- Odvjetnik Ramljak - kako ćemo dokumentirati buku u zgradi?
- Što se tijekom ožujka 2025. radilo po pitanju obnovljivih izvora energije
- Što svaki upravitelj višestambene zgrade mora znati i što suvlasnici trebaju razumjeti
- Živimo u zgradama koje ne podnose potrese: Što možemo naučiti na primjeru jedne zgrade u središtu Zagreba?
- Ogroman interes javnosti za prijedlog Pravilnika o kućnome redu u zgradama
- Općina Kotoriba sufinancira obnovu fasada
- Veliki plan za stare kuće: Država priprema milijune eura za energetsku obnovu
- Pepeo kao nusprodukt vrijedan je resurs u građevinskoj industriji
- Koliko nas (zaista) košta održiva budućnost?
- Treba li predstavnik suvlasnika biti i domar/kućni majstor?

Zvuči utopijski, ali nije. Zamislite da s grupom ljudi - prijateljima, kolegama, obitelji - zajednički ulažete u izgradnju zgrade u kojoj ćete svi stanovati. Bez posrednika, bez marži investitora, po cijeni troška gradnje. Umjesto kredita od 30 godina za kvadrat koji možda nikad neće biti vaš - dugoročno stanovanje po cijeni koju si možete priuštiti. To je srž modela stambenih zadruga, koji je u mnogim europskim državama realna opcija, a odnedavno - zahvaljujući Nacionalnom planu stambene politike do 2030. godine (NPSP) - i Hrvatska ga stavlja na ozbiljan dnevni red.
Potrudit ćemo se izdvojiti najvažnije novosti koje stambene zadruge donose u hrvatsku stambenu politiku, tko sve od njih može profitirati, kako će funkcionirati i zašto je sada pravi trenutak da im posvetimo pažnju. Osim NPSP-a i pripadajućih dokumenata, poslužili smo se informacijama koje smo već skupili proučavajući i pišući o stambenim zadrugama na ZGRADOnačelnik.hr-u i sestrinsko-bratskom portalu Savjeti.hr.
Što je stambena zadruga i zašto se vraća u igru?
Stambene zadruge nisu nova pojava u Hrvatskoj. Povijest ovog modela seže u razdoblje socijalističke Jugoslavije, kada su zadruge bile ključan alat za rješavanje stambenih pitanja radničke klase. Primjerice, zagrebačka zadruga Kooperativ, osnovana 1956. godine, pružala je pomoć članovima u tehničkim, financijskim, pravnim i organizacijskim pitanjima vezanim uz stanovanje. No s vremenom su stambene zadruge izgubile na značaju, posebno nakon 2000. godine kada je prestao važiti Zakon o stambenim zadrugama iz 1986. godine.
Danas, s rastućim cijenama nekretnina i sve težim pristupom priuštivom stanovanju, stambene zadruge ponovno ulaze u fokus kao potencijalno rješenje. One predstavljaju neprofitni model stanovanja gdje građani zajednički osnivaju zadrugu, ulažu u gradnju i koriste stanove, često bez prava pojedinačnog vlasništva. U zamjenu dobivaju sigurnost, kontrolu, nižu cijenu i - možda najvažnije - zajednicu.
Što Nacionalni plan stambene politike predviđa?
U sklopu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine, stambene zadruge prepoznate su kao jedno od ključnih rješenja za rješavanje stambenih problema u Hrvatskoj.
NACIONALNI PLAN STAMBENE POLITIKE RH DO 2030.
U dokumentima Nacionalnog plana i Akcijskog plana 2025.-2027. jasno je naznačeno:
- Stambene zadruge postaju formalni dio sustava priuštivog stanovanja.
- Planira se izmjena Zakona o zadrugama kako bi se omogućilo djelovanje neprofitnih stambenih zadruga s jasno definiranim pravilima i nadzorom.
- Država i JLS-ovi će zadrugama omogućiti pristup zemljištima putem prava građenja, dugoročnog zakupa ili prodaje po povoljnim uvjetima.
- Do 2030. godine planirana je izgradnja 1.200 stambenih jedinica u suradnji sa zadružnim sektorom i jedinicama lokalne samouprave.
- Zadruge će moći koristiti instrumente financiranja poput budućeg Revolving fonda za priuštivo stanovanje (od 2028.), a potencijalno i europskih fondova.
Ukratko: stambene zadruge napokon dobivaju pravni okvir, zemljište, partnerstvo s lokalnom samoupravom i pristup financiranju - sve ono što im je godinama nedostajalo.
AKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNOG PLANA
Kome je ovaj model zanimljiv i koristan?
1. Mladima koji traže prvi stan
Za mlade ljude s redovitim primanjima, ali kojima su tržišne cijene stanova nedostižne, zadružno stanovanje nudi niže mjesečne troškove bez potrebe za kreditnim zaduženjem. Nema potrebe za hipotekom, jer zadruga može izgraditi stanove i omogućiti dugoročno korištenje bez klasične kupnje.
2. Obiteljima i samcima s prosječnim primanjima
Za one koji ne mogu ili ne žele posjedovati stan, zadružno stanovanje pruža sigurnost dugoročnog korištenja bez vlasništva, uz niže troškove.
3. Lokalnim samoupravama i općinama
Jedinice lokalne samouprave s neiskorištenim zemljištima ili bivšim društvenim zgradama mogu kroz zadruge aktivirati te resurse. Ovaj model omogućuje povratak ljudi u ruralna i prigradska naselja, što je u skladu s ciljevima Nacionalnog plana stambene politike.
4. Investitorima i društvenim poduzetnicima
Zadruge otvaraju prostor za nove tipove partnerstava - od kooperativa do društvenih tvrtki koje razvijaju i upravljaju projektima priuštivog stanovanja.
Kako bi to trebalo funkcionirati u praksi?
- Osnivanje stambene zadruge: Građani se organiziraju i osnivaju zadrugu, što može uključivati postojeće udruge ili organizacije.
- Suradnja s lokalnom samoupravom: Zadruga traži podršku JLS-a, koja može uključivati ustupanje zemljišta, pomoć u planiranju i administrativnu podršku.
- Financiranje projekta: U suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) ili HBOR-om osigurava se financijski model - putem kredita, fondova ili kombinacije.
- Gradnja: Provodi se bez profita investitora, po principu troškovne stanogradnje.
- Dodjela stanova: Stanovi se dodjeljuju članovima zadruge - s dugoročnim pravom korištenja.
- Upravljanje zgradom: Zadruga sama upravlja zgradom, a svi troškovi su podložni kolektivnoj kontroli.
Financijski aspekt i podrška države
Model stambenih zadruga financijski je iznimno atraktivan jer eliminira profitnu maržu, a Nacionalni plan, iako zasad ne definira točne iznose subvencija za zadruge, donosi institucionalnu podršku:
- Zadruge će moći dobiti povoljno zemljište od države i JLS-ova (pravo građenja, povoljna prodaja, dugoročni zakup)
- Osim toga, jedinice lokalne samouprave moći će pokrenuti vlastite natječaje za partnerstvo sa zadrugama, osobito u manjim sredinama i na slabije razvijenim područjima.
- Planiran je pristup Revolving fondu za priuštivo stanovanje od 2028., kojim će upravljati HBOR - sredstva će se vraćati kroz otplatu, čime se osigurava trajnost sustava.
- Moguća je kombinacija s postojećim poreznim olakšicama za mlade ako se koristi kao prvi dom (povrat PDV-a ili poreza na promet nekretnina).
- Posebni financijski modeli za energetsku učinkovitost, zelenu gradnju, održivo upravljanje zgradama (npr. putem EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost).
- Kroz edukacije, javne pozive i stručnu pomoć.
No ključno je da država kroz zakonodavne promjene i financijske instrumente osigura predvidljivost i stabilnost sustava, kako bi građani i zajednice imali povjerenje ulagati u zadruge.
Prednosti i izazovi
Prednosti:
- Povlaštena cijena: Troškovna gradnja bez profita investitora
- Dugoročna sigurnost: Pravo korištenja uz mogućnost reguliranih modela otkupa
- Zajedničko odlučivanje: Sudjelovanje u upravljanju zgradom i zajedničkom prostoru
- Aktivacija lokalne imovine: Rješenje za napuštene zgrade i neiskorištena zemljišta
Izazovi:
- Kompleksnost organizacije: Potrebno je znanje iz pravnih, financijskih i upravljačkih područja
- Rizik kolektivnog odlučivanja: Uspjeh ovisi o povjerenju i angažmanu svih članova
- Nedostatak pravne prakse i iskustva: Hrvatska još nema razvijene modele i primjere na kojima bi učila
- Potrebna edukacija i stručna podrška: Građani moraju imati pristup kvalitetnim informacijama i savjetnicima
Ima li stambena zadruga šanse u Hrvatskoj?
Ako uzmemo u obzir sve veće cijene stanova, nisku dostupnost stanovanja mladima, veliki broj praznih stanova i zemljišta u javnom vlasništvu, političku volju da se model zakonski i financijski podupre, odgovor je: da, ima šanse. Ali pod uvjetom da država i lokalne zajednice učine svoj dio posla. U uvjetima tržišta gdje je kvadratni metar sve dalje od dosega prosječnog građanina, a najamnine rastu iz mjeseca u mjesec, zadružno stanovanje nudi alternativu koja ima i ekonomsku i društvenu logiku. Nije za svakoga - ali je za mnoge. I to ne samo u velikim gradovima, već i u manjim sredinama koje se bore s iseljavanjem i nedostatkom ulaganja.
Zadruge neće preko noći riješiti stambenu krizu. Stambene zadruge nisu čarobni štapić, ali su konkretna opcija koja može dopuniti dosadašnje modele stanogradnje. I što je najvažnije - omogućuju stanovanje kao pravo, a ne luksuz. Uz to, ako se pametno implementiraju, mogu postati trajna, stabilna i uključiva opcija stanovanja, kao što to već desetljećima dokazuju Beč, Zürich ili Malmö.
U godinama koje dolaze, bit će ključno:
- donijeti zakonodavni okvir (izmjene Zakona o zadrugama)
- educirati i organizirati građane zainteresirane za ovaj oblik stanovanja
- osigurati pilot-projekte kroz koje će se testirati modeli
- uključiti lokalne vlasti i stručnjake u razvoj projekata.
Za sve koji žele više kontrole, više zajedništva i više smisla u načinu na koji stanuju - vrijeme stambenih zadruga tek dolazi.
ZGRADOnačelnik.hr je početkom 2025. godine počeo provoditi projekt STANOVANJE PO MJERI koji će isticati ključne izazove priuštivog i održivog stanovanja, otvarati rasprave, nuditi rješenja te utjecati na poboljšavanje susjedskih odnosa, a što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za život i potaknuti inovativna rješenja za stanovanje. Samo kroz priuštivo, održivo ali i stabilno (financijski i međuljudski) stanovanje možemo doći do STANOVANJA PO MJERI čovjeka.
Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Stanovanje po mjeri.
Projekt STANOVANJE PO MJERI podržavaju:
INSTITUCIONALNI PARTNERI
PARTNERI
ČLANOVI PROJEKTA
PRIJATELJI PROJEKTA
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - travanj/svibanj/lipanj 2025.
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- CEESEU-DIGIT 2025.
Konferencija o uspješnom energetskom i klimatskom planiranju
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada