Koliko su Hrvati i Slovenci zadovoljni životom u zgradama i naseljima

U sklopu znanstveno-istraživačkog HRZZ projekta Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske (2020.-2023.) tijekom 2022. godine je na ukupnom uzorku od 2.236 kućanstava u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te Ljubljani i Mariboru provedena anketa o kvaliteti stanovanja i zadovoljstvu životom u odabranim stambenim naseljima (tzv. starima i novima). Autori stručne studije su Anđelina Svirčić Gotovac i Ratko Đokić, a cijeli ovaj projekt medijski podržava ZGRADOnačelnik.hr.

Neke od osnovnih tema istraživanja bile su:

• elementi stambenog standarda na razini kućanstva i višestambene zgrade
• opremljenost i stanje naselja u općem smislu (izgled, uređenost, javna infrastruktura i usluge) te
• ukupno zadovoljstvo stanara kvalitetom života i stanovanja na razini stana, zgrade i naselja

Prikupljeni podaci, analizirani kako na nacionalnoj tako i na razini pojedinih gradova, pružaju uvid u kvalitetu stanovanja i života u starim i novim naseljima.

Neki zanimljiviji rezultati iz objavljene studije pokazali su da:

• iako često s malim razlikama, rezultati su većinom išli u korist stambenih naselja u Sloveniji, ukazujući na trend boljeg standarda stanovanja u slovenskim nego u hrvatskim starim i novim stambenim naseljima
• zbrojene prosječne ocjene zadovoljstva općim obilježjima stambenog naselja (opća uređenost, gustoća izgrađenosti, izgled naselja, sigurnost, mir, čistoća, zelene površine, dječja igrališta i ostale vanjske javne površine u naselju) kretale su se oko vrijednosti 4.0 i bile su nešto više u oba tipa naselja u Sloveniji nego u Hrvatskoj
• među hrvatskim gradovima najviši je stupanj ukupnog zadovoljstva naseljem u starim naseljima zabilježen u Zagrebu, što je koliko očekivano toliko i neočekivano, no s obzirom na postojeću tranzicijsku, tržišnu i privatnu stanogradnju i ne toliko jer je općepoznato da ona značajno varira po kvaliteti gradnje od lokacije do lokacije
• nakon Zagreba slijedi ukupno zadovoljstvo naseljem u starim naseljima u Osijeku, zatim Splitu te Rijeci
• najviši stupanj ukupnog zadovoljstva u novim naseljima utvrđen je u Splitu, potom u Zagrebu i Osijeku te, na koncu, u Rijeci. Rijeka je tako imala najlošije ocjene i za stara i nova naselja.
• značajno je i da je zadovoljstvo zelenim površinama, dječjim igralištima i ostalim javnim površinama, kao obilježjima izgrađenog prostora, u Zagrebu, Splitu i Rijeci bilo više u starim nego u novim naseljima, dok je u Osijeku bio obrnut slučaj
• općenito je najlošije ocijenjeni element bio dostatnost parkirnih mjesta koji se pokazao boljim u novima nego u starim naseljima u svim hrvatskim gradovima, vjerojatno zbog podzemnih garaža građenih uz novogradnju, a koje ne postoje u starim naseljima
• u Sloveniji su i u Ljubljani i u Mariboru utvrđene više vrijednosti ukupnog zadovoljstva u novim nego u starim naseljima
• pored visoke starosti zgrada u starim naseljima (između 45 i 50 godina), općenita razina zadovoljstva zgradom (mjerena prema kriterijima kvalitete izgradnje, održavanja, energetske učinkovitost, vanjskog i unutarnjeg izgleda te ukupnog zadovoljstva zgradom) je i dalje bila razmjerno visoka, iznad točke 3.5 u svim naseljima na nacionalnoj razini, ali je također bolje ocijenjena u Sloveniji nego u Hrvatskoj
• prema aspektu dostupnosti osnovnih ili primarnih usluga u naselju (javnog prometa, škole, dječjeg vrtića, ljekarne, pošte, banke, dućana s prehranom i doma zdravlja) razine ocjena su jednake ili više od vrijednosti 4.0, s višim sumarnim prosjecima u naseljima u Sloveniji nego u Hrvatskoj
• međutim, u Zagrebu, Rijeci i Ljubljani nešto su zadovoljniji bili stanovnici starih nego novih naselja (uz Split u kojem su dva tipa naselja bila izjednačena), što je također nalaz i nekih ranijih istraživanja, odnosno nedostatne opremljenosti novih naselja i novogradnje koju ne prati potrebna infrastruktura
• prema urbano-ekološkim uvjetima u hrvatskim naseljima (kvaliteta zraka i vode, razina buke te upravljanje i odvoženje otpada), ukupna prosječna ocjena bila je jednaka u starim i novim naseljima. Stanari su bili najviše zadovoljni kvalitetom vode, potom kvalitetom zraka te razinom buke.
• najniži stupanj zadovoljstva iskazan je prema kriteriju odvoženja otpada, koji je bio relativno nisko ocijenjen u oba tipa naselja. Osijek je u ovom pogledu bio izuzetak, s odvoženjem otpada kao najbolje ocijenjenim kriterijem, ali s kvalitetom vode na zadnjem mjestu. Problem otpada i čistoće se može, uz problem prometa i parkirnih mjesta, istaknuti kao jedan od vodećih problema u svakodnevnom funkcioniranju života u naseljima, kako u starima tako i novima;
• među najistaknutijim problemima s kojima se susreću u svojim naseljima stanari su naveli:
• nedovoljno odvoženje otpada i nečistoća (razbacivanje smeća)
• manjak zelenih površina i ostalih javnih i (biciklističkih) površina
• problemi s nedostatnom pratećom infrastrukturom
• nerazvijena kultura stanovanja
• starost (zapuštenost) naselja te
• (pre)velika gustoća izgrađenosti
• nedovršenost naselja i
• manjak parkirališnih mjesta...

Detaljne rezultate ovoga istraživanja, ali i okrugli stol na temu Stanovanje u stambenim naseljima u Hrvatskoj i Sloveniji - mogućnosti za poboljšanja možete poslušati ako dođete

u petak, 26. svibnja 2023. godine
od 11 do 15 sati u prostore Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb 

Preuzmite POZIVNICU događaja


Nije potrebna registracija ni prijava na predstavljanje i okrugli stol, samo dođite. 

Pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Poslušajte i pogledajte zanimljivosti na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. Svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA, jednu od najaktivnijih grupa na društvenim mrežama. Pratite iskustva drugih, pitajte za mišljenje ostale članove, pomognite drugome.

A kada vam je uistinu potrebna konkretna pomoć za rješavanje problema, obratite nam se za SAVJET.