Kako će Europska unija građanima riješiti stambeno pitanje

Svjesna problematike, Europska komisija je najavila fokus na priuštivo stanovanje, te je u novom sastavu Komisije po prvi put imenovan i povjerenik za stanovanje. Danski političar Dan Jørgensen, povjerenik za energetiku i stanovanje, istaknuo je kako će njegov plan uključivati kreiranje europske platforme za ulaganja u stambeni sektor, kao i reformu pravila o državnim potporama koja će olakšati ulaganje u priuštivo stanovanje. Naglasio je da će u njegovom mandatu biti ključno priuštivo i održivo stanovanje - uključujući ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore kao temelj za smanjenje energetskog siromaštva, što dodatno doprinosi priuštivosti stanovanja​.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života, Margaritas Schinas, istaknuo je da će priuštivo stanovanje biti prioritet Europske komisije u novom mandatu, uz fokus na strukturne reforme, investicije i usmjerenje sredstava prema dostupnijem stambenom prostoru te je naglasio da će Komisija, u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB), uložiti napore u stvaranje paneuropske investicijske platforme za priuštivo stanovanje. Platforma će podržavati financijske inicijative i olakšati korištenje kohezijskog fonda za stambene projekte. Kao strateški okvir, EK planira:

• ubrzati izgradnju priuštivih stanova
• poboljšati tehničku podršku gradovima
• uložiti u edukaciju i obuku stručnjaka koji će raditi na provedbi novih stambenih politika.

Pristup Europske unije prema priuštivom stanovanju

Izgleda da Europska unija stavlja priuštivo stanovanje u središte svog socijalnog i ekonomskog razvoja, gledajući ga kao temeljno ljudsko pravo. Ursula von der Leyen, predsjednica EK, predložila je udvostručenje kohezijskih sredstava za stambene projekte, što bi omogućilo zemljama članicama poput Hrvatske dodatna sredstva za rješavanje stambenih potreba. Europski parlament također podržava ovu inicijativu, uz brojne zastupnike koji zagovaraju hitnu potrebu za regulacijom kratkoročnog najma, kao i povećanje fondova za javne stanove.

EU predlaže i korištenje javno-privatnih partnerstava za stambene projekte. Na primjer, gradovi mogu dodijeliti zemljište privatnim investitorima za gradnju, uz uvjet da dio stambenih jedinica bude dostupan po subvencioniranim cijenama, dok se drugi dio može koristiti komercijalno. Hrvatski europarlamentarac Gordan Bosanac posebno je glasan po ovom pitanju te ističe važnost ulaganja u javne stanove kao rješenje za visoke stambene troškove, naglašavajući potrebu za snažnijom regulacijom tržišta najma, stvaranju javno-privatnih partnerstva i korištenjem kohezijskog fonda za izgradnju novih javnih stambenih jedinica i to tako da sredstva idu izravno gradovima, a ne putem nacionalnih vlada što bi, kako kaže, omogućilo bržu izgradnju javnih stanova, smanjivanje cijena najma i povećanje stabilnosti za unajmljivače u gradovima s visokim troškovima života.

Smjernice UN-a i Europske unije o stanovanju

Prema Deklaraciji UN-a o ljudskim pravima, svaka osoba ima pravo na životni standard koji uključuje pristup sigurnom i pristupačnom stanovanju. UN je stambeno pitanje prepoznao kao temeljnu ljudsku potrebu koja ne smije biti luksuz već osnovno pravo. U svjetlu sve većih socijalnih i okolišnih izazova, UN je 2025. godinu proglasio Svjetskom godinom zadruga pod motom "Zadruge grade bolji svijet", naglašavajući zadruge kao ključni instrument za rješavanje krize stanovanja.

Zadružno stanovanje je prepoznato kao održiv model jer omogućava neprofitnu, zajedničku kontrolu nad stambenim resursima. Kao što je istaknuo UN, zadruge ne samo da osiguravaju priuštivo stanovanje, već i jačaju socijalnu koheziju i održivost unutar zajednica, što je u skladu s ciljevima održivog razvoja.

Održivo vs. priuštivo stanovanje

Ključne razlike između održivog i priuštivog stanovanja:

• Priuštivo stanovanje prvenstveno se odnosi na dostupnost stambenih opcija koje su financijski prihvatljive, a to obično podrazumijeva da kućanstva troše do 30 posto svojih prihoda na stanovanje
• Održivo stanovanje, s druge strane, uključuje pristupačnost, ali se dodatno usredotočuje na smanjenje ekološkog otiska zgrada i povećanje energetske učinkovitosti (bolje izolirane zgrade, učinkovitije sustave grijanja, hlađenja i rasvjete, primjenom obnovljivih izvora energije, upotrebom ekoloških građevinskih materijala i sl.) te na zdravlje i kvalitetu života stanara.

Bez obzira na te razlike, zajednički pristupi mogu dovesti do korisnih rješenja:

• Smanjenje troškova kroz energetsku učinkovitost - Iako inicijalna ulaganja u održivo stanovanje često mogu biti viša, energetski učinkoviti sustavi i kvalitetna gradnja smanjuju potrošnju energije, čime se dugoročno smanjuju režijski troškovi za stanare. To priuštivo stanovanje čini održivijim.
• Poticaje za zelene zgrade - Mnoge europske zemlje i gradovi nude poticaje za gradnju zelenih, energetski učinkovitih zgrada, čime se smanjuju inicijalni troškovi i motiviraju investitori da grade održive projekte koji su pristupačniji većem broju građana.
• Zdravlje i dobrobit stanara - Održive zgrade koriste materijale i dizajn koji pozitivno utječu na zdravlje stanara, smanjujući rizike od respiratornih problema, što se često događa u starijim, loše izoliranim zgradama s visokom vlagom i plijesni.

U Europskoj uniji brojni gradovi, poput Beča i Kopenhagena, već imaju primjere u primjeni održivih i priuštivih stambenih rješenja. Beč, primjerice, ima javne stambene zgrade koje koriste solarne panele, sustave za sakupljanje kišnice i prirodnu ventilaciju, omogućujući stanarima manju potrošnju energije i pristupačne cijene najma. 

Nacionalni plan stambene politike Hrvatske

Hrvatska se suočava s velikim izazovima na tržištu stanovanja, s rastućim cijenama nekretnina i stanarina koje mnogim građanima čine priuštivo stanovanje nedostižnim. Hrvatska je izgleda prepoznala hitnost rješavanja problema priuštivog stanovanja te je nedavno Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić predstavio Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine, s ciljevima priuštivog, održivog stanovanja i boljeg korištenja zemljišta. Plan uključuje reforme postojećih zakona i uvođenje novih zakonskih mjera kako bi se reguliralo tržište nekretnina u Hrvatskoj. A novi Zakon o priuštivom stanovanju, čije se donošenje očekuje 2025. godine, trebao bi stvoriti pravni okvir za provedbu Nacionalnog plana stambene politike, Inače, plan se temelji na četiri glavna stupa: 

• financijskim
• poreznim
• zemljišnim
• ekološko-energetskim poticajima.

Nacionalni plan predviđa u 2025. godini donošenje novog Zakona o priuštivom stanovanju, koji će biti ključan za stvaranje pravnog okvira i daljnju provedbu planiranih mjera. Ciljevi uključuju:

• promicanje javno-privatnih partnerstava
• stvaranje više javnih stanova
• jačanje uloge lokalnih zajednica u stambenom planiranju.

Plan će također podupirati izgradnju energetski učinkovitih stambenih objekata, s ciljem smanjenja troškova energije i doprinosa ekološkoj održivosti.

Isto tako, uz brojne modele, planira se i model olakšavanja pokretanja neprofitnih stambenih zadruga koje su UN i EU prepoznale kao održivi model stanovanja. Takav model uspješno je implementiran u brojnim europskim zemljama poput Švicarske, Austrije i Njemačke, a predstavlja potencijalno rješenje i za Hrvatsku. Zadružno stanovanje omogućava stvaranje neprofitnih stambenih jedinica koje nisu podložne volatilnosti tržišta nekretnina. Ovim zadrugama upravljaju sami stanari, čime se osigurava dugoročna pristupačnost i stabilnost cijena najma. Poticanjem stambenih zadruga, Hrvatska može povećati dostupnost priuštivih stanova, smanjiti pritisak na tržište nekretnina i potaknuti održivi rast urbanih zajednica. Osim toga, zadruge bi mogle osigurati stambeni prostor za mlade i ranjive skupine, što je u skladu sa smjernicama UN-a i EU-a.

Što napraviti?

Sumirajući ono što predlažu EU, UN, Nacionalna stambena politika RH te mnogi hrvatski ali i strani stručnjaci, za rješavanje stambene krize i poticanja priuštivog i održivog stanovanja (u mnogim članicama EU), potrebna je sveobuhvatna strategija koja uključuje:

• Javno-privatna partnerstva - Gradovi i država trebaju raditi s privatnim sektorom kako bi omogućili izgradnju javnih i priuštivih stanova kroz inovativne financijske aranžmane.
• Podršku stambenim zadrugama - Stvaranje zakonskog okvira za zadruge koje omogućavaju priuštivo stanovanje, što bi bilo korisno posebno za mlade obitelji.
• Ulaganje u energetsku učinkovitost - Kroz poticaje za energetski učinkovite zgrade može se smanjiti energetsko siromaštvo, što je problem velikog broja hrvatskih kućanstava.
• Regulaciju tržišta najma - Zakonska regulacija koja ograničava kratkoročno iznajmljivanje može smanjiti pritisak na dugoročni najam, što je prijedlog koji je podržan i u drugim europskim zemljama.
• Povećanje kohezijskih sredstava - Iskoristiti kohezijsku politiku EU za financiranje stambenih projekata i razvoj lokalnih zajednica.

Zaključak

Priuštivo i održivo stanovanje postaju jedan od ključnih prioriteta za EU i Hrvatsku. Kako bi Hrvatska iskoristila ovu priliku, važno je uskladiti se sa strateškim smjernicama EU, koristiti kohezijsku politiku za financiranje stambenih projekata te ojačati ulogu zadruga u stambenom sektoru. Uz koordiniranu akciju na nacionalnoj i europskoj razini, Hrvatska ima potencijal stvoriti modele stanovanja koji će ne samo olakšati priuštivost, već i doprinijeti dugoročnoj ekološkoj i socijalnoj održivosti.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.