ENERGETSKA TRANZICIJA - Novca ima i bit će ga još, samo ga moramo potrošiti u roku!

Na prvom panelu - Energetsko siromaštvo - rodna (ne)ravnopravnost - sudjelovale su Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu, Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, i Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice.

Europski parlament 2022. godine donio je rezoluciju kojom poziva EU i države članice da zaštite žene koje žive u energetskom siromaštvu pružanjem pravovremenog i koordiniranog odgovora te da se kućanstvima s niskim dohotkom, a posebno starijim ženama i samohranim majkama, mora zajamčiti pristup cjenovno pristupačnim komunalnim uslugama.

Europski parlament u borbi protiv energetskog siromaštva

O situaciji u Europskoj uniji po pitanju energetskog siromaštva i o tome što Europski parlament čini kako bi bilo što manje energetski siromašnih građana, na panelu je govorila Romana Jerković.

Energetsko siromaštvo bilo je i još uvijek je problem Europske unije i Hrvatske, čak i neovisno o situaciji u Ukrajini. Ali, kad pogledamo što smo sve prošli u zadnje vrijeme, energetska kriza i inflacija, a prije toga zdravstvena kriza zbog Covida, ovo je samo učinilo situaciju s energetskim siromaštvom složenijom i težom. Procjene govore da su postoci koji se odnose na građane u energetskom siromaštvu izuzetno veliki, ali i trendovi su loši. Trendovi pokazuju pogoršanje situacije i povećanje brojeva.

Na žalost u Hrvatskoj ne postoji jedinstven sustav ni definiranje, a još manje praćenja i suzbijanja energetskog siromaštva. Uz pomoć udruga civilnoga društva kao što je DOOR možemo doći do vrlo vrijednih informacija.

Danas znamo da su u većem riziku osobe s nižim primanjima, stariji građani, siromašnija kućanstva.

Generatore energetskog siromaštva treba tražiti u raznim politikama Hrvatske:

• energetskoj
• stambenoj
• poreznoj
• socijalnoj
• klimatskoj

U prilog tome govori i činjenica o općoj stopi siromaštva. Državni zavod za statistiku kaže da je cca 20,5 posto građana u riziku od energetskog siromaštva, ali kad to pogledamo po dobnoj strukturi tada se vidi da taj postotak raste na čak 30 posto kod osoba starijih od 65 godina. Kada to još razdvojimo na muškarce i žene, tada vidimo da je 35 posto žena, a 26 posto muškaraca u riziku od energetskog siromaštva. Situacija nije jednostavna, vrlo je kompleksna, pogotovo što se najavljuju nova poskupljenja. Treba apelirati na Vladu da pomogne potporama građanima.

Siromaštvo najviše pogađa žene

Rezolucija Europskog parlamenta iz srpnja prošle godine, između ostaloga, 'poziva EU i države članice da zaštite žene koje žive u energetskom siromaštvu pružanjem pravovremenog i koordiniranog odgovora kako bi se riješilo pitanje dugoročnih posljedica energetske krize; ističe da se kućanstvima s niskim dohotkom, a posebno starijim ženama i samohranim majkama, mora zajamčiti pristup cjenovno pristupačnim komunalnim uslugama'. 

Na žalost ovo nije jedino siromaštvo koje ima žensko lice. Žene se suočavaju s brojnim problemima:

• nezaposlenost
• rad na određeno
• slabije plaće
• mirovine
• slabiji napredak u karijeri...

Među ostalim, žene su iznijele pandemiju (medicinske sestre, njegovateljice, čistačice, blagajnice…), a k tome je bio i porast obiteljskog nasilja u pandemiji.

Ovo je strukturni problem kojemu tako treba i pristupiti. Hrvatska nema konkretne i ciljane politike za rješavanje ovih problema. Jako je važno, a o tome govori i Rezolucija, pristupiti tom problemu tako da se žene osnažuje kroz obrazovanje i kroz njihovo aktivno sudjelovanje na tržištu rada. Ženama koje žele biti poduzetnice treba pomoći da lakše pristupe kapitalu, da imaju mentorstva, edukaciju, pomoći im kroz pravedne naknade za rad... A to je moguće kroz brojne politike i strategije koje Hrvatska već ima - rodno osviještene politike i mjere. Sve to u konačnici onda ima efekta i na energetsko siromaštvo, odnosno sprječavanje da do njega dođe.

Što poduzima Europski parlament

Europski parlament je donio Direktivu o poboljšanju rodne ravnoteže na direktorskim mjestima u trgovačkim društvima u EU. Do 30. lipnja 2026. godine sve tvrtke u EU će biti prisiljene provoditi transparentne izbore za direktorske pozicije i dužni su osigurati 40 posto podzastupljenog spola - dakle žena. To je jedan diskretan način da se uhvatimo ukoštac s neformalnim muškim grupama.

Europski parlament je davno prepoznao problem energetskog siromaštva i poduzeo određene korake. Još 2009. godine je donesen treći energetski paket koji po prvi put priznaje energetsko siromaštvo i donosi važne odluke kao što je zaštita krajnjih potrošača, zaštita posebno ranjivih skupina i, kao najvažnije, zabranjuje se isključivanje električne energije posebno ranjivim skupinama u kritičnim razdobljima.

2019. godine donesen je četvrti energetski paket, odnosno - čista energija za sve. Tu se posebno vodi briga o energetskoj učinkovitosti, a cilj ovog paketa je stvoriti zakonodavni okvir za zaštitu ranjivih potrošača na tržištu energije.

Aktualno je to da se EP bavi reformom tržišta električne energije kako bi zaštitio krajnje potrošače od nestabilnih cijena.

U ovom trenutku imamo iznimno nestabilno tržište. Reforma će se baviti dostupnosti čistim oblicima energije jer je to i poanta ove situacije u kojoj smo se našli. Hrvatska s cijelom Europom treba težiti zelenoj tranziciji, odnosno korištenju OIE i odmaknuti se od fosilnih goriva.

Europski program RePowerEU krovni je program energetske tranzicije. Energetska tranzicija mora sadržavati i snažnu socijalnu komponentu te doprinijeti smanjenju energetskog siromaštva, a ne njegovom povećanju. Energetska tranzicija bi morala biti uključiv proces, a nipošto proces koji bi za posljedicu imao raslojavanje društva na one koje imaju pristup čistoj energiji i na one koji nemaju. 

Moramo se svi uključiti u proces zelene tranzicije, jer za nju nema alternative. Možda smo sada na nju natjerani. I ruku pod ruku idu energetska učinkovitost i OIE. Naravno, to je tehnologija koja košta stoga moramo jako voditi računa o pravednosti, o jednakosti, o participaciji i poštovanju ljudskih prava. Moguće je to kroz preporuke koje daje EU i kroz projekt RepowerEU.

Tatjana Vlašić, Irena Križ Šelendić i Romana Jerković; Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Aktualni i programi Ministarstva

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine. Ključne točke tog programa pojasnila je Irena Križ Šelendić.

To je drugi program koji provodi Ministarstvo. Prvi je bio 2020. godine, a odnosio se na obiteljske kuće gdje se išlo s tezom da sve soft mjere koje su se provodile nisu dovoljne (npr. podmirivanje računa za grijanje i struju), nego da je jedini pravi način dubinska obnova zgrade. Tada smo proveli program gdje se 100 posto granta daje građanima ugroženima od energetskog siromaštva i obnavljaju se kuće tako da se dolazi na kućni prag. Surađivali smo s Centrima za socijalnu skrb i oni su nam na terenu probrali domaćinstva koja su energetski ugrožena. Njima su se slali energetski certifikatori koji su bili tehnička pomoć i ljudima su odradili i više od svog posla - i vlasništvo i legalnost zgrade i sam energetski certifikat. 90-tak kuća je tako obrađeno, potrošeno je oko 2 milijuna eura. Problem je najveći bio u tome što su često nesređeni imovinsko-pravni odnosi i kuće nisu legalne, a to sve vuče dodatne probleme. Osim same energetske obnove tu je bila uključena i konstruktivna obnova i to se dogodilo još prije svih potresa, zato što su te kuće bile uglavnom u lošem stanju, neodržavane, mehanički su bile ugrožene. Sve to jako diže cijenu obnove, ali mislimo da je to pravi način.

Takvom obnovom se:

• diže vrijednost nekretnine
• trajno se smanjuju računi 
• ljudima se na jedan dugi niz godina rješava problem

To je bio program koji ćemo nastaviti i u novom programu stambenih zgrada.

Sada u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost financiramo program koji je dizajniran za jedno područje, za potpomognuta područja državne skrbi, gdje smo analizirali više od 400 zgrada, a u program ih je ušlo 380. Imamo prvu alokaciju od 150 milijuna kuna, a sad ćemo tražiti još dodatnih 35 milijuna eura da bismo mogli svih 380 zgrada obuhvatiti. Središnji državni ured koji se sad s nama spaja obnavlja zgrade u kojima je djelomično vlasnik i kojima upravlja i gdje će se ići u potpunu dubinsku obnovu. Stavljat će se OIE, potpuno besplatno za građane.

Primarna potrošnja energija će se smanjiti 60 posto. Ali sve to ovisi i o ponašanju korisnika. Mi zgradu dovedemo u idealno stanje, a onda moramo educirati korisnike kako da se ponašaju – ako se grije, a prozor je otvoren, onda to nema smisla.

Programi i projekti u planu

Mi se zapravo ne bavimo ljudima, nego zgradama, ali ako gledamo to kroz sve kriterije koji su potrebni za obnovu, onda se i bavimo ženama i djecom.

Sada trebamo donijeti program za obiteljske kuće za razdoblje do 2030. godine. Do sada smo radili po starom programu. U novom programu ide i shema za energetsko siromaštvo, a program koji je već donijela Vlada za višestambene zgrade za razdoblje do 2030. godine uključuje temu energetskog siromaštva, ali je problem kod zgrada targetirati ljude koji su u riziku od energetskog siromaštva.

Sada su u tijeku nabave za zgrade na potpomognutim područjima, dio je u projektiranju, a dio već u izvođenju.

Dobre vijesti iz Ministarstva

Svaki oblik sufinanciranja energetske obnove zgrada i kuća bi mogao biti i dio programa suzbijanja energetskog siromaštva, međutim novca za sufinanciranje je (bilo) malo, a i problem je u targetiranju energetskih siromašnih građana. Irena Križ Šelendić ima i neke dobre novosti.

Problem je da stvarno nismo imali dovoljno sredstava, nismo imali kontinuirane pozive. Sad imamo novca i dosta, ako ne i previše, jer imamo određene rokove do kada ta sredstva treba potrošiti. Imamo sredstva i od FZOEU, a prošle godine je bio zaključak Vlade da u 2023. godini ide milijarda kuna iz emisija CO2 u stambeni sektor, višestambene zgrade i javne. Iduće godine idemo sa sljedećom alokacijom iz NPOO-a, a nakon toga slijedi i VFO (Višegodišnji financijski okvir) Sad bismo trebali imati kontinuitet za redovne javne pozive za obnovu VSZ i obiteljskih kuća. Dakle, sada imamo na raspolaganju sredstva, ali problem je što nema dovoljno tvrtki koje bi sve to radile, a i cijene su svakim danom sve veće.

Uloga Ureda pučke pravobraniteljice

Povodom Svjetskog dana socijalne pravde Ured pučke pravobraniteljice je upozorio da je stopa rizika od siromaštva u 2021. porasla na 19,2 posto, što je gotovo 750.000 građana. Koliko je to u odnosu na godinu prije obrazložila je Tatjana Vlašić.

Ove smo godine stavili fokus, s jedne strane, na brojeve, tj. na ljude koji jesu u riziku od energetskog siromaštva, a s druge strane na sustav socijalne skrbi i njegov obuhvat i podršku koju pruža ili nedovoljno pruža tim ljudima.

Kada govorimo o brojevima, uistinu, 2021. je zapravo godina u kojoj imamo povećanje u odnosu na 2020. Naime, 2020. godine u riziku od siromaštva je bilo oko 18 posto građana, što bi bilo oko 708.000 građana. Kada gledamo broj korisnika koji se nalaze u sustavu socijalne skrbi on je značajno manji. Broj osoba koje su obuhvaćene mjerom zajamčene minimalne naknade koja je usmjerena na najugroženije je oko 46.000 korisnika u prošloj godini.

To sve znači da si ti ljudi ne mogu priuštiti adekvatno grijanje prostorija u kojima žive, oko 220.000 građana to ne može. Gotovo svaka druga osoba u Hrvatskoj ne može podmiriti neki neočekivani financijski izdatak, 16,6 posto građana, odnosno 650.000, kasni s plaćanjem troškova. Kroz rad na terenu i obilaske primjećujemo da ti domovi uglavnom imaju zemljani pod, prozore i vrata koji se ne mogu zatvoriti i ne izoliraju toplinu, domovi bez dovoljno svjetlosti, ili u kojima sanitarije nisu sastavni dio, nego se nalaze u dvorištu. To je realnost posebice ruralnih područja Hrvatske.

Što može učiniti Ured pučke pravobraniteljice

Kad govorimo o ženama svi podaci pokazuju da su one te koje su siromaštvu općenito više izložene. Energetsko siromaštvo je dio našeg godišnjeg izvješća koje dajemo Saboru i iz godine u godinu dajemo preporuke s nadom da će nas različiti sektori čuti. Čini nam se da je važno krenuti od definicije i dogovoriti neku zajedničku definiciju među svim sektorima koji se ovom temom moraju i trebaju baviti. Ovo je kompleksno pitanje koje uključuje cijeli niz područja i nedostaje nam jedna međusektorska analiza koja bi nam rekla koje su sve to otvoreni problemi koje Hrvatska mora adresirati, a s druge strane trebao bi biti vodič za građane koji bi im na jednom mjestu dao informacije o svim njihovim pravima i mogućnostima zaštite u kontekstu energetskog siromaštva.

Naša boljka su potpomognuta područja koja nemaju mogućnost priključivanja na električnu energiju i zato dajemo preporuke o implementaciji OIE.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.