- Legrad dodjeljuje sredstva za uređenje nekretnina
- Predstavnici suvlasnika i upravitelji su kriminalci?
- VPŽ subvencionira kamate na kredite zdravstvenim radnicima
- OTPAD - "Situacija na terenu nije jednaka ni u dva grada, a kamoli u dvije države"
- Projekti za otpad, sunčane elektrane, električne automobile i obnovu dobit će 652 milijuna eura!
- SPLIT - prikupljaju se prijave za sufinanciranje ugradnje dizala
- USPJEŠNA ZGRADA - Urednost, uređenost i obiteljska atmosfera krase malu zajednicu od 17 stanara
- Zbog Nacionalnog plana stambene politike APN dobio novu Uredbu
- Općina Dugopolje potiče ugradnju fotonaponske elektrane za kućanstva
- Uhlir o NPSP: Aktiviranje praznih stanova brže je nego gradnja novih!

Ovom strategijom se postavljaju dugoročni ciljevi za obnovu nacionalnog fonda zgrada i daje se procjena potrebnih ulaganja.
Na sjednici Vlade usvojen je Prijedlog odluke o donošenju Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Glavni cilj ove strategije je identificirati djelotvorne mjere za dugoročno poticanje troškovno učinkovite integralne obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine, stoji na internetskim strancama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
- Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine donosi se sa svrhom podupiranja obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih te transformacije postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine. Njome se postavljaju dugoročni ciljevi za obnovu nacionalnog fonda zgrada i daje se procjena potrebnih ulaganja - rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat predstavljajući strategiju.
Izrada nacrta ove strategije proizlazi iz obveza Hrvatske prema Europskoj komisiji. S obzirom na izvanredne okolnosti uzrokovane potresom koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i okolicu, strategija će poslužiti za dodatno naglašavanje pitanja o riziku od pojačane seizmičke aktivnosti.
Povezivanje seizmičke i energetske obnove
Ministar Horvat dodatno je istaknuo važnost povezivanja seizmičke i energetske obnove u sljedećem razdoblju, kako bi se oba ova procesa mogla odvijati istovremeno.
- Uključivanje troškova seizmičke sanacije predviđeno je unutar politika i mjera za nacionalni fond zgrada koje se daju ovom strategijom. Ujedno će se temeljem donesene Dugoročne strategije, osim iz ESI fondova, povlačiti i sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost - rekao je ministar.
Također, Dugoročnom strategijom obnove daju se ciljevi, plan i mjere s mjerljivim pokazateljima napretka za dekarbonizaciju fonda zgrada, integralnu obnovu zgrada i građenje zgrada gotovo nulte energije, za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske sigurnosti, smanjenje energetskog siromaštva, za uvođenje inovacija i pametnih tehnologija koje omogućuju zgradama da potpomognu sveukupnu dekarbonizaciju gospodarstva, promicanje elektromobilnosti te zaštite od požara i rizika od pojačane seizmičke aktivnosti.
Za postizanje ciljeva, određenih Dugoročnom strategijom, postojeće mjere prvenstveno obuhvaćaju provedbu nacionalnih programa energetske obnove za različite tipologije zgrada. Programi energetske obnove zgrada donose se sukladno Zakonu o gradnji do 30 lipnja 2021. godine te će se u njima točno definirati potrebna financijska sredstva za sufinanciranje.
Inače, Vlada je na u ožujku 2019., donijela Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (EU), čiji je cilj, na temelju utvrđenoga ekonomsko-energetski optimalnog modela obnove zgrada, identificirati djelotvorne mjere za dugoročno poticanje troškovno učinkovite integralne obnove fonda zgrada Hrvatske (sve zgrade stambenoga i nestambenoga sektora) do 2050. godine.
Prilikom izrade Nacrta dugoročne strategije korišteni su zaključni rezultati i preporuke europskog projekta Build Upon koji je završen u veljači 2017., a koji je proveden u cilju potpore nacionalnim vladama u stvaranju i implementaciji dugoročnih nacionalnih strategija za dubinsku energetsku obnovu postojećih zgrada. Kroz projekt postignuta je suradnja 13 europskih zemalja (Italije, Španjolske, Turske, Rumunjske, Bugarske, Češke, Slovačke, Švedske, Irske, Finske, Slovenije, Latvije i Hrvatske) u području energetske obnove zgrada.
Projekt Build Upon bio je organiziran kroz seriju radionica, svjesno stvarajući zajednice aktera potrebnih za prihvaćanje izazova obnove postojećeg fonda zgrada u Europi. Radionice su okupile različite dionike tijela državne uprave, lokalne vlasti, građevinskoga sektora, energetskoga sektora te obrazovnih i drugih javnih institucija u cilju predstavljanja i rješavanja barijera koje koče ili usporavaju provedbu energetske obnove zgrada.
Dugoročna strategija obuhvatila je pregled postojećih mjera i prepreka za integralnu energetsku obnovu zgrada te prijedlog rješenja i mjera koje se temelje na situaciji u Hrvatskoj i na analizi uspješnih mjera i politika država Europske unije. Na temelju provedenih analiza godišnje isporučene energije grijanja za primorsku i kontinentalnu Hrvatsku (osobito potrebne toplinske energije za grijanje) kao ciljna skupina zgrada koje imaju prioritet pri obnovi s obzirom na ukupnu površinu, stanje ovojnice grijanoga prostora i energetske potrebe odabrana je skupina zgrada izgrađenih do 1987. godine. Navedeni fond zgrada izabran je zbog najvećega potencijala ušteda i znatnog udjela u ukupnoj površini svih zgrada.
Također, s obzirom na navedene ulazne parametre u vidu potencijala energetskih ušteda za sve četiri promatrane kategorije zgrada (zgrade javne namjene, zgrade komercijalne namjene, višestambene zgrade i obiteljske kuće), može se zaključiti to da je unutar fonda zgrada izgrađenih do 1987. najveći prioritet pri integralnoj obnovi potrebno dati obiteljskim kućama (potencijal specifične energetske uštede isporučene energije po korisnoj površini zgrade do 293,48 kWh/ m2 na godinu) i zgradama komercijalne namjene (potencijal specifične energetske uštede po korisnoj površini zgrade do 274,78 kWh/m2 na godinu).
Osim velikog potencijala energetskih ušteda obiteljske kuće također su prioritetna kategorija zgrada za obnovu u cilju suzbijanja energetskog siromaštva. U strategiji se navodi to kako su glavne prepreke obnovi nacionalnog fonda zgrada legislativne i financijske prirode, ali i to da integralnu energetsku obnovu zgrada u velikoj mjeri koči neupućenost i nedovoljna motiviranost investitora, javnosti i interesnih grupa. S obzirom na navedeno, u sklopu Dugoročne strategije utvrđeni su raspoloživi izvori financiranja i uspješni načini za motiviranje investitora te procjena potrebnih ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.
Postizanje zadanih ciljeva energetske obnove zahtijeva mobilizaciju znatnih sredstava za investicijske troškove te troškove održavanja i zamjene koji se do 2050. procjenjuju na gotovo 790 milijardi kuna. Predloženom dinamikom obnove ostvarit će se ukupno smanjenje emisija ugljikova dioksida za 80 posto i postići ciljevi zadani Energetskim putokazom Europske unije.
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.