Zgrada
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ENERGETSKI PLAN

Kreće energetska obnova zgrada koje su kulturno dobro, pogledajte koliko je uopće takvih zgrada

Energetska obnova zgrada koje su zaštićene, financijski nije isplativa i zato do sada nije bilo puno takvih projekata. To će se uskoro promijeniti. 

Da bi se energetski obnovile sve zgrade koje imaju status kulturnog dobra, a sa svrhom dostizanja nacionalnih ciljeva, trebat će izdvojiti 11,43 milijarde kuna do 2030. godine.

Navedeni iznos uključuje:

  • potrebne investicije u iznosu od 9,13 milijardi kuna
  • troškove održavanja u iznosu od 2,3 milijardi kuna

Navedeni iznosi ne uključuju PDV, stoji u Nacrtu Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine za kojeg Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje. 

Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti do 1. prosinca 2021. na adresu e-pošte: energetska.ucinkovitost@mpgi.hr.

S obzirom na vrlo visoke periode povrata investicija bit će potrebno maksimalno iskoristiti mogućnosti sufinanciranja programa bespovratnim sredstvima da bi se smanjili jednostavni periodi povrata investicije te da bi se potaknula energetska obnova ovakvih građevina.

Broj zaštićenih zgrada u RH

Od Ministarstva kulture i medija dobiveni su podaci o procijenjenom broju zgrada koje se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina koje imaju status kulturnih dobara. Postoji podatak o broju takvih zgrada i njihovoj lokaciji (mjesto, konzervatorski odjel, odnosno županija). Obradom tih podataka, s obzirom na zgrade koje ulaze u obuhvat programa energetske obnove, procjena je da u Hrvatskoj postoji:

  • 102.615 zgrada unutar kulturno-povijesnih cjelina, od toga
    • 44.889 u Kontinentalnoj Hrvatskoj 
    • 57.726 u Primorskoj Hrvatskoj

Unutar ovoga broja nalazi se i 1.950 pojedinačnih zgrada koje imaju status kulturnog dobra.

Od navedenog broja zgrada:

  • 946 su zgrade javne namjene 
  • 1.004 zgrade stambene namjene

Pojedinačne zgrade koje imaju status kulturnog dobra prema razdoblju gradnje

 

Za zgrade unutar kulturno-povijesnih cjelina koje nemaju status pojedinačnog kulturnog dobra ne postoje podaci o klasifikaciji prema namjeni i razdoblju gradnje. 

Prema razdoblju gradnje 1.806 izgrađeno ih je do 1930. godine, 143 u razdoblju od 1931. do 1970. godine, te 1 u razdoblju nakon 1971. godine.

Pojedinačno zaštićene zgrade koje su obuhvaćene programom energetske obnove

Problemi u energetskoj obnovi

Energetska obnova zgrada koje imaju status kulturnog dobra opterećena je nizom prepreka koje otežavaju provedbu energetske obnove.

  • Neriješeni imovinsko-pravni i vlasnički odnosi veliki su izazov u obnovi i investiciji prije svega onih koje bi bile sufinancirane iz EU fondova. Samo energetska obnova često nije dovoljna za zgrade koje su zaštićena kulturna dobra, nego je potrebna sveobuhvatna obnova koja uključuje mjere i projektna rješenja vezana za:
    • nužnu rekonstrukciju, restauraciju
    • sanaciju od vlage
    • konstrukcijsku sanaciju
    • povećanje potresne otpornosti zgrade
    • povećanje sigurnosti u slučaju požara
    • mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
    • povećanje pristupačnosti osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću
    • ostalih mjera koje zahtijevaju konzervatori ili danih u projektnom zadatku koje unapređuju ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te doprinose funkcionalnosti i kvalitetnijem korištenju zgrade u dužem periodu što sve povećava cijenu investicije
  • Nepostojanje jasnog i kohezivnog sustava korištenja dostupnih financijskih sredstava, kako iz nacionalnih izvora tako posebice i onih iz fondova Europske unije
  • Nepostojanje jasnih i kohezivnih stimulativnih mjera za ulaganje u integralnu energetsku obnovu odnosno u integralnu obnovu graditeljske baštine
  • Nedovoljno razrađen i učinkovit postojeći informatički sustav registracije, evidentiranja i praćenja kulturne baštine. U registru nedostaju podaci o veličini zgrade (površina, etažnost, volumen i dr.)
  • Nedostatak jasnih i dovoljno razrađenih Smjernica za projektante koje su im potrebne prilikom izrade projekata energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra
  • Nedovoljno razrađena metodologija i postupci za izradu konzervatorske i tehničke dokumentacije za obnovu
  • Nedovoljna osposobljenost, informiranost, senzibiliziranost, zainteresiranost svih dionika u procesu energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra

Kriteriji za postizanje energetskih performansi zgrada koji su postavljani na provedenim javnim pozivima za sufinanciranje energetske obnove, posebice uvjet o postizanju minimalne uštede u potrebnoj godišnjoj energiji za grijanje od 50 posto, pokazali su se kao nedostižni za veliku većinu zgrada koje su predmet programa energetske obnove zgrada. 

Podjela zgrada za energetsku obnovu

Zgrade koje imaju status pojedinačnog kulturnog dobra ili su dio kulturno-povijesne cjeline podijeljene su na četiri načina:

1. Namjena

  • Zgrade javnog sektora
    • Uredske zgrade (upravne zgrade ministarstva i tijela državne uprave te lokalne samouprave, domovi zdravlja, zgrade za socijalnu skrb)
    • Bolničke zgrade (zgrade bolnica i lječilišta)
    • Zgrade za obrazovanje (vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, zgrade za visokoškolsko obrazovanje)
    • Zgrade za sport (sportske dvorane)
    • Zgrade za stanovanje zajednica (dom umirovljenika, radnički, dječji, đački, studentski dom, zgrade sa stanovima za službene potrebe, sirotište, vojarna, zatvor i sl.)
    • Ostale zgrade (muzeji, knjižnice, informacijsko-dokumentacijski centri, zgrade za čuvanje arhivske građe, kinodvorane, koncertne dvorane, operne kuće, kazališta i sl.)
  • Višestambene zgrade (sa četiri ili više stana, stambeni blok);
  • Obiteljske kuće (stambena zgrada sa najviše tri samostalne uporabne cjeline stambene namjene i koja ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2)

2. Razdoblje izgradnje

  • Do 1930. godine
  • 1931.-1970. godine
  • 1971.-2005. godine

3. Stupanj zaštite

  • Pojedinačno zaštićena kulturna dobra (pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi oznake Z)
  • Zgrade koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline oznake C

4. Klimatska zona

  • Kontinentalna Hrvatska - gradovi i mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3 °C
  • Primorska Hrvatska- gradovi i mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3 °C

Energetska obnova zgrada koje imaju status kulturnog dobra

Ministarstva kulture i medija nije imalo programe za sustavnu energetsku obnovu zgrada već da se obnova događala pojedinačno prema inicijativama vlasnika, korisnika, osnivača zgrade ili jedinica lokalne ili regionalne uprave u čijem su vlasništvu.

Kod takvog pristupa za potrebe financiranja koristili su se različiti EU fondovi odnosno sredstva vlastitog, gradskog ili županijskog proračuna. Evo primjer energetske obnove zgrade koja je pojedinačno kulturno dobro. 

Energetski centar Bračak

Dvorac Kulmer (Bračak) u kojem se danas nalazi Energetski centar Bračak pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro, zaveden pod brojem 4109 u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, a nalazi se u mjestu Bračak nedaleko Zaboka. Dvorac je sagrađen 1889. godine u historicističkom stilu. Nakon drugog svjetskog rata dvorac postaje bolnicom. Izgradnjom nove zgrade bolnice u neposrednoj blizini, dvorac gubi funkciju, te biva ispražnjen i sa godinama uništen, kako zbog neuporabe tako i zbog devastacije.

Sve to je rezultiralo idejom o rekonstrukciji i prenamjeni zgrade te se pristupilo izradi idejnog projekta i konzervatorskim istraživačkim radovima. Godine 2013. je izrađen glavni i izvedbeni projekt rekonstrukcije Dvorca Bračak prema principu sveobuhvatne obnove koja je obuhvaćala kompletnu statičku rekonstrukciju ujedno pridržavajući se svih važećih temeljnih zahtjeva za građevinu što uključuje pravila zaštite od požara, pravila pristupačnosti osoba smanjene pokretljivosti, uređenje okoliša i drugo. Na glavni projekt je ishođena potvrda nadležnog konzervatorskog ureda u Krapini.

Planirana nova namjena građevine je bila javna: edukacijsko-prezentacijski centar sa uredskim i ugostiteljskim prostorima za potrebe rada centra. Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) kao idejni začetnik i voditelj projekta postavlja na projekt rekonstrukcije visoke zahtjeve u smislu energetske učinkovitosti, a to je, rekonstruirati građevinu sukladno niskoenergetskim standardima gradnje gdje se traže vrlo visoka energetska svojstva pri tome koristeći najsuvremeniju tehnologiju i materijale u svim strukama uz korištenje obnovljivih izvora energije za potrebe grijanja i hlađenja zgrade.

Sukladno navedenome, postavljena je toplinska izolacija od kamene vune debljine 20-30 cm na vanjske zidove i u potkrovlju te ekstrudiranog polistirena (XPS) debljine 12 cm u podove u podrumu te zidove u tlu čime je obuhvaćena kompletna ovojnica grijanog prostora zgrade. Specifičnost izolacije vanjskih zidova je to što je postavljena s unutarnje strane zidova sa ugrađenom aktivnom parnom kočnicom koja omogućava prolaz vodene pare ovisno o temperaturi vanjskog i unutarnjeg zraka, a sve u svrhu očuvanja izvornog izgleda zgrade.

Rekonstrukcija građevine obuhvatila je i potpunu rekonstrukciju pročelja, rekonstrukciju oslika te arhitektonske plastike. Ugrađena je energetski učinkovita vanjska stolarija, drvena, dvostruka, sa unutarnjim krilom ostakljenim IZO staklom debljine 24 mm sa Low-E premazom te punjenim inertnim plinom argonom. Koeficijent prolaska topline stakla iznosi 1,1 W/m2K, dok je ukupni koeficijent prolaska topline prozora <1,4 W/m2K. Rekonstrukcija interijera obuhvatila je oslik u prostoru stubišta.

Ugrađen je kotao za grijanje na pelete nominalnog učina 80 kW te stupnjem iskoristivosti kod nominalnog učina do 94,9 posto, visokoučinkoviti VRV sustav za hlađenje instalirane snage 95,2 kW, visokoučinkovita ventilacija sa povratom topline, mikrokogeneracija na plin električne snage 6 kW te toplinske snage 14,9 kW za zagrijavanje potrošne tople vode, centralni nadzorni i upravljački sustav koji upravlja GHVK sustavom i rasvjetom te služi za očitanje potrošnje energenata i vode po pojedinim korisnicima, visokoučinkovita LED rasvjeta koja čini gotovo 50 posto svih ugrađenih rasvjetnih tijela, dok je druga polovica visokoučinkovita fluo T5 rasvjeta, srednje brza punionica za dva električna automobila snage 2x22 kW te spremnik za skupljanje kišnice koja služi za ispiranje sanitarija.

Dvorac Bračak je iz prvotnog energetskog razreda E prešao u energetske razrede B i C ovisno o zoni pojedine namjene koristeći pri tome 88 posto udjela obnovljivih izvora energije za svoj rad. Sukladno današnjim propisima zgrada spada u kategoriju zgrada gotovo nulte potrošnje energije.

Rekonstrukcija je u cijelosti financirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna cijena provedbe cijelog projekta je iznosila oko 24 milijuna kuna s PDV-om dok je cijena rekonstrukcije zgrade iznosila cca 8.700kuna/m2 bez PDV-a svedena na bruto površinu zgrade.

Dvorcem danas upravlja Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) putem koncesijskog ugovora u kojem se nalazi Poslovno-tehnološki inkubator Krapinsko-zagorske županije i uredski prostori Agencije sa edukacijsko-prezentacijskom dvoranom te je primjer energetske izvrsnosti i simbioze modernih tehničkih rješenja i očuvanja kulturne baštine.

Kako bi trebala izgledati energetska obnova zgrada koje su pod zaštitom možete vidjeti OVDJE

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.