Zadovoljstvo
Izvor: Freepik
PREDSTAVLJANJE REZULTATA

Koliko su Hrvati i Slovenci zadovoljni životom u zgradama i naseljima

Jesu li životom u svojim naseljima zadovoljniji Hrvati ili Slovenci? U kojem hrvatskom gradu bi ljudi najradije živjeli? Je li život ugodniji u novim ili starim naseljima? Kakvo je zadovoljstvo kvalitetom gradnje u Sloveniji, a kakvo je u Hrvatskoj? To je samo dio pitanja na koja su odgovore pronašli u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu kroz znanstveno-istraživački projekt. 

U sklopu znanstveno-istraživačkog HRZZ projekta Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske (2020.-2023.) tijekom 2022. godine je na ukupnom uzorku od 2.236 kućanstava u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te Ljubljani i Mariboru provedena anketa o kvaliteti stanovanja i zadovoljstvu životom u odabranim stambenim naseljima (tzv. starima i novima). Autori stručne studije su Anđelina Svirčić Gotovac i Ratko Đokić, a cijeli ovaj projekt medijski podržava ZGRADOnačelnik.hr.

Neke od osnovnih tema istraživanja bile su:

  • elementi stambenog standarda na razini kućanstva i višestambene zgrade
  • opremljenost i stanje naselja u općem smislu (izgled, uređenost, javna infrastruktura i usluge) te
  • ukupno zadovoljstvo stanara kvalitetom života i stanovanja na razini stana, zgrade i naselja

Prikupljeni podaci, analizirani kako na nacionalnoj tako i na razini pojedinih gradova, pružaju uvid u kvalitetu stanovanja i života u starim i novim naseljima.

Neki zanimljiviji rezultati iz objavljene studije pokazali su da:

  • iako često s malim razlikama, rezultati su većinom išli u korist stambenih naselja u Sloveniji, ukazujući na trend boljeg standarda stanovanja u slovenskim nego u hrvatskim starim i novim stambenim naseljima
  • zbrojene prosječne ocjene zadovoljstva općim obilježjima stambenog naselja (opća uređenost, gustoća izgrađenosti, izgled naselja, sigurnost, mir, čistoća, zelene površine, dječja igrališta i ostale vanjske javne površine u naselju) kretale su se oko vrijednosti 4.0 i bile su nešto više u oba tipa naselja u Sloveniji nego u Hrvatskoj
  • među hrvatskim gradovima najviši je stupanj ukupnog zadovoljstva naseljem u starim naseljima zabilježen u Zagrebu, što je koliko očekivano toliko i neočekivano, no s obzirom na postojeću tranzicijsku, tržišnu i privatnu stanogradnju i ne toliko jer je općepoznato da ona značajno varira po kvaliteti gradnje od lokacije do lokacije
  • nakon Zagreba slijedi ukupno zadovoljstvo naseljem u starim naseljima u Osijeku, zatim Splitu te Rijeci
  • najviši stupanj ukupnog zadovoljstva u novim naseljima utvrđen je u Splitu, potom u Zagrebu i Osijeku te, na koncu, u Rijeci. Rijeka je tako imala najlošije ocjene i za stara i nova naselja.
  • značajno je i da je zadovoljstvo zelenim površinama, dječjim igralištima i ostalim javnim površinama, kao obilježjima izgrađenog prostora, u Zagrebu, Splitu i Rijeci bilo više u starim nego u novim naseljima, dok je u Osijeku bio obrnut slučaj
  • općenito je najlošije ocijenjeni element bio dostatnost parkirnih mjesta koji se pokazao boljim u novima nego u starim naseljima u svim hrvatskim gradovima, vjerojatno zbog podzemnih garaža građenih uz novogradnju, a koje ne postoje u starim naseljima
  • u Sloveniji su i u Ljubljani i u Mariboru utvrđene više vrijednosti ukupnog zadovoljstva u novim nego u starim naseljima
  • pored visoke starosti zgrada u starim naseljima (između 45 i 50 godina), općenita razina zadovoljstva zgradom (mjerena prema kriterijima kvalitete izgradnje, održavanja, energetske učinkovitost, vanjskog i unutarnjeg izgleda te ukupnog zadovoljstva zgradom) je i dalje bila razmjerno visoka, iznad točke 3.5 u svim naseljima na nacionalnoj razini, ali je također bolje ocijenjena u Sloveniji nego u Hrvatskoj
  • prema aspektu dostupnosti osnovnih ili primarnih usluga u naselju (javnog prometa, škole, dječjeg vrtića, ljekarne, pošte, banke, dućana s prehranom i doma zdravlja) razine ocjena su jednake ili više od vrijednosti 4.0, s višim sumarnim prosjecima u naseljima u Sloveniji nego u Hrvatskoj
  • međutim, u Zagrebu, Rijeci i Ljubljani nešto su zadovoljniji bili stanovnici starih nego novih naselja (uz Split u kojem su dva tipa naselja bila izjednačena), što je također nalaz i nekih ranijih istraživanja, odnosno nedostatne opremljenosti novih naselja i novogradnje koju ne prati potrebna infrastruktura
  • prema urbano-ekološkim uvjetima u hrvatskim naseljima (kvaliteta zraka i vode, razina buke te upravljanje i odvoženje otpada), ukupna prosječna ocjena bila je jednaka u starim i novim naseljima. Stanari su bili najviše zadovoljni kvalitetom vode, potom kvalitetom zraka te razinom buke.
  • najniži stupanj zadovoljstva iskazan je prema kriteriju odvoženja otpada, koji je bio relativno nisko ocijenjen u oba tipa naselja. Osijek je u ovom pogledu bio izuzetak, s odvoženjem otpada kao najbolje ocijenjenim kriterijem, ali s kvalitetom vode na zadnjem mjestu. Problem otpada i čistoće se može, uz problem prometa i parkirnih mjesta, istaknuti kao jedan od vodećih problema u svakodnevnom funkcioniranju života u naseljima, kako u starima tako i novima;
  • među najistaknutijim problemima s kojima se susreću u svojim naseljima stanari su naveli:
    • nedovoljno odvoženje otpada i nečistoća (razbacivanje smeća)
    • manjak zelenih površina i ostalih javnih i (biciklističkih) površina
    • problemi s nedostatnom pratećom infrastrukturom
    • nerazvijena kultura stanovanja
    • starost (zapuštenost) naselja te
    • (pre)velika gustoća izgrađenosti
    • nedovršenost naselja i
    • manjak parkirališnih mjesta...

Detaljne rezultate ovoga istraživanja, ali i okrugli stol na temu Stanovanje u stambenim naseljima u Hrvatskoj i Sloveniji - mogućnosti za poboljšanja možete poslušati ako dođete

u petak, 26. svibnja 2023. godine
od 11 do 15 sati u prostore Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb 

Preuzmite POZIVNICU događaja


Nije potrebna registracija ni prijava na predstavljanje i okrugli stol, samo dođite.
 

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.