Energetska budućnost Hrvatske: Baterijska pohrana i fleksibilnost kao ključ za niže cijene energije

Zastarjelo je 61 posto kapaciteta mreže, modernizacija dugo traje, a tijekom lanjskog ljeta Hrvatska je uvezla 25 posto energije jer nemamo mogućnost njene kvalitetne pohrane. I izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koje su trenutačno na javnom savjetovanju, pokazuju nerazumijevanje skladištenja OIE, a povećanje kapaciteta baterijskog skladištenja može smanjiti cijene električne energije za 25 posto do 2030., odnosno 33 posto do 2040. godine.

Naglasci su to Maje Pokrovac, direktorice Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) s konferencije Solar Flex Croatia 2025., koje je udruženje organiziralo u suradnji sa SolarPower Europeom i Europskom komisijom 12. ožujka u Zagrebu.

- Što više zajedno učimo, više zajedno znamo - rekla je Maja Pokrovac, a složila se s njom i Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica SolarPower Europea koja je istaknula da Solar Flex Croatia dolazi u ključnom trenutku. Obnovljivi izvori energije, kazala je, podržavaju europsku sigurnost i kompetitivnost jer najjeftiniji je to izvor energije u Europi, koja „predugo ovisi o fosilnim uvozima“.

- Europa je u 2024. godini instalirala rekordnih 66 GW novih solarnih kapaciteta te smo sada na ukupno 330 GW. Solar kontinuirano raste u posljednjih nekoliko godina, ali pred nama su izazovi razvoja infrastrukture i stabilnosti cijena energije. Treba nam fleksibilnost, puno baterijske pohrane kako bi Europa nastavila biti kompetitivna, te elektrifikacija i skladištenje jer upravo investicijama u fleksibilnost do 2030. možemo smanjiti cijene energije potrošačima za 25 posto - kazala je Walburga Hemetsberger.

Posebnu važnost baterijskih sustava naglasila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

- EK je donijela niz politika i mjera kako bi se ubrzao razvoj baterijskih sustava. Direktiva o obnovljivoj energiji, primjerice, poticajni je okvir za razvoj i konkurentno tržište za sve vrste tehnologija. Nadalje, Europski zeleni plan kojim se Europa obvezala postati klimatski neutralni kontinent do 2050., Plan za čistu industriju također. Radi se puno u kontekstu naših klimatskih ciljeva, a na tom su putu izazovi prilagodbe infrastrukture kako bi se obnovljivi izvori energije integrirali. Ova rješenja ključna su za gospodarski rast, nova radna mjesta i dobrobit građana. Važno je i da javni i privatni sektor što više surađuju jer ključno je to za financiranje i razmjenu znanja. Pametna kućanstva prilika su za sudjelovanje u proizvodnji energije, a baterijama se aktivno treba balansirati mrežom - rekla je Zrinka Ujević.

Fleksibilnost za optimalnu povezanost s mrežom

I za obnovljive izvore energije, ali i za njihovo skladištenje Hrvatska ima veliki potencijal - u svojem je izlaganju „Najbolje prakse u EU“ zaključio Daniel Vig, viši službenik za politiku u European Association for Storage of Energy (EASE).

- U prošlim desetljećima otprema energije bila je centralizirana. Jednostavnije rečeno, postojala je jedna „tvornica“, odnosno elektrana u kojoj se energija proizvodila i iz koje je ona išla dalje do potrošača. Danas imamo decentralizirani sustav; puno je izvora koji proizvode električnu energiju, ali nju nije više toliko lako dovesti do potrošača. Mreža je tu ključna, a u Hrvatskoj ona nije baš najbolja - kazao je Daniel Vig iz EASE-a pa dodao da je spajanje obnovljivih izvora na mrežu krucijalno. Za to će, međutim, Europi do 2030. svake godine trebati više od 12 milijardi eura. A kako namaknuti taj iznos? - Mrežarinama koje u ovom trenutku ne plaćamo dovoljno. Do 2030. njihova bi cijena trebala narasti za trećinu, a do 2050. se udvostručiti.

Na razini EU vijek je istekao za čak 40 posto ukupne mreže, a bez obzira na obnovljive izvore energije, u modernizaciju sustava prijenosa trebalo bi uložiti gotovo 600 milijardi eura. Samo je jedan to od razloga zašto je baterijsko skladištenje energije ključno, a koji su ostali, raspravljali su sudionici prvog panela na Solar Flexu Croatia pod nazivom „Fleksibilnost za optimalnu povezanost s mrežom“ koji je moderirao Ivan Vrdoljak, novinar Bloomberg Adrije.

Kako baterije mogu s pomoću pri fleksibilnosti u optimizaciji priključivanja na elektroenergetsku mrežu, pojasnila je Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica SolarPower Europea.

- Dobra kombinacija fleksibilnosti i mreže je ključna, a u vremenima kad SAD možda više i nije dobar partner, investitori će se možda okrenuti Europi u kojoj se kapacitet skladištenja povećao sedam puta u odnosu na posljednjih pet godina - rekla je Walburga Hemetsberger, a da su fleksibilna tržišta ključna za Europu, istaknuo je i Riccardo Rosselli, službenik za politiku u području otpornosti i fleksibilnosti iz ACER-a. Stephan Schonenfuss, financijski direktor u E.ON-u Hrvatska naglasio je da se često zaboravljaju osnove.

- Europa treba puno više mreže. Sustav je star, a ni regulatori se ne fokusiraju često na podršku mreži. Zapeli su u prošlosti - kazao je Stephan Schonenfuss, dok je Dan-Eric Archer, izvršni direktor CheckWatta kazao da je razvoj baterija gotovo na početku, ali stajanja nema, pogotovo s obzirom na to da se već odavno prošla granica od 100 dolara po kilovatsatu.

Kako konkretno riješiti hrvatski problem, a to je više od 50 posto zastarjele mreže, pojasnio je doc.dr.sc. Goran Majstrović, zamjenik ravnatelja i voditelj Odjela za prijenos i distribuciju energije pri Energetskom institutu Hrvoje Požar.

- Svima je jasno da su investicije u mreže zaostale. Postojeća infrastruktura se koristila dok je bilo kapaciteta. Na razini EU za 40 % ukupne mreže istekao je vijek i, bez obzira na obnovljive izvore energije, u nju treba uložiti 584 milijarde eura. U Hrvatskoj imamo 150 trafostanica, svakih 20 godina trebalo bi ih revitalizirati, što znači svake godine njih sedam, što se baš i ne radi. Za priključivanje baterija koje bi skladištile solarnu energiju postoje i tehnički i regulatorni izazovi, a ovi prvi su gotovo pa vrlo lako rješivi. Veći su nam regulatorni problemi, što možemo vidjeti i po zakočenim projektima koji čekaju cijenu priključenja na mrežu. Također, Hrvatska se razlikuje od sustava mreže u Europi zbog oblika i zbog otoka; za dalekovode je prostor dosta skučen, a tu su i zaštićena područja. Ključni je problem, međutim, što još uvijek čekamo pravi regulatorni okvir za baterije, koje mogu doprinijeti fleksibilnosti, pogotovo do dogradnje mreže. Ali nećemo tako u potpunosti izbjeći investicije u mrežu jer cijeli elektroenergetski sustav dizajnirali smo prije 130 godina - pojasnio je Goran Majstrović.

Da se i na mreži, ali i na regulaciji radi, kazao je Lahorko Wagmann, direktor sektora za električnu energiju Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).

- Dosad se mreža gradila zbog krajnjih kupaca, odnosno razvijala bi se kako bi se tko javio za priključenje. Taj pristup nije loš jer ne dovodi do preinvestiranja u mrežu, ali situacija se promijenila nakon pojave obnovljivih izvora. Energetska tranzicija to zahtijeva i mreža će se trebati graditi, a dovest će to i do povećanja tarifa. Akcijski plan za mreže promovira promjenu paradigme i nalaže ulaganje u mrežu unaprijed, a sama bi se mreža trebala graditi tako da zadovolji ciljeve Nacionalnog klimatskog plana - rekao je Lahorko Wagmann.

Što se obveze plaćanja mrežarine za baterijske sustave, rekao je da bi se ona mogla uskoro mijenjati, kroz promjene Zakona o tržištu električne energije.

- U većini zemalja EU baterijski spremnici plaćaju za preuzimanje energije, odnosno tretiraju ih kao krajnje kupce. U nekim zemljama plaća se i za predaju energije, tj. za oba „smjera“, dok su u nekim zemljama plaćanja oslobođeni u potpunosti. U Hrvatskoj je u zakonu pomalo nejasno plaćanje korištenja mreže; u jednom stavku stoji da se plaća u smjeru preuzimanja energije, u drugom da se plaća samo za vlastitu potrošnju. Ne plaća se, međutim, svakako, za predaju energije u mrežu - objašnjava Wagmann, koji je najavio da bi se kroz NPOO trebali osigurati i određeni poticaji za investitore koji će razvijati baterijske sustave. Upitan hoće li HERA uskoro konačno donijeti i cijenu priključka na mrežu, koji developeri obnovljivih izvora čekaju sad već više od 900 dana, Wagmann je kazao „vrlo brzo“.

Poslovni modeli za baterijsku pohranu energije

Jugoistok Europe jedno je od najprivlačnijih tržišta za baterije, u svojem je izlaganju na Solar Flexu Croatia istaknuo Alexios Ektor Koursopoulos, viši analitičar iz Aurora Energy Researcha.

- Grčka je trenutačno najpovoljnije tržište, a ističu se i Mađarska te Rumunjska. U Rumunjskoj dvosatni samostalni BESS (sustav za pohranu energije u baterijama) može akumulirati 25 posto prihoda svog životnog vijeka, i to u prve tri godine implementacije sustava - kazao je Alexios Ektor Koursopoulos.

O „regulatornom okviru koji potiče brzi rast skladištenja energije u Ujedinjenom Kraljevstvu“ govorio je, na Solar Flexu Croatia, u svom izlaganju Sasha Sekovanec, direktor razvoja poslovanja i prodaje u Rimac Energyju.

- Mi smo počeli 2009. godine kad je Mate Rimac BMW pretvorio u električni automobil, a danas, u sklopu Rimac Energyja, ali i u ostatku tvrtke, imamo puno napredniju tehnologiju. Nedavno smo predstavili sustav za pohranu od 860 kWh, SineStack, koji maksimizira ekstrakciju energije iz svakog modula, bilo da se koristi pojedinačno ili u kombinaciji s drugima. Što se Ujedinjenog Kraljevstva tiče, ondje isto radimo i razvijamo, imamo klijenta o kojem ne mogu puno otkrivati, ali što se regulacije tiče, tržište je svakako naprednije od našeg - kazao je Sasha Sekovanec.

Kako razvijati baterijske sustave, na koji način ih implementirati i gdje je u svemu tome država, odnosno zašto pohrana energije nije u Hrvatskoj najbolje regulirana, raspravljali su sudionici panela „Poslovni modeli za baterijsku pohranu energije“ na Solar Flexu Croatia 2025. Razgovor je moderirao Ante Salopek, pomoćnik direktora u Deloitteovom odjelu Strategija i transakcije, kojeg su zanimali benefiti baterijskog sustava od 200 kW kojeg je unutar vlastite tvrtke instalirao dr. Ivić Pašalić, suosnivač CC NewGreenEnergyja.

- Posljednjih nekoliko godina razgovarao sam s kolegama. Imamo fotonaponske elektrane, kogeneracije i pitanje je bilo kako sustav održati. Shvatili smo da su baterije nužne i počeli istraživati tržište. Vidjeli smo da je ponuda mala, a cijene ogromne i ne uklapaju se u naše kalkulacije pa smo zaključili da je to možda i dobra tržišna prilika. Našli smo, zato, dobrog partnera pa prvo prvo nešto za sebe, upravo taj sustav od 200 kWh. Ono s čim smo se susreli jest da je papirologija bila užasno komplicirana, u Hrvatskoj teško nešto može biti jednostavno, ali odlučili smo se da idemo na investiciju za koju povrat očekujemo za pet do šest godina. Sad se trudimo da Hrvatska bude centar za Europu za našeg kineskog partnera i razgovaramo o tvornici baterija upravo u našoj državi - kazao je Ivić Pašalić. A da sve ide isključivo od vlastite inicijative, potvrdio je i Miguel Corujo iz tehničke prodaja i razvoja poslovanja SoliTeka.

- Više od 15 godina bavimo se solarima, odnosno razvijamo ih i instaliramo. Baterije razvijamo posljednje tri godine jer znali smo proizvesti energije možemo puno pa smo se pitali što napraviti da ju i sačuvamo. Odlučili smo napraviti tvornicu, zaposliti ljude i razviti vlastitu platformu - rekao je Miguel Corujo.

Da je sad već možda vrijeme da se razmatra pohrana energije i u drugim oblicima, ne samo s pomoću baterija, istaknuo je Ivan Šimić, tehnički direktor u EnergoViziji.

- Možda smo malo i ponosni na to pa volimo reći da uvijek istražujemo nekakve nove mogućnosti, odnosno pokušamo gledati korak unaprijed od onoga što je danas na tržištu. U svakom kafiću se može slušati priča o tome koliko tko solara instalira, koliko takve elektrane koštaju, gdje su najjeftinije i gdje su najbolje? To je postalo svojevrsna pandemija koja se raširila Hrvatskom i mi smo došli do jedne situacije da skoro svatko hoće imati solare na kući, na stotine i tisuće megavata. To što mi nemamo mrežu, nema veze. Ta je priča dovela do toga da je skoro došlo do kraha u elektroenergetskom sektoru jer smo u jednom trenutku imali više od 12.000 MW zahtjeva za priključak na mrežu, što je jednostavno pokazalo da kod nas nije problem doći u poziciju da imamo zainteresirane potencijalne investitore, nego je kod nas problem i kako realizirati konstrukciju - pojasnio je Ivan Šimić.

Baterije su rješenje, naglasio je Roman Bernard, direktor i osnivač NGEN-a.

- Sa sustavima za skladištenje energije u baterijama počeli smo 2019. u Sloveniji. Počeli smo ih razvijati s dvije strane; s tehničke, naravno, ali i s regulatorom jer i propise je trebalo prilagoditi. Ali pokazali smo kako se, ali i da se sve može napraviti. Kućanstvima smo pojasnili da ne samo da mogu imati besplatnu energiju, već da za nju mogu dobiti i novac - kazao je Roman Bernard.

O tome kako osigurati baterijske sustave i u kojem trenutku planirati da ih se zaštiti nekom vrstom osiguranja, govorio je Andrej Krvavica, generalni direktor GrECo-a Croatia. Pojasnio je on da bi se sam projekt trebao osigurati već prilikom izgradnje i montaže, ali ljudi rijetko o tome razmišljaju u toj fazi. Dodatni rizici javljaju se u već operativnoj fazi, kad je korisnik spojen na mrežu.

- Ipak, osiguranje, rekao bih, dođe na kraju, kada nešto pođe po zlu, odnosno kada sustavi koji su uspostavljeni za zaštitu određenih rizika ne mogu pokriti neke od tih rizika - kazao je Andrej Krvavica.

Pametne zgrade i kućanstva – poticanje vlastite proizvodnje i energetske fleksibilnosti

Kakva je to zgrada koja je upravljiva, kako je takvom učiniti i zašto energetska obnova mora podrazumijevati i upravo navedeni faktor, u svojem je izlaganju „Put prema energetski neovisnim zgradama i kućanstvima!" pojasnio Marko Čavar, voditelj odjela energije u REGEA-i na Solar Flexu Croatia 2025.

- Važnost upravljanja zgradama ono je što u posljednje vrijeme sve češće naglašavamo, a prepoznala je to i EU koja u svojoj direktivi uvodi „smart readiness indicator“. Zgradi se ocjenjuju različite funkcionalnosti; da ima odaziv prema mreži, fleksibilnost je „must-have“, kao i održiva gradnja. Pri obnovi, primjerice, ključna je izgradnja obnovljivih izvora, kod toplinarstva dizalice topline i spremnici, a tu je i automatizacija - kazao je Marko Čavar pa dodao da se u REGEA-i zgradama, prvenstveno javnima, bave već 15 godina. Vrlo je važno, ističe, da se konačno standardizira način na koji se pristupa obnovi, a na tome rade i u REGEA-i jer žele imati rješenje u kojem neće biti lutanja oko toga što bi zgrada trebala imati da sudjeluje u fleksibilnosti.

„Pametne zgrade i kućanstva – poticanje vlastite proizvodnje i energetske fleksibilnosti“ tema je o kojoj su raspravljali stručnjaci na Solar Flexu Croatia 2025., sudionici panela koji je moderirao Tin Bašić, urednik na portalu ZGRADOnačelnik.hr.

- Na zadnji dan 2023. godine kućnih je solarnih elektrana bilo 10.797, dok je na 31. prosinca 2024. njihov broj bio 19.776. To je 94 posto povećana snaga i gotovo stopostotno povećanje u količini kućnih solarnih elektrana, a sve u samo godinu dana. Vidimo da interes postoji, a onda se sve to svede na 1,5 posto proizvedene električne energije od solara u Hrvatskoj. I dalje nije jasno zašto jer ugradi li se elektrana snage pet kW, uz subvenciju, povrat investicije je unutar tri godine, dok je sam vijek takve elektrane 25 godina. To je razdoblje u kojem 80 posto električne energije određeno kućanstvo može dobivati praktički besplatno - rekao je Goran Čačić, stariji projektni voditelj u ZEZ-u pa dodao da upravo Zelena energetska zadruga već 10 godina nastoji doći do funkcionalnog modela za ljude koji nemaju vlastiti krov. Naravno, radi se o onima koji žive u zgradama.

Rješenje je možda u javno-privatnom partnerstvu, kazao je Božidar Šeperić, voditelj prodaje u Resalti. Upravo njegova kompanija investira u solare po tom principu, uglavnom u Sloveniji, gdje to rade još od 2011. godine.

- Lani smo se uključili u obnovu zgrada i u Hrvatskoj te ćemo ove godine obnoviti tri velike bolnice. Energetska obnova, vrlo je važno, nije samo nova ovojnica zgrade, novi prozori. Naravno, radimo i to, ali gradimo sustav koji je samoodrživ; kotlovnice, solare - rekao je Božidar Šeperić. Domagoj Badanjak, direktor u AleDo TECH-u istaknuo je da je dobro da se govori o problemima, a još je bolje što su ti problemi uvijek drugačiji.

- Kad razgovaramo o kućanstvima, sjetite se kako su se ljudi prije nekoliko godina praktički bojali solara, „što ako proizvedem previše struje pa ću morati platiti neki porez“, govorili su. Sad su solari na kućama najnormalnija stvar, ali poticaji su već druga priča. Em što su sezonalni, em nisu uvijek spremni u razdoblju za koje su bili najavljeni. Ljudi čekaju da ulože, da bi na kraju došlo do kašnjenja, a i tvrtke koje nude usluge ovise o toj sezonalnosti. Još jedan je problem što tvrtke uglavnom nemaju gdje pokazati vrhunski proizvod koji imaju, zato je i ključno na jednom mjestu okupiti i tehnički i stručnu javnost, ali i krajnje korisnike - kazao je Domagoj Badanjak.

O novim direktivama koje su došle za sunčane elektrane govorila je Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

- Sve više se diže ljestvica. Fosilna goriva u kućama ne potiču već godinama, za njih nema više ni sufinanciranja - istaknula je Irena Križ Šelendić pa pojasnila kako će do 31. prosinca 2026. solare morati imati sve nove jave zgrade površine veće od 250 kvadrata, do 31. prosinca 2029. sve nove stambene zgrade, ali i njihova parkirališta, a solarni sustavi bit će obveza i na postojećim stambenim zgradama površine veće od 5000 kvadrata.

Hrvatska je spremna zauzeti mjesto među predvodnicima energetske tranzicije

Konferencija Solar Flex Croatia 2025 još je jednom dokazala da je Hrvatska spremna zauzeti mjesto među predvodnicima energetske tranzicije. Kroz dinamične rasprave i inspirativne primjere, sudionici su pokazali kako inovacije u tehnologiji, pametna ulaganja i prilagodba tržišnih pravila mogu zajedno otvoriti vrata novoj eri energetike.

Jasno je - modernizacija elektroenergetske mreže, razvoj naprednih baterijskih sustava te fleksibilni i predvidivi regulatorni okviri nisu samo izazovi, već i prilike koje treba hrabro iskoristiti. Ključ leži u partnerstvima – između industrije, institucija i zajednica – jer jedino zajedničkim snagama možemo osigurati održivu, sigurnu i otpornu energetsku budućnost.

Ova konferencija nije bila samo mjesto dijaloga, već i pokretač konkretnih ideja i rješenja koja će oblikovati energetski pejzaž Hrvatske i Europe u godinama koje dolaze. Korak po korak, uz inovacije i suradnju, gradimo energetski sustav koji će biti spreman za izazove sutrašnjice.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM