novac
Izvor: Andrew Khoroshavin / Pixabay
OBNOVA ZGRADA

Financirat će se energetska obnova svih zgrada u Hrvatskoj do 2050. Kako?

Zgrade koje zadovoljavaju važeću regulativu čine 4 posto fonda zgrada, ali ukupno 75 posto zgrada je stabilno i energetska obnova ne predstavlja značajni rizik za njih u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. navodi plan ulaganja u zgrade u Hrvatskoj. 

Paralelno će se provoditi nekoliko razina obnove:

  • Implementacija pojedinačnih mjera energetske obnove u cilju ostvarivanja postupne dubinske obnove
  • Integralna energetska obnova koja obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove i obavezno uključuje mjere na ovojnici zgrade
  • Dubinska obnova koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira smanjenjem potrošnje energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini [kWh/(m2·a)] od najmanje 50 posto u odnosu na potrošnju energije prije obnove
  • Sveobuhvatna obnova koja obuhvaća optimalne mjere poboljšanja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput povećanja sigurnosti u slučaju požara, mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, mjere za unapređenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade - posebice radi smanjenje rizika povezanih s djelovanjem potresa. Sveobuhvatna obnova zgrade može uključivati i druge mjere kojima se poboljšavaju temeljni zahtjevi za građevinu.

Plan ulaganja

Potrebna ulaganja u energetsku obnovu zgrada procijenjena su u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske kao i u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

U sektoru kućanstava, predviđa se obnova na razini od oko 10.000 stambenih jedinica godišnje.

U sektoru usluga, predviđa se da će prosječna potrošnja energije u 2050. godini iznositi 55 kWh/m2 godišnje. To odgovora obnovi postojećeg fonda zgrada, prikladnog za obnovu, po godišnjoj stopi od

  • 1,6 posto, odnosno rast od postojeće stope 0,7 na 1 posto godišnje za 2021. i 2022.,
  • 1,5 posto do 2024.
  • 2 posto do 2026.
  • 2,5 posto do 2028 i
  • 3 posto za 2029. i 2030. godinu.

Ukupni investicijski trošak energetske obnove zgrada izračunat je uz sadašnje vrijednosti pretpostavljenih cijena obnove do nZEB standarda:

  • za stambene zgrade cijena je 1.500 kn/m2 
  • za nestambene zgrade ona 2.500 kn/m2, zbog postojanja složenijih tehničkih sustava u takvim zgradama.

Konstruktivna sanacija

No, uz troškove energetske obnove, na znatnom dijelu zgrada potrebna su dodatna ulaganja u konstruktivnu sanaciju. Promatrano na ograničenom uzorku zgrada najlošijih energetskih svojstava obuhvaćenih nacrtom Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2021. – 2025. godine, vrijednost dodatne investicije je 1.500 kn/m².

Zgrade koje zadovoljavaju važeću regulativu čine 4 posto fonda zgrada, ali ukupno 75 posto zgrada je stabilno i energetska obnova ne predstavlja značajni rizik za njih u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Zaštita od požara

Troškovi za dodatne mjere zaštite od požara se procjenjuju na primjenu materijala koji udovoljavaju zahtjevima za zaštitu od požara prema Pravilniku o otpornosti na požar, koji povećavaju vrijednost investicije u povećanje kvalitete vanjske ovojnice za oko 10 posto. Dodatne mjere zaštite od požara kojima se može reducirati rizik za zgradu, vezane su uz projektna rješenja energetske obnove i postojeću procjenu rizika zgrade.

Kod zgrada nestambene namjene minimalne mjere za smanjenje rizika od požara su uključene u same zgrade, dok kod stambenih zgrada u pravilu dolazi do ograničenja obuhvata mjera poboljšanja vanjske ovojnice zbog minimalnih zahtjeva u pogledu evakuacije zgrada.

Zaključno troškovi sveobuhvatne obnove procijenjeni su na:

  • prosječnu vrijednosti investicije od 3.500 kn/m² za stambene zgrade
  • na 4.500 kn/m² za nestambene zgrade

stoga je u ukupnoj procjeni ulaganja u obnovu zgrada (koja uključuje i energetsku i sveobuhvatnu obnovu) uzeta prosječna vrijednost investicije od 2.500 kn/m² za stambene zgrade i 3.500 kn/m² za nestambene.

FINANCIRANJE OBNOVE

Donosimo pregled postojećih izvora financiranja programa energetske obnove zgrada u Hrvatskoj do 2020. godine. 

Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2014. do 2015. godine

  • Privatni izvori - pružatelji energetskih usluga (ESCO) 
  • Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) – bespovratna sredstva 

Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2016. do 2020. godine

  • ESI fondovi (EFRR) temeljem OPKK – sufinanciranje investicije putem bespovratnih sredstava
  • ESI fondovi (EFRR) temeljem OPKK – specijalizirana kreditna linija HBOR-a s povoljnom kamatnom stopom
  • Sredstva Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata osiguranih od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini

Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine

  • Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) - sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi – bespovratna sredstva

Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine

  • ESI fondovi (EFRR) temeljem OPKK – sufinanciranje investicije putem bespovratnih sredstava
  • FZOEU

Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom  energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2016.

  • Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – bespovratna sredstva
  • ESI fondovi (EFRR) temeljem OPKK – sufinanciranje investicije putem bespovratnih sredstava za zgrade iz sektora turizma i trgovine

DODATNI IZVORI FINANCIRANJA:

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

  • Povlašteni zajmovi i garancije nude se u sklopu nekoliko programa povećanja energetske učinkovitosti za investitore iz javnog i privatnog sektora

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO)

  • Financijski instrumenti pružaju podršku ulaganjima putem kredita, jamstava uz mogućnost kombiniranja sa subvencioniranjem kamatne stope i za energetsku obnovu poslovnih objekata

Europske razvojne banke i fondovi (EIB Grupa, EBRD, Europski fond za energetsku učinkovitost, Europski fond za strateška ulaganja)

  • Direktni i indirektni povlašteni zajmovi i garancije nude se investitorima iz javnog i privatnog sektora za velike projekte energetske obnove

Program EBRD za potporu privatnog sektora Hrvatske (REENOVA+)

  • Program dodjele zajmova EBRD-a namijenjen građanima i poduzetnicima

Program EIB za financiranje energetske učinkovitosti u privatnom sektoru (PF4EE)

  • Program dodjele zajmova EIB-a namijenjen je poduzetnicima

Europski programi tehničke pomoći (ELENA, JASPERS, Horizon2020)

  • Programi sufinanciranja i tehničke podrške za pripremu velikih projekata javnog sektora

Opskrbljivači energijom

  • Od 2019. godine u Hrvatskoj opskrbljivači energije dužni su prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti vlastitim ulaganjem, kupnjom ušteda ili plaćanjem naknade Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvarivati uštede energije kod krajnjih kupaca

Dosadašnje prepreke 

Direktiva 2012/27/EU nalaže:

  • potporu razvoja tržišta energetskih usluga
  • razvoj novih financijskih mehanizama i poticaja 
  • razvoj institucionalnih, financijskih i pravnih okvira za uklanjanje postojećih tržišnih prepreka i nedostataka koji sprječavaju učinkovitu krajnju potrošnju energije

Prepreke financijske prirode koje trenutno koče razvoj projekata energetske obnove, a čijem uklanjanju treba doprinijeti Dugoročna strategija uključuje:

  • vrlo ograničena raspoloživa sredstva javnih potpora
  • nedostatak kontinuiteta u programima javnih potpora
  • nedostatak financijske sposobnosti i visok stupanj zaduženosti javnog sektora
  • porezni (PDV) i statistički (EUROSTAT) tretman ugovora o energetskom učinku
  • manjak adekvatnih, obnovljivih financijskih instrumenata
  • visok trošak kapitala zbog rizične percepcije projekata energetske obnove te manjak financijskih proizvoda namijenjenih projektnom financiranju
  • nepostojanje posebnih programa potpore za energetsku obnovu zgrada kulturne baštine
  • manjak potpornih instrumenata za velike poduzetnike
  • nepostojanje poreznih olakšica za projekte energetske obnove
  • nerazvijeno ESCO tržište
  • netržišne cijene energenata
  • visoka minimalna veličina projekata za korištenje EU programa tehničke pomoći za investitore iz Republike Hrvatske

Poduzetnici su u kontekstu javnih financijskih poticaja podložni ograničenjima za korištenje državnih potpora, a koje Europska komisija uvjetuje zemljama članicama Europske unije kako bi se spriječilo narušavanje konkurencije na tržištu stavljanjem u povoljniji položaj određenih gospodarskih subjekata. Kako bi se ovom sektoru omogućilo korištenje javnih potpora iznad razina potpora male vrijednosti, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je za energetsku obnovu komercijalnih zgrada razradilo model dodjele državne potpore usklađen s pravilima o državnim potporama uz pretpostavku da su primjenjiva pravila o općem skupnom izuzeću (engl. GBER - General Block Exemption Regulation).

Što se planira?

Sredstva ESI Fondova primarni su izvor većine nacionalnih programa energetske obnove. Europska komisija postavila je minimalnu alokaciju sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za ostvarenje Tematskog cilja 4 - Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima, za manje razvijene članice poput Hrvatske na 12 posto. Sredstva se putem operativnih programa moraju iskoristiti za:

  • poticanje ulaganja u energetsku obnovu fonda zgrada u javnom i privatnom sektoru
  • poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
  • napredne energetske mreže
  • urbanu mobilnost

Ova sredstva predstavljaju znatan iskorak i priliku za potporu sveobuhvatne obnove nacionalnog fonda zgrada stoga se financijski mehanizmi dugoročne strategije pretežno temelje na sredstvima europskih fondova. ESI sredstva koja su Republici Hrvatskoj bila na raspolaganju u razdoblju 2014. do 2020. za energetsku obnovu zgrada su sljedeće:

  • 211 milijuna € za energetsku obnovu zgrada javnog sektora
  • 100 milijuna € za energetsku obnovu stambenih zgrada
  • 40 milijuna € za energetsku obnovu zgrada u komercijalnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina)

U sljedećem financijskom okviru za korištenje ESI fondova od 2021. do 2027. godine također je potrebno predvidjeti značajna sredstva iz ESI fondova, kako bi se ostvarili ciljevi Dugoročne strategije. Pri tome je potrebno uvažiti tri načela korištenja ESI fondova, a to su:

  • financijska održivost
  • racionalnost pri dodjeli bespovratnih sredstava s ciljem poticanja projekata sveobuhvatne energetske obnove, a koji ostvaruju ambiciozne energetske uštede
  • uključenost privatnog sektora i tržišnih mehanizama u financiranje projekata

Pregled planiranih mjera i učinaka:

Uspostava financijskih instrumenata fonda za urbanu obnovu za projekte energetske obnove putem sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova i razvojnih banaka kojima bi se ponudili dugoročni i održivi mehanizmi financiranja (zajmovi, garancije, equity) za korisnike iz javnog i privatnog sektora

  • Osigurana stalna raspoloživost sredstava neovisno o proračunskim sredstvima države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  • Uključivanje komercijalnih financijskih institucija i mobilizacija većeg obujma privatnog kapitala
  • Smanjenje rizika plasmana sredstava u projekte energetske obnove za financijske institucije.
  • Mogućnost ostvarivanja bespovratnih sredstava za povećanje isplativosti ambicioznih i inovativnih projekata
  • Olakšani pristup kapitalu i niži troškovi financiranja za pružatelje energetskih usluga i projekte javno-privatnog partnerstva

Daljnja provedba Programa energetske obnove zgrada javnog sektora

  • Poticanje razvoja tržišta energetskih usluga
  • Smanjenje opterećenja proračuna korisnika iz javnog sektora uslijed izbjegavanja dodatnog kreditnog zaduživanja
  • Angažman financijskih sredstava i kapaciteta privatnog sektora

Uspostava posebnog potpornog programa za sufinanciranje energetske obnove zgrada zaštićene kulturne baštine

  • Poticanje energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra koje ostvaruju visok ekonomski povrat (ERR) i nizak financijski povrat (IRR)

Uspostava posebnog instrumenta za sufinanciranje tehničke pripreme projekata

  • Izbjegavanje visokih razvojnih troškova projekata
  • Stvaranje baze projekata spremnih za financiranje i provedbu

Sustav obveze energetske učinkovitosti za opskrbljivače energijom

  • Osigurani dodatni izvori bespovratnih sredstava izvan državnog proračuna i javih fondova, uključujući ESI fondove
  • Poticanje razvoja tržišta energetskih usluga
  • Rasterećenje financijskih i ljudskih kapaciteta javnih institucija

Ako želite znati više o energetskoj obnovi kliknite ovdje.