U Hrvatskoj uvjerljivo dominira jedan energent za grijanje

Više od polovice višestambenih zgrada u Hrvatskoj (57 posto) nalazi se u kontinentalnoj Hrvatskoj te je gotovo 58 posto njih građeno prije 1981. godine. Dakle, izgrađene su u vrijeme prije primjene tehničkih standarda vezanih uz potrošnju energije u zgradama, zbog čega upravo te višestambene zgrade ulaze u kategoriju zgrada s najlošijim energetskim karakteristikama.

Zanimljivo je istaknuti da je gotovo 37 posto svih višestambenih zgrada u Hrvatskoj izgrađeno prije 1961. godine, odnosno oko 58 posto ih je izgrađeno prije 1971. godine.

Za ove zgrade može se utvrditi da ulaze u kategoriju zgrada s najlošijim konstrukcijskim svojstvima jer je izvjesno da većina njih nema dostatnu potresnu otpornost (prvi protupotresni propis u Hrvatskoj, Pravilnik o privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima, donesen je 1964. godine, nakon katastrofalnog potresa u Skopju).

Energetske karakteristike stambenog fonda u Hrvatskoj 

U Hrvatskoj se troši 80,69 posto ukupne isporučene energije sektoru kućanstva za potrebe:

• grijanja
• hlađenja prostora
• pripreme PTV-a (potrošne tople vode)

Preostala isporučena energija se troši za ostale energetske netoplinske potrebe:

• kuhanje
• rasvjeta
• pogon električnih uređaja u kućanstvu

Primarna energija ovisi o korištenom energentu za grijanje/hlađenje. U strukturi potrošnje energenata vidljiva je dominacija ogrjevnog drva s gotovo 50 posto u cijelom sektoru kućanstava. Za višestambene zgrade taj udio ipak je manji i iznosi oko 35 posto.

Tradicionalno korištenje ogrjevnog drva cjenovno je privlačno, no zastarjela ložišta imaju kao posljedicu emisiju čestica koje negativno utječu na dišne puteve odnosno na zdravlje ljudi. Zbog toga se Programom energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030.
godine, o kojemu možete više pročitati OVDJE, promovira:

• uporaba obnovljivih izvora energije (OIE)
• centralizacija sustava grijanja na razini zgrade (ako je to moguće)
• priključenje na visokoučinkovite centralizirane sustave grijanja i hlađenja
• elektrifikacija sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode (PTV) i to
• kombinacijom dizalica topline i fotonaponskih sustava za vlastitu proizvodnju električne energije

Temeljem Strategije države i ciljeva Europske komisije, tisuće i tisuće višestambenih zgrada i kuća morat će se energetski obnoviti ne bi li se prepolovile emisije CO2. Dolazi nam veliki investicijski val, pitanje je samo kako taj val 'zajašiti'.   

Ako želite znati više o energetskoj obnovi kliknite ovdje.