Osunčajmo Hrvatsku
Izvor: rawpixel.com / Freepik
ZGRADOnačelnik.hr
RADNI SASTANAK

Energetska obnova, sankcije, obnovljivi izvori, financije - pogled u budućnost

Koja su pravila igre javnoga poziva za energetsku obnovu zgrada, kako ugraditi obnovljive izvore energije na zgradu, hoće li biti sankcija za one koji neće energetski obnavljati svoje nekretnine, koji će biti oblici (su)financiranja energetske obnove u budućnosti? Neka su od pitanja na koje se odgovorilo na prvom ovogodišnjem sastanku partnera projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo – zajedno!.  

Početkom svibnja održao se prvi ovogodišnji radni sastanak partnera projekta „Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo – zajedno!“. S ekipom ZGRADOnačelnik.hr na sastanku je sudjelovalo ukupno 29 predstavnika/članova. Tema sastanka je bila energetska obnova višestambenih zgrada (o čemu treba voditi računa kod energetske obnove), a povod tomu je nedavno otvoreni javni poziv.

Druženje partnera iznjedrilo je dodatne informacije i zaključke na sljedeće točke:

  • Zgrade se mogu prijaviti na energetsku obnovu do početka lipnja 2024. godine. Po prvi puta, brzina prijave na javni poziv nije važna, nego se biraju oni projekti koji će imati najbolje rezultate. Koliko će ih se prijaviti?
  • Za zgrade koje su na listi čekanja od 2022. osigurano je 25 milijuna eura za sufinanciranje energetske obnove, ali po uvjetima u projektu. Je li to moguće ostvariti?
  • Kakva razina obnove je najbolja i zašto - integralna, sveobuhvatna ili dubinska obnova? Treba uzeti u obzir da će se zgrade obnavljati jednom u cca 40 godina, znači treba razmišljati dugoročno.
    • Što je s OIE? Npr. zgrade koje će ugraditi OIE dobit će više bodova. Koje OIE zgrade uopće mogu ugraditi?

Andreja Horvat Friščić, voditeljica Odjela za pripremu poziva i ugovaranje EU projekata stambenih zgrada u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine detaljno je objasnila pravila igre.

Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada iz 2022. godine bio je, zapravo, hibrid. Tim modelom omogućeno je da se zaprimaju projektni prijedlozi do 200 posto vrijednosti alokacije. Tada smo imali veliki broj projekata koji su bili spremni za poziv 2020., no zbog koronakrize poziv je bio odgađan nekoliko puta i u konačnici otkazan.

Imali smo, dakle, veliki broj ranije pripremljenih projekata s jedne stane, a dok smo s druge u okviru NPOO-a imali pokazatelje koje je trebalo ostvariti – konkretno, za energetsku obnovu zgrada bilo je potrebno ugovoriti dodjelu bespovratnih sredstava za projekte energetske obnove u iznosu od 500 milijuna tadašnjih kuna do kraja 2022. godine. Zapravo, taj poziv nije bio po modelu „najbržeg prsta“, projekti su bili prihvaćani do 600 milijuna kuna vrijednosti alokacije. Ušlo je 235 projekata, do kraja 2022. godine ugovoreno je 91, nakon toga preugovaranjem alokacije za 10 posto dodatno još 14 projekata sredinom 2023. godine - , dakle, ukupno 105 projekata energetske obnove višestambenih zgrada. U provedbi je njih 100, četiri projekta su raskinula ugovore, a jedan je trenutno u postupku raskida jer nisu mogli zatvoriti financijsku konstrukciju.

Trenutni javni poziv otvoren je do 3. lipnja i za sada imamo relativno mali broj prijava. Poučeni iskustvom iz 2023. kada smo objavili dva poziva (isti tip, poziv za zgrade javnog sektora i poziv za višestambene zgrade oštećene u potresima), zadnji vikend prije zatvaranja je bilo zaprimljeno najviše prijava. Vjerujemo da će alokacija po ovom pozivu biti premašena. Grube procjene nam pokazuju da ćemo za 94,2 milijuna eura ugovoriti između 150 i 200 projekata. No, ne znamo za koje će kategorije energetske obnove prijavitelji prijavljivati svoje višestambene zgrade (integralna, dubinska ili sveobuhvatna obnova).

Spomenula bih da je u javnome pozivu iz 2022. godine 85 posto projekata bilo ugovoreno za integralnu obnovu, jer su to uglavnom bili projekti koji su pripremljeni za poziv iz 2020. godine, dok se ostatak odnosio na dubinsku obnovu.

Što se tiče tog poziva iz 2022. i rezervne liste, odnosno projekata koji će biti sufinancirani bespovratnim sredstvima osiguranim Dodatkom NPOO-a imali smo 92 projekta - sada govorimo o 91 projektu, jedan je povukao svoju prijavu. U ovome trenutku, tijekom proteklih mjesec dana, doneseno je otprilike 2/3 Odluka o financiranju - između 60 i 70 odluka. 12 projekata je odustalo od provedbe. Naime, cijene su porasle i oni suprocijenili da ne mogu zatvoriti financijsku konstrukciju. Za 10-ak projekata se trenutno provjeravaju promjene koje su nastupile od podnošenje projektnih prijedloga (promjena predstavnika suvlasnika, upravitelja, adresa, …), odnosno, Odbor za odabir projekata provjerava utječu li te promjene na postupak dodjele. Kada to bude provjereno, i oni će dobiti svoje Odluke o financiranju, nakon čega kreće rok od 30 dana za sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Da, dobivamo jako puno pitanja o novome pozivu. Do sada smo zaprimili otprilike 120 pitanja, a vjerujemo da će oko 20. svibnja biti još toliko pitanja. Nakon svake radionice dobijemo mnogo pitanja. Nema neke konkretne teme koja se posebno ističe - to su standardno pitanja vezana uz ugradnju dizala i druge horizontalne mjere, što jest, a što nije prihvatljivo u okviru poziva… No, ljude zanima zašto projekt ne može biti stariji od 8. rujna 2021. godine. Naime, tog su dana objavljene smjernice za Analizu postojećeg stanja zgrade na MPGI mrežnim stranicama - to nam daje kompletnu sliku o stanju zgrade čiju ćemo obnovu sufinancirati. Zato projekt ne može biti stariji od toga datuma.

Uvjetima Poziva nikada neće svi biti sretni, ali se zato se to i zove natječaj – ideja je te da novac dobiju najbolji, najkvalitetniji projekti prema kriterijima odabira.

Porast cijena? Da, svjesni smo stanja na građevinskom tržištu. Dat ću konkretan primjer - u javnome pozivu iz 2022. jedinično ograničenje iznosilo je 900 kuna (120 eura) po metru četvornome GBP za integralnu energetsku obnovu, a u pozivu iz 2024. jedinično ograničenje po četvornom metru GBP-a za istu kategoriju obnove iznosi 270 eura. To, dakako, ne vrijedi za projekte na čekanju – oni ili uzimaju dodijeljena bespovratna sredstva ili povlače svoje projektne prijedloge.

Što se tiče obnovljivih izvora energije, u okviru novog Poziva dobiva se 10 bodova ako se ugrađuje neki oblik OIE-a. Naime, čitava naša reforma zove se dekarbonizacija, želimo prijeći na korištenje OIE, a način bodovanja tome doprinosi. Za sve naše mjere pa tako i OIE mjerodavan je Aneks 2 Popis tehničkih uvjeta, u kojemu se nalaze svi tehnički uvjeti koji moraju biti zadovoljeni radi sufinanciranja energetske obnove u višestambenim zgradama. Što se tiče OIE, tu su sve dizalice topline, solarni kolektori, fotonaponski sustavi, ugradnja spremnika električne energije... Što zgrade rade? Desetak zgrada je po prošlom pozivu ugradilo OIE – nešto „fotonapona“ za zajedničku potrošnju, ugrađena je pokoja dizalica i solarni kolektor.

Andrea Markešić, Udruga Upravitelj i GSKG

Imamo dosta zgrada koje će se prijaviti i puno pitanja za ugradnju dizala. No to je više usmjereno na prijedlog novoga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Zbog manjka našeg ljudstva, energetsku obnovu zgrada odrađujemo preko suradnika i projektanata. Kod nas je oko 200 zainteresiranih zgrada.

Pratite #OsunčajmoHrvatsku

Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

Kako napreduje obnova kod već potpisanih projekata, hoće li se napraviti to što je u zacrtano u NPOO-u do 2026. godine? Odgovor je dala Andreja Horvat Friščić:

Rok je 30. lipnja 2026., Upute za prijavitelje su jasne, datum je mali alarm, no uspjeli smo odraditi sve do sada i vjerujem da ćemo uspjeti. Završeno je gotovo 15 posto projekata, otprilike 50 posto je u fazi da im je isplaćeno iznad 50 posto bespovratnih sredstava. Oni koji nisu odustali, sasvim sigurno će završiti svoje projekte.

Što se tiče novog poziva, to ovisi koliko će biti prijava, treba obraditi sve prijavljene da bi se stvorila rang lista. Onda ćemo vidjeti koliko će biti ugovora. Nadam se da ćemo uspjeti. MPGI je doista napregnut, nije to samo pitanje nas u Ministarstvu, nego i izvođača radova, javnih nabava, ponavljanja tih nabava... Nismo jedini o kojima ovo ovisi, no mogu reći da ćeMPGI dati sve od sebe, da energetska obnova višestambenih zgrada po novom Pozivu što prije krene.

Nadovezala se Cuculić Župa koja kaže da je uvjerena sam da će MPGI napraviti svoj posao, više je brine situacija na tržištu, nedostatak radne snage, javna nabava, sama kvaliteta radova te hoće li biti napravljena kako treba? Europsku komisiju zanima koliko će kvadrata biti obnovljeno do 2026. godine po određenim standardima?

Horvat Friščić odgovara da sve ide po planu, s projektima uvjetno rečeno „na čekanju“ iz 2022. godine, za koje se sada donose Odluke o financiranju, bit će obnovljeno oko 600.000 metara četvornih. Ako i dođe do nekih novih odustajanja po tom pozivu, nadoknadit će se s „kvadratima“ iz novog poziva.

Igor Kemenović, predsjednik udruge HUPFAS

Imamo pitanje svih pitanja - što će biti s izvođenjem, rokovima, kvalitetom radova. Nije lako odgovoriti. Da imamo velikih problema, ne bi bila ovakva zainteresiranost. Proizvođači materijala su dobri, isporuka će biti redovna. Primjećuje se da je svijest narasla, a to pokazuje rezervna lista s koje zgrade prihvaćaju sufinanciranje koje će biti u manjem obimu. Postoji poteškoća s radnom snagom. No da su problemi veći, to bismo već vidjeli.

Anđelka Toto Ormuž, HUPFAS

HUPFAS pozdravlja da je glavni kriterij kvaliteta, a ne brzina prijave. To je ogroman pomak i ide u prilog tomu da kao država moramo smanjiti CO2 i postići uštede energije. Razina svijesti je na visokoj razini, svi mi tome doprinosimo. Ovo je prilika da se upoznamo i s direktivom EPBD, i s MEPS-ima, o načinima kako će se zgrade obnavljati, da do 2050. godine moraju biti energetski učinkovite, da emitiraju niske razine CO2. To znači da će zgrade, prije ili kasnije, proći energetsku obnovu. Svi moramo početi s izradom projekata jer prije ili kasnije će doći na red.

Pratite #Radna skupina Osunčajmo

Sankcije? Razmatraju li se sankcije za one koji ne obnavljaju svoje nekretnine?

Diana Horvat o sankcijama ne bi prejudicirala, još uvijek nije poznati hoće li ih biti ili ne.

Cuculić Župa se nadovezala kazavši kako se, primjerice, Belgija požurila s uvođenjem sankcija i 2023. godine donijela propis da svaka zgrada mora povećati svoju energetsku učinkovitost (certifikat). Primjerice, kuća u Belgiji je energetski razred F, onaj koji bi je kupio mora je i obnoviti, što umanjuje zapravo prodajnu cijenu kuće. Sankcije su propisane ako to ne napravi u razdoblju od pet godina.

Ako nemate sankcije, propis se ne može ni provesti. Svaka država članica će na svoj način prenijeti direktive. Nadalje, ni 30 ili 40 posto sufinanciranja nije loše, dapače to je odličan smjer. U drugim zemljama nema niti to, primjerice u Belgiji.

Potrebno je napomenuti da svaka energetska ili bilo koja druga vrsta obnove koja se sufinancira ide na korist vlasnika kuće/zgrade, to se ne radi za društvo, nego za vlastitu korist zapravo.

Ugradnja sunčanih elektrana na zgradama

Diana Horvat napominje kako sve ovisi o isplativosti, ako je veća zgrada i ima dizala, to je onda isplativo. Problem je prelaska sa zajedničke na individualnu potrošnju. Vode se sastanci kako riješiti da se to može izvesti i da bude puno jednostavnije. To je problem vlasništva, krova, suvlasništva. Nema jednostavnog odgovora. Radimo na tome, pregovaramo, radimo analizu ugradnje sunčanih elektrana te na tome koje će se mjere morati poduzeti i u regulativi. Puno je napravljeno, ali treba toga još napraviti.

Margareta Zidar, Energetski institut Hrvoje Požar

U jesen 2022. godine imali smo sastanak sa susjedima, htjeli smo ih upoznati s projektom obnove naše zgrade, sa standardom energetske obnove, nZEB-om, koja ima elemente koje možda nisu razmatrali. Veslačko naselje nije veliko, iznenadio nas je dobar odaziv, imali smo 40ak što predstavnika suvlasnika što samih suvlasnika koje je ova tema zanimala. Od tema koje su njima bile zanimljive, a nama iznenađujuće, bilo je korištenje fotonapona, elektromobilnosti i kako bi se mogli uključiti na tržište energije. Motivacija nije bila smanjivanje računa za energiju, nego kako zaraditi. No zarada tu nije velika. Bila im je zanimljiva tema dijeljenja energije. Puno je tu pitanja.

Stojimo na raspolaganju, a naš prostor može postati i bit će mjesto okupljanja, kao i ovakvi sastanci. Naši susjedi su pripremili dokumentaciju i čekaju. Žele provesti barem integralnu obnovu. Nadaju se i ugradnji OIE.

Financiranje

Višnja Grgasović, načelnica Sektora za klimatsku politiku, Uprava za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja

Radimo na ažuriranju Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske. Pored svih mjera, imamo i napravljenu procjenu financijskih sredstava, potrebnih za provedbu mjera, kao i procjenu raspoloživih sredstava. Kada se sve to izračuna, to je 10 do 20 posto onoga što je potrebno. Sagledavamo na koji način osigurati taj novac, da uspijemo napraviti tu tranziciju. Treba imati na umu da 2027. sektor zgradarstva ulazi u sustav trgovanja emisijskim jedinicama pa će i to biti izvor financijskih sredstava potrebnih za obnovu zgrada i ugradnju OIE. Obveznici tog sustava će biti dobavljači fosilnih goriva, koji će u cijenu isporučenog goriva morati ugraditi i cijenu emisija. Sada industrija plaća 60-70 eura, a prošle godine se ta cijena kretala i do 80 i 90 eura. U slučaju da cijena pređe 45 eura, pokrenut će se mehanizam za stabilnost tržišta.

Imat ćemo i Socijalni fond za klimatsku politiku, za pokrivanje efekata energetskog siromaštva. Gledamo tko bi sve mogao sudjelovati u provedbi tog mehanizma. Ako će i dalje sufinanciranje obnove biti 60 posto, nećemo puno toga obnoviti. Sagledavamo kako uključiti financijske instrumente? Razgovara se s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), razgovara se s bankama. Ministarstvo financija uspostavlja portal za održivo financiranje, morat ćemo svi aktivno na tome raditi.

Andrea Markešić, Udruga Upravitelj i GSKG

Nemamo problema s kreditima, banke najčešće traže 80 naplate pričuve, pristanak barem 60 posto suvlasnika, a s nekim bankama se može pregovarati.

Andrija Mihić, Udruga Upravitelj i Graditelj svratišta

Banke načelno nisu problem, problem su suvlasničke zajednice koje su „suspektne“, koje ni inače ne funkcioniraju dobro. Iz iskustva, energetska obnova ili bilo koja druga obnova, ako se išlo „rubno“, godinama se vukao problem s tim zgradama, ali u konačnici se riješi taj kredit. Niti jedna situacija se nije dogodila da zgrada nije vratila kredit.

Ljudi misle da je kredit rješenje problema, ali nije. Banke se nude na tržištu. Ti krediti prema zgradama su, bez obzira na jamstva, dobar proizvod, naplata je gotovo 100-postotna. One zgrade koje nemaju redovitu uplatu pričuve, s takvom zgradom nije ni pametno ići u projekte, jer nitko ne želi plaćati 20-30 posto veću pričuvu.

Maja Bratko, DOOR

Imalo smo radionice u Gospiću, odaziv je bio dosta velik. U Gospiću se provodi i plan za energetsko siromaštvo. Imamo radionice u Zagrebu, ali odaziv nije pretjerano velik. Na projektima energetskih zajednica u zgradama radi REGEA koja ima pilot projekt u Karlovcu. Riječ je o projektu dijeljenja energije kroz opciju zakona kao zajednice kupaca. Uskoro ćemo saznati više.

Hrvoje Maras, REGEA

Uskoro organiziramo mali okrugli stol o energetskim zajednicama, ali i ostalima. Diskutirat će se o konkretnim koracima i problematikama. O regulativi, koji su nedostaci te financijama. Pratim financijsku stranu isplativosti. Iznjedrit ćemo određene preporuke proizašle iz praske.

Maja Jurišić, Pokret otoka 

Na otocima nema puno zgrada, to su uglavnom iznajmljene zgrade i stanovi. Fokus nam je na energetskim zajednicama da vidimo kako se može dijeliti energija između članova.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!