nacionalna strategija
Izvor: fancycrave1 / Pixabay
PUTOKAZ ZA DEKARBONIZACIJU

Pet nacionalnih strategija koje određuju smjer dekarbonizacije i energetske obnove

Važnost smanjenja ugljičnih emisija u sektoru zgradarstva prepoznata je u nacionalnim razvojnim strategijama i planovima, kao i u specifičnim dokumentima koji se odnose na smanjenje utjecaja klimatskih promjena i niskougljični razvoj. U nastavku donosimo pregled upravo tih  nacionalnih dokumenata, kao i njihovih glavnih ciljeva i mehanizama za njihovo postizanje.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju, partneri projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo zajedno, izradio je priručnik 'Putokaz za dekarbonizaciju zgrada u RH' u kojemu je, između ostaloga, napravljen i detaljan pregled nacionalnih strateških dokumenata.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine

Nacionalna razvojna strategija temeljni je strateški razvojni dokument Republike Hrvatske, usvojen 5. veljače 2021. godine. Jedan od strateških razvojnih smjerova je Zelena i digitalna tranzicija, koja će se ostvariti:

  • prelaskom na čistu i dostupniju energiju
  • poticanjem zelenih i plavih ulaganja
  • dekarbonizacijom zgrada
  • razvojem kružnog gospodarstva
  • jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane
  • razvojem biogospodarstva te 
  • očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti

Jedan od strateških ciljeva je Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost, kroz koji će se poticati cjelovita obnova zgrada koja osim mjera energetske obnove obuhvaća i mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću. Prioritetno područje Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju, ističe važnost programa energetske obnove stambenog sektora za razdoblje 2021. – 2030., pri čemu će prioritet imati ranjive skupine građana u opasnosti od energetskog siromaštva.

Pri energetskoj obnovi uzet će se u obzir posljedice razornih potresa u Hrvatskoj u 2020. godini, a u obnovi zgrada u svim dijelovima Hrvatske primijenit će se načela tranzicije na čišće izvore energije i protupotresne zaštite kroz model sveobuhvatne obnove.’

Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova nemoguće je bez razdvajanja gospodarskog rasta od korištenja fosilnih goriva. Kako bi hrvatski niskougljični ciljevi bili sukladni s onima postavljenjima u sklopu Pariškog klimatskog sporazuma i Europskog zelenog plana, Hrvatska je 2. lipnja 2021. donijela Strategiju niskougljičnog razvoja do 2030. s pogledom na 2050., s kojom planira ispuniti:

  • održivi razvoj temeljen na znanju, konkurentnom niskougljičnom gospodarstvu i učinkovitom korištenju resursa
  • povećanje sigurnosti opskrbe energijom i održivosti energetske opskrbe 
  • povećanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti
  • solidarnost izvršavanjem obveza Republike Hrvatske prema međunarodnim sporazumima u okviru politike EU-a, kao dio naše povijesne odgovornosti i doprinos globalnim ciljevima 
  • smanjenje onečišćenja zraka i utjecaja na zdravlje te kvalitetu života građana

Niskougljična strategija vodi viziji društva u kojem ćemo živjeti zdravije, ugodnije, s niskougljičnim rastom i djelotvornim upravljanjem resursima. Postojeći nacionalni fond zgrada bit će obnovljen, a novi građen po principima za zgrade gotovo nulte energije i kružnog gospodarenja.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu

Strategija energetskog razvoja RH donesena je 28. veljače 2020. Tržište energentima i energijom izuzetno je podložno poremećajima koji znatno mogu utjecati na sigurnost i razvoj Hrvatske, što je dodatan razlog zašto je ispunjavanje ciljeva navedenih u ovoj strategiji od izuzetne važnosti za Hrvatsku:

  • osnaživanje energetskog tržišta kao nosive komponente razvoja energetskog sektora
  • potpuna integracija domaćeg energetskog tržišta u međunarodno tržište energije, tehnologija, istraživanja, usluga, proizvodnje, a osobito unutarnje energetsko tržište EU
  • jačanje sigurnosti opskrbe energijom kroz rast domaće proizvodnje
  • povećanje energetske učinkovitosti u svim dijelovima energetskog lanca (proizvodnja, transport/prijenos, distribucija i potrošnja svih
  • oblika energije)
  • kontinuirano povećanje udjela električne energije u potrošnji energije s ciljem smanjenja potrošnje fosilnih goriva
  • kontinuirano povećanje proizvodnje električne energije sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova – prvenstveno iz OIE
  • utemeljenje razvoja na komercijalno dostupnim tehnologijama, posebno na iskorištavanju energije vode, sunca i vjetra i ostalih OIE
  • usmjeravanje financijskih potpora na razvoj biogospodarstva i održivog gospodarenja otpadom i osiguravanje fondova za smanjenje rizika za zahtjevne tehnologije i granično komercijalne tehnologije.

Temeljna komponenta tranzicije energetskog sektora je povećanje energetske učinkovitosti koja će se rješavati kroz zakonodavstvo, definirajući standarde i norme izgradnje infrastrukturnih sustava, energetskih objekata i korištenja uređaja, usmjeravanje prema učinkovitijim tehnološkim rješenjima, a i isključivanjem s tržišta uređaja koji ne zadovoljavaju minimalne standarde.

Najveći izazov je energetska obnova zgrada koja će zahtijevati određena sredstva potpore i angažiranje velikog građevinskog potencijala.

Integrirani energetski nacionalni i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine - Prosinac 2019.

Integrirani energetski nacionalni i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine daje sveobuhvatni pregled trenutnog energetskog sustava i stanja u području energetske i klimatske politike te se daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije, zajedno s odgovarajućim politikama i mjerama za ostvarivanje tih ciljeva.

U ovom planu, posebna pozornost posvećena je ispunjavanju klimatskih ciljeva do 2030. godine koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje energije dobivene iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost.

Najvažniji ciljevi koje Plan zadaje za 2030. godinu su:

  • smanjenje emisije stakleničkih plinova za ETS12 sektor, u odnosu na 2005. godinu za najmanje 43 posto
  • smanjenje emisije stakleničkih plinova za sektore izvan ETS-a, u odnosu na 2005. godinu za najmanje 7 posto
  • udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije povećati na 36,4 posto
  • udio OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu povećati na 13,2 posto
  • potrošnja primarne energije (ukupna potrošnja energije bez ne-energetske potrošnje) 344,38 PJ (8,23 ktoe)
  • neposredna potrošnja energije 286,91 PJ (6,85 ktoe)
  • izrada, usvajanje i provedba sveobuhvatnog Programa suzbijanja energetskog siromaštva

Plan definira niz mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i dekarbonizaciju sektora zgradarstva, koje su odnose na programe obnove pojedinih tipova zgrada, u skladu sa Zakonom o gradnji.

Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine

Strategija je donesena 14. prosinca 2020. godine temeljem Zakona o gradnji i predstavlja glavni okvir za smanjenje emisija stakleničkih plinova kojeg je postavila EU unutar Europskog zelenog plana. Obuhvaća pregled nacionalnog fonda zgrada, utvrđuje troškovno učinkoviti pristup obnovi te politike i mjere za poticanje troškovno učinkovite dubinske obnove zgrada.

Ciljevi energetske obnove nacionalnog fonda zgrada definirani u ovoj Strategiji iskazani su predviđenom godišnjom stopom obnove do 2050. godine:

  • 2022. - obnova 1 posto ukupne površine zgrada
  • 2023. – 2024. - obnova 1,5 posto ukupne površine zgrada
  • 2025. – 2026. - obnova 2 posto ukupne površine zgrada
  • 2027. – 2028. - obnova 2,5 posto ukupne površine zgrada
  • 2029. – 2030. - obnova 3 posto ukupne površine zgrada
  • 2031. – 2040. - obnova 3,5 posto ukupne površine zgrada
  • 2041. – 2050. - obnova 4 posto ukupne površine zgrada

Kako bi to postigla, RH unutar Strategije predlaže politike i mjere za nacionalni fond zgrada s najlošijim svojstvima, koje su ujedno i dio Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine: 

Program energetske obnove višestambenih zgrada

Program se usredotočuje na zgrade s najlošijim energetskim svojstvima, što je u kontinentalnoj Hrvatskoj 34 posto, a u primorskoj 30 posto višestambenih zgrada. Takve zgrade u većini slučajeva imaju i loša konstrukcijska svojstva pa Program predviđa sljedeće kategorije obnove:

  • integralna energetska obnova
  • dubinska obnova
  • sveobuhvatna obnova

Ukupno bi u razdoblju do 2030. godine trebalo obnoviti oko 6,3 milijuna m2 u višestambenim zgradama. To bi na godišnjoj razini značilo obnovu prosječno oko 700.000 m2 u razdoblju od 2022. do 2030. godine, čime bi se ostvarili ciljevi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine.

Provedbom ovog Programa predviđa se smanjenje emisija CO2 od 74.981,32 tona. Time ovaj Program doprinosi s oko 24 posto cilju smanjenja emisija CO2 predviđenog Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine.

Program energetske obnove obiteljskih kuća

Obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu. 

Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijeli su 27. ožujka 2014. godine Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine, kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj je Programa povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života. Istovremeno, planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka odnosno potiče gospodarsku aktivnost.

Program energetske obnove zgrada javnog sektora

Program se odnosi na segment zgrada javnog sektora koje predstavljaju 27,4% ukupnog nestambenog fonda, odnosno 9,5% ukupnog fonda zgrada u RH. Programom se također predviđaju tri kategorije obnove: Integralna energetska obnova, dubinska obnova i sveobuhvatna obnova.

Ukupno bi u razdoblju do 2030. godine trebalo obnoviti više od 2,9 milijuna m2 u zgradama javnog sektora. To bi na godišnjoj razini značilo obnovu prosječno oko 325.000 m2 u razdoblju od 2022. do 2030. godine, čime bi se ostvarili ciljevi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine. Očekivano smanjenje emisija CO2 u promatranom razdoblju je 384,4 tona, što je doprinos od oko 1,2 % cilju iz Dugoročne strategije.

Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godin

Programom se nastoji pokrenuti sveobuhvatne energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj. Kroz primjenu predviđenih mjera potrebno je ostvariti minimalnu uštedu od 20% godišnje potrebne toplinske energije za grijanje ili minimalnu uštedu od 20 posto godišnje primarne energije

Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine

Programom su analizirane zgrade kojima upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u kojima stanovnici nemaju mogućnost sudjelovati u financiranju nužnih popravaka te u energetskoj obnovi. Analizirane zgrade datiraju iz kraja 1960-ih i početka 1970-ih.

Provedbom Programa se očekuje smanjenje neposredne potrošnje energije u kućanstvima koja su u riziku od energetskog siromaštva, a predviđa se i uporaba obnovljivih izvora energije, a najviše fotonaponskih sustava čiji potencijal može osigurati proizvodnju električne energije na lokaciji za vlastitu potrošnju od oko 4.360 MWh godišnje što će smanjiti emisiju CO2 za oko 691 tonu godišnje.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!