stop
Izvor: Clker-Free-Vector-Images / Pixabay
ZGRADOnačelnik.hr
OBNOVA FONDA ZGRADA

Glavne prepreke energetskoj obnovi zgrada u Hrvatskoj

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izradilo je Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. U toj strategiji objašnjene su i glavne prepreke energetske obnove zgrada. 

Postojeće prepreke za integralnu energetsku obnovu zgrada su brojne, a općenito se mogu podijeliti u ČETIRI glavne kategorije. Integralna energetska obnova, inače, obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove i obavezno uključuje mjere na ovojnici zgrade.

Direktiva 2012/27/EU kao i Direktiva (EU) 2018/2002 o izmjeni Direktive 2012/27/EU nalaže:

  • potporu razvoja tržišta energetskih usluga
  • razvoj novih
    • financijskih mehanizama i poticaja te
    • institucionalnih, financijskih i pravnih okvira za uklanjanje postojećih tržišnih prepreka i nedostataka koji sprječavaju učinkovitu krajnju potrošnju energije

Slijedom toga, ovo su pravne, financijske i organizacijske prepreke široj provedbi mjera povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu. 

Zakoni su dobri, ali...

Postojeća hrvatska legislativa je zadovoljavajuća u dijelu koji se odnosi na tehničke smjernice i zahtjeve za energetsku obnovu zgrada te ne predstavlja prepreku u tehničkom smislu, ali nedostaje regulativa koja bi obvezala na energetsku obnovu postojećih zgrada uz obavezno korištenje optimalnog obnovljivog izvora energije za grijanje i hlađenje gdje je to tehnički izvedivo i ekonomski isplativo.

U ovom je trenutku regulirana jedino:

  • obveza provedbe energetskih pregleda
  • izrada i izlaganje energetskih certifikata, koji sadržava moguće i prihvatljive mjere povećanja energetske učinkovitosti

Dodatno, nepostojanje prakse redovnog održavanja zgrada također predstavlja prepreku za njihovu energetskog obnovu. Više o obvezama održavanja možete pročitati OVDJE.

Financije

Najznačajnije prepreke energetskoj obnovi fonda zgrada u Republici Hrvatskoj su financijske prirode. Naime, Hrvatska je jedna od najsiromašnijih članica EU, s kupovnom moći građana značajno ispod prosjeka EU. Dodatno, zaduženost jedinica lokalne samouprave je visoka. Ovo onemogućava zatvaranje financijske konstrukcije za projekte energetske obnove zgrada kako u stambenom, tako i javnom sektoru, čak i u slučaju postojanja programa sufinanciranja bespovratnim sredstvima.

Situaciju dodatno pogoršava:

  • relativno niska cijena energije
  • veliki udio jeftinog ogrjevnog drveta u zadovoljavanju toplinskih potreba za grijanjem posebno u stambenom sektoru
  • navike vezane uz grijanje (u velikom dijelu Hrvatske, pogotovo primorske, grijanje prostora je samo parcijalno, a ne cjelovito u skladu s projektiranim potrebama)

Sve to dovodi do prilično dugog razdoblja povrata investicije ulaganja u obnovu, što ovakve investicije bez programa poticanja čini neprivlačnima. Financijske prepreke još više dobivaju na snazi uslijed izostanka kontinuiranih programa poticaja. Naime, poticanje energetske obnove u Hrvatskoj je snažno prisutno, ali se zbog ograničene raspoloživosti sredstava javni pozivi za sufinanciranje provode periodički, što dovodi do nestabilnosti na tržištu. Najnoviji javni poziv možete vidjeti OVDJE.

Suvlasnici

Sljedeća prepreka o kojoj se vodi računa samo djelomično je informiranost, educiranost i sudjelovanje javnosti u donošenju važnih odluka o obnovi zgrada. Nedovoljna informiranost o pozitivnim učincima za svakog pojedinca i društvo u cjelini koje sigurno donosi integralna energetska obnova čitavog nacionalnog fonda zgrada, rezultira nedovoljnom motiviranošću te često i neutemeljenim povećanjem rizika koji dodatno blokiraju potencijalne investitore.

Nadalje, vlasnički odnosi u zgradama ponekad su iznimno složeni, problematične za obnovu su zgrade mješovitog vlasništva. U višestambenim zgradama za donošenje odluka o ulaganju u obnovu, u ovisnosti o visini ulaganja, nužna s je suglasnost natpolovične većine suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Iako su značajni pomaci na podizanju svijesti javnosti o koristima energetske obnove ostvareni kroz provedbu programa poticanja, ipak je snažno prisutna prepreka nedostatna motiviranost za obnovu u slučaju nedostatka poticaja u obliku bespovratnih sredstava. Pozitivan primjer energetske obnove možete vidjeti OVDJE.

U tom smislu, uvođenje sustava obveza za opskrbljivače energijom moglo bi pozitivno utjecati na provedbu projekata energetske obnove zgrada jer će se energetske uštede moći prodavati strankama obveznicama.  

Građevinski sektor

Preduvjet uspješnog pokretanja i provođenja integralne energetske obnove nacionalnog fonda zgrada je dobra razvijenost tržišta građevinskih i energetskih usluga te dovoljan broj iskusnih tvrtki specijaliziranih za provođenje integralne energetske obnove koja obuhvaća strojarske, energetske i građevinske elemente zgrade i zahtjeva interdisciplinarni pristup. Kriza hrvatskog građevinskog i energetskog sektora koja je rezultirala zatvaranjem ili odlaskom u stečaj velikog broja tvrtki dodatno je pojačala postojeću prepreku nedovoljnog kapaciteta, znanja, sposobnosti i vještina za uspješno provođenje složenog zadatka integralne energetske obnove zgrada. Odljev građevinskih radnika u ostale države članice EU, u kojima mogu ostvariti veće prihode, također značajno doprinosi ovom problemu. 

Životne navike

Važnu prepreku uspješnoj provedbi integralne energetske obnove zgrada, čine i demografski i migracijski trendovi, kao i promjene u kulturi stanovanja i životnim navikama. Naime, u određenim dijelovima Republike Hrvatske, snažno je prisutan trend iseljavanja, zbog čega se povećava broj nenastanjenih zgrada, čija energetska obnova nije moguća. Dodatno, u Hrvatskoj je također snažno prisutna razvojna neujednačenost, koja se reflektira i na cijenu nekretnina. Naime, cijena energetske obnove podjednaka je u svim dijelovima Hrvatske, dok se cijene nekretnina snažno razlikuju, pogotovo između primorske i kontinentalne Hrvatske. Dominantno lokacijom određena cijena nekretnina nikako nije poticajna za energetsku obnovu jer se za obnovljenu nekretninu na nepovoljnijim lokacijama ne može postići bitna diferencijacija prodajnih cijena.

Vlasništvo

Integralna energetska obnova zgrada je složen postupak s velikim brojem sudionika međusobno povezanih različitim interesima i ciljevima koji čine još jednu u nizu prepreka uspješnoj provedbi. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i status vlasništva nad nekretninom su sljedeća prepreka u donošenju odluke o energetskoj obnovi. 

Javna nabava

Karakteristična prepreka koja usporava proces energetske obnove zgrada javnog sektora je proces javne nabave koji je uvijek dugotrajan, a u značajnom broju slučajeva i nezadovoljavajućih rezultata. Do sada provedeni procesi nabave koji su se temeljili na financijski najpovoljnijim kriterijima odabira izvođača jednostavno nisu davali dobre rezultate. Takvi ugovorni odnosi ne jamče kvalitetu, poštivanje rokova gradnje niti dugoročno jamstvo za izvedene radove. Potrebno je tijekom sljedećih godina, na području ugovaranja radova u javnom sektoru, primjenom modela ekonomski najpovoljnije ponude primjenjivati i kriterije poput tzv. Projektiraj i gradi (engl. Design and Build) ili ESCO odnosno JPP modela realizacije s obveznim kriterijima odabira ponuditelja poput najnižeg ukupnog životnog troška (engl. Whole Life Cicle Cost), postizanja zajamčenih ušteda te jamstava na izvedene radove.

Značajni pomaci na ovom području napravljeni su provedbom projekata energetske obnove po modelu energetske usluge (ESCO) posredstvom Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) i uz sufinanciranje iz FZOEU-a te je model svakako potrebno unaprjeđivati i snažnije primjenjivati u sljedećem razdoblju. Ovaj model usklađen je i sa smjernicama Eurostata o tretmanu ovakvih projekta s obzirom na javni dug. Ipak, treba jasno istaknuti da je dubinsku obnovu putem ESCO modela moguće jedino postići uz postojanje poticaja u obliku bespovratnih sredstava jer u protivnom projekti dubinske obnove nisu privlačni pružateljima energetskih usluga zbog dugih razdoblja povrata investicije. 

Kreditna sposobnost

Jedna od glavnih prepreka provođenju energetske obnove zgrada javnog sektora jest nedostatak financijskih sredstava i kreditne sposobnosti. Taj problem dolazi do izražaja naročito kada zgrada nije pogodna za obnovu putem ESCO modela. Naime, unatoč udjelu bespovratnih sredstava u projektima energetske obnove zgrada javnog sektora, neke JLP(R)S nisu u mogućnosti osigurati preostali dio potrebne investicije.

U praksi se susreću slučajevi JLP(R)S-a koje nisu u mogućnosti osigurati niti minimalni vlastiti udio od 5 posto u projektima energetske obnove. Potencijalni pružatelji energetske usluge su poduzeća iz građevinskog sektora, a ona su već preopterećena zbog zaduženosti i nedovoljnog prihoda uslijed nepovoljnih gospodarskih kretanja na tržištu posljednjih godina. Oba čimbenika ograničavaju njihovu kreditnu sposobnost, naročito za potrebe dizanja opetovanih dugoročnih zajmova.

S druge strane, niska razina prihoda osigurava ograničen iznos vlastitih sredstava. Banke u Hrvatskoj ne pokazuju dostatan interes za financiranjem projekata po principu ugovaranja energetskog učinka. Za takav stav postoji više razloga:

  • kreditna nesposobnost velikog broja potencijalnih pružatelja energetske usluge
  • nedostatni iznos jamstava
  • visok trošak kapitala u Hrvatskoj.

Trošak kapitala je u Republici Hrvatskoj visok. Dodatno, banke razinu rizika procjenjuju zasebno za pružatelja energetske usluge, odnosno klijenta. Banke nisu spremne dugoročno financirati klijenta koji u projektu u potpunosti preuzima rizik na sebe. Stoga, banke traže dodatne garancije poput založnog prava na nekretninu. Kamatne stope su visoke, kako zbog rizika zemlje, tako i rizika klijenta. Na hrvatskom tržištu ne postoje financijski instrumenti dostatni za energetsku obnovu cjelokupnog potencijala zgrada javnog sektora.

Dodatno, troškove obnove zgrada povećava nužnost strukturne obnove zgrada, što je postala apsolutna nužnost nakon dvaju potresa. Troškovi takve obnove nikako se ne mogu opravdati smanjenim troškovima za energiju, ali su sa sigurnosnog aspekta apsolutna nužnost.

Kulturna dobra

Kategorija zgrada za koju je provođenje energetske obnove još složeniji proces su zgrade upisane u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija. U Hrvatskoj u Registru kulturnih dobara upisano je 6.207 pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara i grupa kulturnih dobara što trajno, a što preventivno zaštićenih. Uz pretpostavljenu prosječnu površinu od 1.000 m2 , u Hrvatskoj je trenutačno oko 6,2 milijuna m2 zaštićenih površina zgrada, što čini gotovo 3 posto ukupne površine nacionalnog fonda zgrada.

Od toga, prema Programu energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje 2021. do 2030. godine 2,3 milijuna m² je zgrada javne namjene registriranih u ISGE. Utjecaj raznih prepreka na proces dubinske obnove nacionalnog fonda zgrada Hrvatske nije jednak i u cilju određivanja potencijalnih rizika, pojedine će identificirane prepreke u ovisnosti o utjecaju biti podijeljene na prepreke velikog, srednjeg i malog utjecaja.

Prepreke čiji je utjecaj na proces integralne energetske obnove zgrada velik su sljedeće:

  • nizak standard građana, visoka stopa nezaposlenosti i velik broj umirovljenih građana s niskim primanjima, što sve utječe na neraspoloživost financijskih kapaciteta građana da investiraju u energetske obnovu, čak i uz visoke stope bespovratnog sufinanciranja
  • slabi financijski kapaciteti jedinica lokane samouprave
  • nedostatak jakih i kontinuiranih financijskih poticaja za energetsku obnovu zgrada
  • nedostatak razvijenih i testiranih financijskih modela za investiranje u energetsku obnovu zgrada
  • nedovoljna pripremljenosti financijskih institucija za kreditiranje (npr. na temelju projektnog financiranja) u svrhu poticanja ESCO tržišta
  • nedostatak regulative koja obvezuje na primjenu kriterija odabira na temelju najnižeg ukupnog životnog troška građevine, postizanja zajamčenih ušteda primjenom mjera obnove te jamstava na izvedene radove i ugovorene standarde.

Srednji utjecaj na proces integralne energetske obnove zgrada imaju sljedeće prepreke:

  • nedovoljna razvijenost tržišta energetskih usluga, prvenstveno kroz nedovoljan broj tvrtki specijaliziranih za pružanje usluge integralne obnove zgrada i manjak njihovog financijskog potencijala
  • manjak radne snage u građevinskom sektoru, uzrokovan snažnim iseljavanjem 
  • nedovoljna informiranost, educiranost i sudjelovanje javnosti u donošenju važnih odluka o obnovi zgrada
  • niske cijene energenata, parcijalno zagrijavanje prostorija (tj. navike korištenja i grijanja prostorija koje ne odgovaraju projektiranim uvjetima) i veliki udio ogrjevnog drva u zadovoljavanju toplinskih potreba u kućanstvima.

Mali, ali ne i zanemariv utjecaj na provedbu integralne energetske obnove zgrada imaju sljedeće prepreke:

  • složenost postupka pokretanja i provedbe procesa
  • nužnost individualnog i multidisciplinarnog pristupa svakoj pojedinoj zgradi
  • neriješeni imovinsko-pravni odnosi
  • dodatna složenost postupka obnove zgrada upisanih u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija

U postojećim višestambenim zgradama i obiteljskim kućama postojeći pozivi se fokusiraju isključivo na toplinske potrebe zgrada za grijanje, tj. mjere energetske učinkovitosti usmjerene na smanjenje potrošnje energije za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Glede ostalih energetskih potreba:

  • poglavito glede kućanskih uređaja i
  • unutarnje rasvjete
  • daljnji razvoj standarda i regulative EU u ovom području (npr. zabrana prodaje izvora svjetlosti sa žarnom niti, stroži uvjeti za razrede energetske učinkovitosti i dr.)

već donosi vidljive rezultate na tržištu te u pravilu zahtijevaju manje investicijske troškove nego mjere obnove zgrada koje su predložene programima, a preduvjet su integralne energetske obnove. Promjenom modela energetskog certificiranja koji je s potrebne energije za grijanje uključio primarnu energiju za sve energetske potrebe zgrada te uključivanje potrebe za hlađenjem kao osnovne potrebe za ostvarivanje zadovoljavajućeg komfora u sve zgrade, promijeniti će se i pristup zgradi i energetskoj obnovi isključivo kroz toplinsku energiju za grijanje.

Dodatno, energetsku obnovu bit će nužno proširiti na sveobuhvatnu obnovu, kako bi se osigurala dugoročna seizmička otpornost zgrada, za što će biti potrebno osigurati značajna sredstva, čiji povrat se ne može osigurati kroz uštede energije. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.