Čak 1.200 zgrada sada ima spreman projekt za energetsku obnovu. A ti projekti zapravo NE VRIJEDE!

ZGRADOnačelnik.hr nedavno je organizirao prvi radni sastanak svih partnera projekta OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! Cilj je bio iznijeti problematiku s kojom se pojedini partner suočava te potaknuti raspravu u javnom prostoru i potaknuti promjene.

Jedan od problema je i premala količina novca spremna za sufinanciranje energetske obnove. Naime, prema informacijama koje smo dobili od nekoliko upravitelja zgrada na tom radnom sastanku, čak 1.200 zgrada u Hrvatskoj u ovome trenutku ima spremne projekte za prijavu na javni poziv za energetsku obnovu.  

Iako iznimno veliki broj, postavlja se pitanje kolika je ukupna vrijednost tih projekata. Iz Udruge Upravitelj nam kažu da je teško doći do ukupne vrijednosti projekata zgrada koje su spremne za prijavu na Natječaj jer bi trebalo stupiti u kontakt sa svim upraviteljima.

Procjena vrijednosti

No imaju podatke od tri upravitelja i kod jednoga je prosječna vrijednost projekta 3,8 milijuna kuna, kod drugog četiri milijuna kuna, a kod trećeg deset milijuna kuna. Ako se računa prosjek samo na temelju ta tri upravitelja (šest milijuna kuna) i spremnih 1.200 zgrada dolazi se do iznosa od 7,2 milijarde kuna. Dakle ovaj broj je samo procjena na temelju informacija od triju upravitelja.

U Programu energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine stoji da će se u prve tri godine provedbe Programa, od 2022. do 2024. godine, osigurati 300 milijuna kuna za sufinanciranje obnove višestambenih zgrada neoštećenih u potresu iz sredstva Nacionalnog programa za oporavak i otpornost.

Iz istog izvora osigurat će se i sredstva za obnovu minimalno 45.000 četvornih metara zgrada oštećenih u potresu, odnosno minimalno će se utrošiti oko 172,5 milijuna kuna za ovu svrhu.

Prema posljednjim informacijama iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ukupna alokacija Javnog poziva za energetsku obnovu zgrada koje nisu oštećene u potresu koji se sprema do kraja ožujka je upravo 300 milijuna kuna. 

Problem u startu

Velika većina zgrada koje su spremne za energetsku obnovu neće dobiti novac za sufinanciranje izrade projekta, ali i sami projekti ne vrijede, odnosno troškovnici nisu dobri. Naime, prvo problem je u tome što cijene radova i materijala koje su navedene u tim projektima više ne vrijede. Većina projekata napisana je za posljednji javni poziv koji je bio 2016. godine i za poziv (koji se nažalost nikada nije objavio zbog koronakrize) 2019. godine. A od tada su se cijene drastično povećale. 

Zato je zagrebački upravitelj GSKG pozvao sve predstavnike suvlasnika i suvlasnike da se obrate svojim projektantima radi revizije postojećih projekata u smislu usklađivanja troškovničkih cijena s trenutačnim stanjem na tržištu.

Također s obzirom na dug period koji je protekao od izrade samog projekta preporuka je da se uskladi/provjeri broj projektirane stolarije po stanovima s trenutačnim stanjem ako je došlo do promjene vlasništva te su neki suvlasnici odustali od izmjene.

Važni datumi

Isto tako, u dokumentu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pišu jako važni datumi:

• Za sufinanciranje u okviru Poziva prihvatljivi su troškovi nastali su nakon 1. veljače 2020. godine. Odobrenje sufinanciranja aktivnosti koje su započele prije trenutka podnošenja projektnog prijedloga moguće je isključivo ako se radi o troškovima povezanima s energetskim pregledom zgrade, izradom izvješća o provedenom energetskom pregledu zgrade i energetskog certifikata prije provedene energetske obnove te glavnog projekta energetske obnove zgrade nastalim nakon 1. veljače 2020. godine.

Dokumentacija koja je potrebna (ovdje je pobrojan samo dio)

• Izvješće o energetskom pregledu zgrade i važeći energetski certifikat zgrade koja je predmet projektnog prijedloga, ne stariji od 13. studenoga 2012. godine 
• Glavni projekt energetske obnove zgrade (uključujući sve mape i pripadajuće elaborate ako je primjenjivo) koja je predmet projektnog prijedloga, ne stariji od 1. siječnja 2016. godine

Dakle, ako je zgrada izradila glavni projekt, primjerice, 2017. godine ili 2019. godine, on zapravo vrijedi, ali neće biti sufinanciran. 

Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine poručuju da je u okviru predmetnog Poziva, prihvatljiva dostava projektne dokumentacije odnosno izvješća o provedenom energetskom pregledu zgrade i energetskog certifikata prije provedene energetske obnove, ne starijeg od 13. studenoga 2012. godine (datum primjene Metodologije provođenja energetskog pregleda građevina u skladu s Direktivom 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19.5.2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, a koja zadovoljava ex-ante uvjete za područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu koji su bili potrebni za usvajanje 'Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.'), te glavnog projekta energetske obnove zgrade, ne starijeg od 1. siječnja 2016. godine (datum stupanja na snagu Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama - 'Narodne novine', br. 128/15), izrađenima u skladu s tada važećim nacionalnim zakonodavstvom i Pozivom definiranim minimalnim sadržajem glavnog projekta energetske obnove zgrade.

No ako je trošak navedenih aktivnosti nastao prije 1. veljače 2020. godine, isti ne može biti prihvatljiv za sufinanciranje u okviru NPOO-a odnosno predmetnog Poziva.

Petina će 'proći' na pozivu

Ova sredstva dovoljna su, kažu iz Udruge Upravitelj, za ispunjenje 20 posto ciljeva utvrđenih u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske.

Također,  na radnom sastanku napomenuto je da je omjer spremnih projekata u odnosu na one koji će dobiti sufinanciranje 12:1. To znači da će njih 11 ove godine 'izvisiti'.  

• Iz Udruge Upravitelj napominju da su zaprimili odgovor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na pitanje Odjela graditeljstva u GSKG-u prema kojemu je vidljivo da se upravitelji ne mogu pripremati za prijavu višestambenih zgrada na EO, s obzirom da će se prijave obavljati putem 'novog' informatičkog sustava za koji uopće ne znaju kako će izgledati. Isto tako, još uvijek nema informacije o nacrtu ključnih elemenata poziva. Time planirani rok od objave Javnog poziva do dana prijave, kažu iz Udruge Urpavitelj, sigurno neće biti dovoljan za pripremu svih zgrada koje upravitelji pripremaju za prijavu.

Nesporno jest, kažu iz Udruge Upravitelj, da je energetska obnova stambenih zgrada velik trošak za suvlasnike, ali suvlasnici time ulažu u budućnost na način da će doći do rasta vrijednosti nekretnine i, naravno, do smanjenja troškova zbog uštede toplinske energije.

Model financiranja

Suvlasnike se svakodnevno osvješćuje da energetska obnova zgrade koristi upravo njima te bi iz tog razloga više suvlasnika trebalo uz pomoć upravitelja pronaći financijski ključ za energetsku obnovu mimo sufinanciranja.

Udruga upravitelj koja okuplja najveći broj upravitelja iz cijele Hrvatske savjetuje suvlasnicima da uzmu u obzir sve koristi energetske obnove zgrada i unatoč početnom trošku krenu u takve projekte i bez sufinanciranja, jer zgrada kao građevina ima svoj vijek trajanja i nužno je ulaganje u nju a i cijena građevinskih radova naočigled raste. 

Iz MInistarstva napominju da će se pri odlučivanju o vrsti postupka dodjele za predmetni Poziv (a sukladno zajedničkim procedurama za postupanje svih tijela u sustavu praćenja provedbe NPOO-a koje donosi Ministarstvo financija kao Tijelo nadležno za koordinaciju praćenja provedbe NPOO-a), uzeti u obzir sva obilježja projekata, posebice njihova specifična tehnička priroda, raspoloživa financijska omotnica, procijenjeni broj potencijalnih prijavitelja, broj očekivanih projektnih prijedloga, kao i organizacijska uvjetovanost provedbe postupka dodjele. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.