Energetska efikasnost
Izvor: geralt / Pixabay
RASPRAVA

Kako financirati mjere energetske učinkovitosti i energetske obnove zgrada

U ovom trenutku spremno je oko 1500 projektnih dokumentacija za Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, što značajno premašuje broj zgrada koje se mogu obnoviti korištenjem postojeće alokacije poziva od 300 milijuna kuna pa suvlasnici i upravitelji zgrada traže druge načine financiranja obnove. 

Energetska obnova tema je o kojoj se u zadnje vrijeme jako puno govori, i to iz mnogo razloga. Prvi i osnovni razlog je što se energetskom obnovom postižu uštede na računima, pogotovo onima za grijanje. Osim toga, sve smo svjesniji koliko je važno smanjiti ugljični otisak, pogotovo ako uzmemo u obzir da su zgrade drugi najveći zagađivač zraka, a također i Europska je unija postavila ciljeve koje sve države članice moraju ostvariti. I, na kraju krajeva, ponovo je aktualan Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada. 

Prema dosadašnjem iskustvu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz provedbe prijašnjih Javnih poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada ustanovljeno je da su uštede toplinske energije za grijanje (Qhnd) od najmanje 50 posto dostižne i ostvarive te da u gotovo svim slučajevima rezultiraju i uštedama potrebne godišnje primarne energije od najmanje 30 posto.

Važnost sveobuhvatne obnove zgrada je prepoznata i trenutnim Javnim pozivom te se radovi u ovoj kategoriji obnove financira i do 80 posto prihvatljivih troškova kako bi suvlasnici uz energetske uštede unaprijedili i druge temeljne zahtjeve za građevinu.

Prijave za Javni poziv zaprimaju se od 17. svibnja 2022. godine, a poziv će se zatvoriti 1. kolovoza 2022. ili u trenutku kada iznos zaprimljenih projektnih prijedloga dosegne dvostruku alokaciju poziva, odnosno 600 milijuna kuna. U postojeća četiri One-stop-shopa, u Zagrebu, Sisku, Petrinji i Glini, građani mogu dobiti informacije o obnovi nakon potresa, objavljenim i planiranim pozivima, kao i o potrebnoj dokumentaciji za prijavu na poziv, a trenutno je u razmatranju i mogućnost proširenja postojećih usluga tako da uključuju i informacije o financiranju obnove, odnosno osiguravanju vlastitog učešća.

Veliki izazovi

Na okruglom stolu na temu financiranja zelene tranzicije u višestambenim zgradama i industriji predstavnici upravitelja zgrada te projektantske tvrtke Planetaris prenijeli su neke od izazova s kojima se susreću (potencijalni) korisnici bespovratnih sredstava i s njima povezani dionici. Najveći izazov kako suvlasnicima, tako i upraviteljima pa i cijelom građevinskom sektoru je nepostojanje kontinuiteta u objavi javnih poziva, što onemogućuje kvalitetno planiranje i pripremu projekata, ali i uzrokuje turbulencije na tržištu i rast cijena. Izvođači i proizvođači opreme moraju u vrlo kratkom roku (18 do 24 mjeseca) isporučiti opremu i radove, dok nakon izvođenja radova sufinanciranih bespovratnim sredstvima volumen posla značajno padne te izvođači i proizvođači opreme nemaju dovoljno posla za normalno poslovanje.

Jedan od razloga zašto nije bilo kontinuiteta u objavi poziva od 2016. pa do danas (osim pandemije i potresa) je to što je na poziv objavljen 2016. godine pristiglo tri puta više prijava od alokacije koja je prvotno iznosila 20 milijuna eura. Kako bi odgovorili na ukazanu potrebu, Ministarstvo je povećalo alokaciju za taj poziv te u jednom pozivu ugovorilo gotovo sve projekte koji su bili planirani za cijelo razdoblje financiranja.

Suvlasnicima zgrada je kontinuitet u objavi poziva često bitniji i od stope sufinanciranja jer tada znaju što i kada mogu očekivati te započeti pripremu projekata obnove na vrijeme. Pravovremenom komunikacijom o planiranim pozivima i redovitim objavama poziva umanjio bi se utjecaj na tržište te bi i poduzeća u građevinskom sektoru stekla bolje uvjete za planiranje poslovanja. 

Suvlasnici spremni

Najava objave poziva u 2020. godini je potaknula suvlasnike na pripremu glavnih projekata za svoje zgrade te je u ovom trenutku spremno oko 1500 projektnih dokumentacija pa ostaje pitanje kako osigurati financiranje za sve projekte uz postojeću alokaciju od 300 milijuna kuna iz koje će se moći financirati 300-350 obnova, a u najavi nema novih sličnih poziva.

Iz tog razloga, novi oblici financiranja su nužno potrebni za povećanje stope energetske obnove i uravnoteženje tržišta. Izgledno je da će novi operativni programi donijeti odmak od bespovratnih sredstava, no s obzirom na to da su građani naviknuti na provedbu ovakvih kapitalnih investicija korištenjem bespovratnih sredstava bit će potrebno pripremiti i druge modele financiranja, koncipirati natječaje na neki drugi način te kroz kampanju promovirati prednosti energetske obnove i bez bespovratnih sredstava. Vrlo često su za suvlasnike glavne prednosti energetske obnove održavanje zgrade i povećanje ili zadržavanje vrijednosti nekretnine, a tek nakon toga ušteda energije jer je cijena energije u Hrvatskoj niska.

Suvlasnici zgrada koji 'ne prođu' na ovom pozivu  u velikoj će se većini odlučiti na čekanje sljedećeg poziva, iako ne znaju kada će to biti te koji će biti uvjeti novog poziva. S druge strane, suvlasnici zgrada koji dobiju pozitivnu odluku o financiranju morat će osigurati financijska sredstva za vlastiti dio projekta, a problem koji se javlja kod nekih zgrada je kako osigurati kontinuitet u plaćanjima prema izvođaču radova dok suvlasnici čekaju isplatu prema zahtjevu za nadoknadu sredstava.

Traži se sistemsko rješenje

Dio zgrada taj problem rješava kroz ušteđena sredstva na računu zgrade, no dio zgrada koji nema akumulirana sredstva na računu, mora posegnuti za dodatnim kratkoročnim kreditom kojim se financiraju obrtna sredstva, odnosno prihvatljivi troškovi koji se nadoknađuju suvlasnicima s vremenskim odmakom. Stoga je na razini upraviteljskih kuća i u suradnji s bankama potrebno pronaći sistemsko rješenje.

Erste banka, primjerice, već nudi investicijski kredit za suvlasnike zgrada koji nisu vezani uz dobivanje bespovratnih sredstava, a proizvod je nastao kao odgovor na izazove s kojima se suvlasnici susreću kao što su:

  • kompleksan postupak prijave
  • nepostojanje kontinuiteta objave javnih poziva
  • nedostatna javna sredstva.

Ovakvi plasmani su postali iznimno traženi u posljednje vrijeme jer su suvlasnici svjesni činjenice da će ulaganjem u energetsku obnovu zgrade unaprijediti kvalitetu stanovanja, postići uštede i povećati cijenu svoje nekretnine. 

Suradnja upravitelja zgrada i banaka je na vrlo visokoj razini te su upravitelji zgrada s nekim bankama postigli dogovor o produljenju ročnosti kredita s 10 na 15 godina, što suvlasnicima donosi olakšanje i manji pritisak na povećanje pričuve. Međutim kako se kod obnove zgrada radi o kapitalnoj investiciji, nakon koje dugi niz godina zgrada neće imati potrebe za poboljšicama, upravitelji potiču produljenje ročnosti kredita i na 20-25 godina, što bi dalo veći zamah investicijama, a u isto vrijeme umanjilo potrebu za drastičnim povećanjem pričuve, jer je iznos pričuve najbitniji suvlasnicima, odnosno hoće li iz ušteda moći pokriti novi iznos pričuve. Visina postojeće kamatne stope za kredite za ovu namjenu je zadovoljavajuća, a obnovu bi dodatno pospješilo fiksiranje kamatne stope na razdoblje dulje od pet godina, što bi opet imalo utjecaj na povećanje kamatne stope.

Uvjeti kreditiranja

INVESTICIJSKI KREDIT ZA FINANCIRANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

KORISNIK KREDITA

Suvlasnici stambene zgrade koje zastupa Upravitelj kojem su suvlasnici dali suglasnost.

NAMJENA

ulaganje u adaptaciju / obnovu na zajedničkim dijelovima postojećih stambenih zgrada, neovisno o realiziranom energetskom razredu:

  • Za sve vrste radova na stambenoj zgradi /radovi na krovištu, fasadi, podrumu, dizalima te ostali radovi u vezi s održavanjem/obnovom/adaptacijom i rekonstrukcijom zgrada;
  • Energetska obnova zgrade, energetski pregledi i izrade energetskog certifikata zgrade, odnosno izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade;
  • Za nabavu opreme i uređaja u zgradama;

VRSTA, IZNOS I VALUTA KREDITA

Određuje se prema troškovniku radova, prihvaćenom od strane suvlasnika zgrade.

Minimalni iznos kredita:

  • 20.000 kuna

KAMATNA STOPA

Kamatna stopa iznosi 3,2 posto; fiksno

ROK POVRATA

Do 12 godina (uz mogućnost počeka do 24 mjeseca).

NAČIN POVRATA

Otplata kredita je u jednakim mjesečnim anuitetima direktnim terećenjem (pod)računa zgrade otvorenog u Banci u kunama za kredite odobrene u kunama.

INSTRUMENTI OSIGURANJA

  • U slučaju većih zgrada s više od osam stanova – bez zadužnice, ugovora se automatska naplata s poslovnog računa pričuve (no ako je upravitelj voljan dati zadužnicu, preporuka ju je uzeti kao dodatan instrument osiguranja). Kod zgrada s manje od osam stanova, obvezna je zadužnica upravitelja zgrade.
  • Ugovara se automatska naplata na podračun zgrade, otvoren za uplatu pričuve.

Ako se procijeni potrebnim, Banka može tražiti i dodatne instrumente osiguranja. Korisnici kredita će se ugovorno obvezati da će do potpune otplate kredita uplaćivati zajedničku pričuvu isključivo na (pod)račun zajedničke pričuve zgrade otvoren u Banci.

Za povećanje stope obnove ključna je redovita komunikacija i informiranje građana, ali i sprječavanje situacija kojima se nepovratno narušava povjerenje suvlasnika zgrada. Iako bi suvlasnici trebali biti svjesni činjenice da je zgrade u njihovom vlasništvu potrebno redovito obnavljati, bespovratnim ili vlastitim sredstvima, potrebno je pronaći način kojim bi se suvlasnici motivirali za obnovu zgrade te kojim bi se omogućila obnova iznad tehničke norme kako bi zgrade bile spremne za zelenu tranziciju i transformaciju. Bez sufinanciranja, suvlasnici si vrlo često ne mogu priuštiti bolju kategoriju obnove, što umanjuje postignute uštede te usporava postizanje cilja dekarbonizacije zgrada do 2050. godine koji smo si kao društvo zadali. 

Nedavno održani virtualni Okrugli stol o financiranju zelene tranzicije u višestambenim zgradama i industriji okupio je predstavnike realnog i javnog sektora koji su tijekom dva dana razgovarali o izazovima i mogućnostima vezanima uz financiranje mjera energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama i industriji te sinergiji s inicijativom Novi europski Bauhaus.
Okrugli stol je organizirala Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) u okviru projekta SMAFIN, a tijekom prvog od tri panela razgovaralo se o elementima javnog poziva za energetsku obnovu te kako premostiti jaz koji se očekuje zbog velikog broja već pripremljenih projekata energetske obnove i ograničenih bespovratnih sredstava.
U panelu su sudjelovali predstavnice i predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Udruge Upravitelj, upraviteljske kuće Dub-Inženjering, poduzeća Planetaris, Erste banke te Europske komisije.
Pogledajte i prezentacije s okruglog stola.

Ova je publikacija ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije. Ona izražava isključivo stajalište njenih autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom pri uporabi informacija koje se u njoj nalaze

EU disclaimer

SMAFIN

*Tekst je nastao u suradnji s partnerom Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) koja podržava rad ZGRADOnačelnik.hr-a

REGEA tim posljednjih je trinaest godina provela više od 50 EU projekata za koje je osigurano preko 500 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Pod vodstvom REGEA-e realizirane su brojne projektne investicije ukupne vrijednosti čak 950 milijuna kuna.

REGEA

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!