energetsko siromaštvo, siromaštvo, ruke, kovanice
Izvor: Frantisek_Krejci/Pixabay
OSUNČAJMO HRVATSKU

Svatko može biti na korak do energetskog siromaštva. Kako to ublažiti i spriječiti

Pojam energetskog siromaštva često nekako prolazi ispod radara, a to je nešto što se tiče zapravo svih nas, pogotovo sada kada cijene energenata rastu jer je neizvjesno kada će se taj rast usporiti ili zaustaviti. Iz tog razloga smo uz pomoć DOOR-a (Društvo za oblikovanje održivog razvoja), koji je partner projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! iznijeli najvažnije definicije, pojmove i statističke podatke vezane za energetsko siromaštvo u Hrvatskoj. 

Što je energetsko siromaštvo

U različitim dokumentima Europske unije za energetsko siromaštvo se najčešće koristi definicija prema kojoj se kućanstvo može opisati kao kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva ako troškovi za energiju predstavljaju više od 10 posto prihoda kućanstva. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstvena i prihvaćena definicija energetskog siromaštva.

Energetsko siromaštvo se najčešće opisuje kao kombinacija nekoliko faktora:

Energetsko siromaštvo je, stoga, kompleksni problem koji zahtijeva interdisciplinarni pristup različitih sektora:

  • energetike
  • sustava socijalne skrbi
  • zdravstvenog sustava

Tko su ugroženi kupci

Zakon o energiji (Narodne novine, broj: 120/12, 14/14, 102/15, 68/18) prepoznaje kućanstava kod koje postoji veća vjerojatnost pojave energetskog siromaštva kao kategoriju 'ugroženog kupca' te tu kategoriju definira kao 'kupac energije iz kategorije kućanstvo koji, zbog svog socijalnog položaja i/ili zbog zdravstvenog stanja, ima pravo na isporuku energije po posebnim uvjetima'.

U Zakonu je također definiran status 'ugroženog kupca' koji može imati krajnji kupac iz kategorije kućanstva koji se opskrbljuje kroz obveznu javnu uslugu u okviru univerzalne usluge i/ili obveznu javnu uslugu opskrbe plinom i/ili uslugu opskrbe toplinskom energijom tarifnih kupaca, ako u kućanstvu takvog kupca žive osobe:

  • kojima su tijela nadležna za socijalna pitanja utvrdila stanje ugroženog socijalnog statusa i potrebu za tim oblikom socijalne pomoći
  • kojima je utvrđen određeni stupanj invaliditeta, osobe s posebnim potrebama ili osobe lošeg zdravstvenog stanja kod kojih može nastupiti ugroženost života ili zdravlja zbog ograničenja ili obustave opskrbe energijom

U Zakonu također stoji da 'krajnji kupci iz kategorije kućanstva koji ispunjavaju uvjete siromaštva propisane posebnim propisima imaju pravo na socijalni minimum potrošnje energije određene uvjetima opskrbe u stanu ili kući u kojoj žive, brojnosti obitelji, zdravstvenim stanjem članova obitelji i ekonomskom statusu obitelji.'

Prema Zakonu o energiji, kriterije za ugrožene kupce određuje Uredba o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava (Narodne novine, broj: 95/2015) prema kojoj status ugroženog kupca može imati krajnji kupac na umreženom sustavu iz kategorije kućanstva pod uvjetom da je:

  • korisnik zajamčene minimalne naknade
  • član kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade
  • korisnik osobne invalidnine
  • živi u kućanstvu s korisnikom osobne invalidnine

Uz to, Uredba naglašava da opskrbljivač krajnjeg kupca u kategoriji kućanstva, prije davanja naloga za isključenje, mora provjeriti trenutno stanje ugroženosti kupca u nadležnome centru za socijalnu skrb i o tome obavijestiti operatera sustava na koji je taj kupac priključen.

Što utječe na energetsko siromaštvo

Uzroci energetskog siromaštva su

  • rast cijena energije, uključujući i upotrebu relativno skupih energenata
  • pad prihoda i osobno siromaštvo
  • te degradacija stambenog fonda (loša energetska učinkovitost) koji se ne obnavlja u onoj mjeri u kojoj bi mogao ili trebao

Sve navedeno čini začarani krug uzorka i posljedica:

  • energetski neučinkovita građevina
  • niska razina prihoda, odnosno osobno siromaštvo
  • isključenja iz opskrbne mreže
  • gubitak doma uslijed nepodmirivanja troškova (stambeni kredit, režijski troškovi...)
  • narušeno fizičko i mentalno zdravlje te kvaliteta života
  • društvena marginaliziranost i izolacija
  • drugi relevantni učinci (nizak stupanj obrazovanja, nezaposlenost...)

Do sada je u Hrvatskoj utvrđena skupina kućanstava kod koje postoji veća vjerojatnost pojave energetskog siromaštva, a to su:

  • socijalno ugrožena kućanstva
  • kućanstva sa samohranim roditeljima
  • kućanstva u kojima žive umirovljenici
  • osobe kojima je utvrđen određeni stupanj invaliditeta
  • osobe s posebnim potrebama ili osobe lošeg zdravstvenog stanja i sl.

Dijelovi Hrvatske koji su energetski najsiromašniji

Kućanstva na kontinentu su u većem riziku od siromaštva u odnosu na Jadransku Hrvatsku, a prema analiziranim stopama rizika prema aktivnosti i dobi, najrizičnije kategorije su nezaposleni i osobe starije od 65 godina.

U sklopu UNIFY projekta izrađeno je izvješće 'Analiza energetskog siromaštva u Hrvatskoj' u kojem se stavio naglasak na nedostatak sustavnog mjerenja i praćenja energetskog siromaštva na nacionalnoj razini.

DOOR trenutno provodi tri projekta u području energetskog siromaštva (POWERPOOR, ENPOR i EmpowerMed) u kojem će, među ostalim aktivnostima, provesti i anketni upitnik namijenjen ispitivanju energetskog siromaštva na nacionalnoj razini. Primjenom anketnog upitnika o energetskom siromaštvu, kojeg su razvili DOOR i njihovi vanjski suradnici, dobili bi se reprezentativni i znanstveno utemeljeni pregledi opsega i intenziteta brojnih aspekata energetskog siromaštva na administrativnim područjima Zagreba, Križevaca i Zadarske županije, što bi doprinijelo razvoju metodologije za praćenje energetskog siromaštva na nacionalnoj razini. Time bi se, između ostalog, doprinijelo ublažavanju energetskog siromaštva u Republici Hrvatskoj i ispunjavanju međunarodnih obaveza, te smanjile negativne društvene posljedice očekivanog porasta cijena energenata.

Kako prepoznati da je netko u riziku od energetskog siromaštva

Svaki pristup drugačije identificira energetski siromašne što naglašava političke implikacije metričkog dizajna. Drugačije razumijevanje o tome tko su energetski siromašni i zašto su siromašni dovest će do različitih političkih odluka. Stoga kao cjelovito rješenje potrebno je izraditi nacionalni Program borbe protiv energetskog siromaštva koji će sadržavati nacionalne kriterije za energetsko siromaštvo i sustav praćenja energetskog siromaštva.

Što se u Hrvatskoj čini po pitanju energetskog siromaštva

Trenutno u Hrvatskoj naknada za ugroženog kupca energenata, odnosno sufinanciranje troškova električne energije iznosi najviše 200 kuna mjesečno što je definirano Uredbom o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju nadležnih centara za socijalnu skrb (Narodne novine, broj: 102/2015).

Treba napomenuti da od 1. travnja 2022. godine stupa na snagu nova Uredba o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju hrvatskog zavoda za socijalni rad (NN 31/2022) prema kojoj se naknada za ugroženog kupca energenata određuje u iznosu do najviše 400,00 kuna mjesečno. Ova nova uredba bit će na snazi do 31. ožujka 2023. godine.

Naknada se osigurava preko tzv. solidarne naknade koju uplaćuju kupci električne energije iz kategorije kućanstva i to u iznosu od 0,03 kune za svaki kWh potrošene električne energije na koji nije uključen porez na dodanu vrijednost (PDV). Solidarna naknada se uplaćuje opskrbljivaču sukladno ugovoru o opskrbi krajnjega kupca koji prikupljena sredstva jednom mjesečno uplaćuje na račun državnog proračuna, a evidentiraju se kao namjenska sredstva Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Potpisivanjem Sporazuma o suradnji na mjerama suzbijanja energetskog siromaštva iz 2015. godine, predstavnici opskrbljivača električnom energijom (GEN-I, E.ON i HEP) odrekli su se mogućnosti uvrštavanja solidarne naknade u cijenu energije. Iako HEP Opskrba primjenjuje navedenu Uredbu, istovremeno odobrava popust kupcima iz kategorije kućanstva od 0,03 HRK za svaki kWh potrošene električne energije, što znači da njihov račun za električnu energiju, koju plaćaju HEP Opskrbi, ostaje i dalje nepromijenjen.

Zakonom o socijalnoj skrbi definirana su temeljna načela socijalne skrbi, uloga i zadaće socijalne skrbi, korisnička populacija, prava u sustavu socijalne skrbi, financiranje djelatnosti socijalne skrbi itd.

Temeljem ovog Zakona definirana su prava u sustavu socijalne skrbi među kojima su naknada za troškove stanovanja i troškovi ogrjeva. U oko 60 posto jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj isplaćuje se pomoć za podmirenje troškova stanovanja, a godišnje takvi troškovi za državu iznose 72 milijuna kuna.

Pravo na troškove za ogrjev može također dobiti kućanstvo ili samac koji je korisnik zajamčene minimalne naknade koji se grije na drva i to tako da mu se jednom godišnje osigura 3 kubna metra drva ili odobri novčani iznos za podmirenje tog troška u visini koju odredi jedinica regionalne samouprave.

Kako riješiti, spriječiti ili ublažiti energetsko siromaštvo

Fokus rješenja bi trebao biti stavljen na građane s ciljem postupnog prijelaza od građana pogođenih energetskim siromaštvom (consumer) prema građanima koji su informirani potrošači i kasnije potrošači s vlastitom proizvodnjom (prosumer).

Mjere koje možemo poduzeti s ciljem smanjenja potrošnje energije i osiguravanja veće udobnosti u kućanstvima obično se dijele prema visini ulaganja.

Mjere koje zahtijevaju male investicije:

  • posjete kućanstvima
  • implementacija jednostavnih energetskih pregleda
  • te implementacija jednostavnih alata:
    • za uštedu energije koji se najčešće sastoje od alata za zaštitu od propuha (postavljanje zavjesa, tendi, brtvi za prozore i vrata i sl.)
    • za smanjenje potrošnje vode (perlatori, ručice za tuš s regulatorom protoka vode i sl.)
    • za smanjenje potrošnje električne energije (zamjena rasvjetnih tijela, vremenski uklopni satovi, produžni kabeli sa sklopkom i sl.)

Mjere koje zahtijevaju srednje investicije:

  • zamjena starih kućanskih aparata novima i sl.

Mjere koje zahtijevaju velike investicije:

  • integrirana ili djelomična energetska obnova koja može uključivati:
    • toplinsku izolacija zidova i krova
    • zamjenu vanjske stolarije
    • zamjenu sustava grijanja i potrošne tople vode
    • ugradnju fotonaponske elektrane, itd)

Za takve je investicije potrebna 100 posto financijska podrška, te se one provode putem programa obnove obiteljskih kuća ili višestambenih zgrada.

Hrvatska nije na zavidnom mjestu

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj te godine iznosila je 18,3 posto, dok je 2018. godine iznosila 19,3 posto. Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine taj se udio povećava na 41,0 posto 2019., odnosno 42,9 posto u 2018. godini.

Stopa materijalne deprivacije u 2019. godini iznosila je 19.6 posto. Savjetodavni centar za energetsko siromaštvo sa sjedištem u Bruxellesu (EPAH) koji pruža tehničku pomoć jedinicama lokalne samouprave planirajući niz mjera za suzbijanje energetskog siromaštva s ciljem postizanja pravedne i uključive tranzicije definirao je četiri primarna indikatora, pa je tako u sklopu POWERPOOR projekta (Horizon2020) DOOR s drugim partnerima izradio izvješće o trenutnom stanju energetskog siromaštva u osam pilot država projekta (Bugarska, Hrvatska, Estonija, Grčka, Latvija, Mađarska, Portugal i Španjolska) u kojem je dan prikaz podataka i indikatora za energetsko siromaštvo Hrvatskoj. Među njima se najviše ističe podatak da si u 2019. godini 6,6 posto stanovnika nije moglo priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima dok je za EU taj postotak iznosio 6,9 posto. U Hrvatskoj u 2019. godini 14,8 posto stanovnika je imalo zaostale neplaćene komunalne račune dok je za EU taj postotak iznosio 6,2 posto.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!