Kroz STEM do ravnopravnosti: Kako potaknuti djevojke da biraju karijere u energetici

Događanje su pozdravnim govorima otvorile Miljenka Kuhar, izvršna direktorica DOOR-a, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Carmen Gruber, voditeljica Odjela za komunikaciju, partnerstva i mreže Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Konferencija se fokusirala na osnaživanje žena u energetskom sektoru, a sve s ciljem pružanja podrške, razvoja vještina i unapređenja mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje u sektoru energetike. Ovo je događanje okupilo stručnjakinje i liderice koje dijele iskustva i najbolje prakse među kojima su Kiara Groneweg iz WECF-a, Laura Musić, financijska direktorica za jugoistočnu Europu, SIEMENS Energy, Natalia Calavita, specijalistica za obrazovne projekte, EIT RawMAterials, Ivana Krstanović Vinac, viša savjetnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Marija Lugarić, zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, Rada Borić, saborska zastupnica i zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba te predsjednica povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i članica Odbora za ravnopravnost spolova pri Hrvatskom saboru, Katarina Ivanković Knežević, ravnateljica za socijalna prava i inkluziju pri Glavnoj upravi Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. 

Seksizam i rodni stereotipi

Nakon pozdravnih govora, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić svojim je predavanjem sve okupljene uvela u temu konferencije. Neki statistički podaci Hrvatima ne idu u prilog, na primjer, po pitanju cjeloživotnog obrazovanja Republika Hrvatska je na samom začelju, rodni jaz u plaćama i mirovinama je i dalje (pre)velik iako se ipak vide neki pomaci.  

Interes za karijere u području STEM-a raste, ali na odabir karijere utječu stereotipi. Tako na tržištu rada imamo veliki rodni jaz u djelatnostima koje su vezane za opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (muškaraca je 78 %, a žena 22 %), zatim u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (muškarci – 71 %, žene 29 %), te u rudarstvu i vađenju (žene 29 %, muškarci 87 %).

Pravobraniteljica je istaknula i najčešće oblike rodne diskriminacije na području zapošljavanja i rada među kojima su neproduljivanje ugovora o radu zbog trudnoće, rodni jaz u plaćama i mirovinama, spolno uznemiravanje, diskriminacija u području usklađivanja privatnog i poslovnog života, vertikalna segregacija, nemogućnost napredovanje i slično.

Za kraj predavanja pravobraniteljica je pokazala naslove i isječke iz medija koji promoviraju seksizam, mizoginiju i rodne stereotipe, naravno, u negativnom kontekstu za žene. Kao preporuke, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe da treba raditi na prevenciji i suzbijanju rodnih stereotipa na svim odgojno-obrazovnim razinama, ojačati sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnica i djelatnika o ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti,  raditi na unapređenju integracije, provedbe i evaluacije građanskog odgoja i obrazovanja, ohrabrivati djevojčice i djevojke da se uključe u STEM aktivnosti i slično.

Rezultati komparativne analize

Kiara Groneweg iz WECF-a, jedne od partnerskih organizacija na projektu EUWES u okviru kojega se i odvila ova konferencija, ukratko je predstavila rezultate Komparativne analize rodnih politika u Hrvatskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Španjolskoj koja je izrađena u okviru projekta, te preporuke proizašle iz rezultata projekta. Zanimljivo je, pokazuju rezultati, da žene visokog obrazovanja u STEM području podcjenjuju svoje sposobnosti – imaju nisko samopouzdanje i lošu samoprocjenu, a stručnost i sposobnosti žena dovode se u pitanje u radnom okruženju u kojem dominiraju muškarci, što znači da trebaju uložiti puno više truda kako bi se dokazale, nego što to trebaju njihovi muški kolege.

Rodna dimenzija javnih politika

Na panel raspravi „Rodna dimenzija javnih politika“ sudjelovale su Marija Lugarić, zastupnica u Hrvatskom saboru i Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, Rada Borić, saborska zastupnica i zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba te predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i članica Odbora za ravnopravnost spolova pri Hrvatskom saboru, i Katarina Ivanković Knežević, Ravnateljica za socijalna prava i inkluziju pri Glavnoj upravi Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. Raspravu je moderirala Miljenka Kuhar iz DOOR-a.

- Na primjeru iz Norveške se pokazalo da žene upravo svojim komunikacijskim vještinama, koje su drugačije od muškarčevih, bolje funkcioniraju na rukovodećim pozicijama. U Hrvatskoj najveća poduzeća nemaju niti jednu ženu u upravama, kao HEP, JANAF, Croatia Airlines i slične – rekla je Rada Borić i dodala da i u samim Rječnicima hrvatskog jezika postoji velika (ideološka) razlika u definicijama žene i muškarca.

- Stopa zaposlenosti muškaraca i žena na razini EU je otprilike jednaka, varira oko 10 %. U pojedinim zemljama ti su postoci ipak puno veći. Udio žena u područjima obnovljive energije nije veći, kao što se pretpostavljalo, nego je ipak nešto manji u odnosu na muškarce, potvrdila su to istraživanja i kroz projekt EUWES, ali i Europske komisije – napomenula je Ivanković Knežević i dometnula da je do 2023. cilj prepoloviti taj jaz u zapošljavanju muškaraca i žena, a to ćemo uspjeti ako se sadašnji trend nastavi. 

Broj žena u energetskom sektoru se „umjetno“ povećava jer se žene zapošljava na administrativnim i niže rangiranim poslovima. 

- Mi već imamo donekle negativnu selekciju na razini odabira školovanja. Škola, odnosno svaka vrsta obrazovne institucije, preslikava društvene obrasce. U mnogim su situacijama škole progresivnije od društva, ali učiteljice, profesorice dobe po glavi od roditelja zbog te progresivnosti. I zato sam jako skeptična kod uvođenja građanskog odgoja u obrazovanje jer na kraju time ništa nećemo riješiti – rekla je Marija Lugarić i dodala da su žene dominantnije u obrazovnom sektoru, ali na pozicijama učiteljice, nastavnice, profesorice, dok su muškarci većinom na upraviteljskim pozicijama.

Kada se pogleda u povijest, profesori i učitelji su prije bili uglavnom muškarci, ali su i tada ta zanimanja bila cjenjenija, sada se ploča okrenula. Što se tiče pitanja osnaživanja žena, mentorstva i solidarnosti, kaže Lugarić, ne možemo napraviti društvenu promjenu ako se svima ne popnemo na glavu.

Premošćivanje jaza

Na drugoj panel raspravi „Premošćivanje jaza – Rod, obrazovanje i zapošljavanje u energetskom sektoru“ sudjelovale su Laura Musić, financijska direktorica za jugoistočnu Europu, SIEMENS Energy, Anamarija Tkalčec, voditeljica programa Rodna ravnopravnost u svijetu rada, CESI, Natalia Calavita, specijalistica za obrazovne projekte, EIT RawMaterials i Ivana Krstanović Vinac, viša savjetnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Raspravu je moderirala Andrea Vides, partnerica na projektu EUWES.

- Nažalost, unutar energetike žene jesu podzastupljene, ispod 20 %. Situacija se, srećom ipak poboljšava, ali trebamo biti svjesni prepreka koje još uvijek imamo. Prije svega tu su još stereotipi – energetika je muška industrija, žene ne idu na STEM edukacije… Sam energetski sektor je specifičan po uvjetima rada, puno je terenskog rada, pogoni nisu prilagođeni ženama (toaleti, garderoba, zaštitna oprema). Element balansa i privatnog života je bitan, žene su i dalje primarno gledane kao majke i kućanice. Ali i mi žene same sebi smo prepreke u smislu nekih strahova i samopouzdanja, i tu je jako bitna podrška okoline – istaknula je Laura Musić.

- Učenici i studenti nemaju točan uvid u to što znači raditi u energetici – nisu inženjeri i mehaničari samo za nekim strojem, prljavi s alatom u rukama – to ženama može biti odbojno i nezamislivo. Treba dobro prezentirati što ta struka podrazumijeva – rekla je Natalia Calavita.

- 2021. godine, za vrijeme korone, pokrenule smo kampanju koja je imala velik odjek – Nije u redu u uredu – upravo da ukažemo na stereotipe u radu koji se događaju u Hrvatskoj. Imale smo peticiju da se u Zakonu o radu izmjeni dio da trudnica može dobiti otkaz. Zakon se u tom smislu nije promijenio. Korona je pokrenula i priču oko rada od kuće, a to se pokazalo kao loše za žene, pogotovo za one koje imaju malu djecu jer je kućni rad, rad za obitelj i brigu za djecu i starije izbrisao tu granicu između privatnog i poslovnog, a tako je ispalo da generalno žene rade više. Također, kad rade od kuće kontinuirano su dostupne poslodavcu. To su sve nedostaci koje su istaknule žene koje su sudjelovale u istraživanju – istaknula je Tkalčec.

- Dobra vijest je da je nezaposlenost pala za 17,3 % u odnosu na veljaču prošle godine. Imali smo 96.313 nezaposlenih osoba, a od toga je 53,2 % nezaposlenih žena. 102 osobe na Zavodu za zapošljavanje su došle direktno iz sektora energetike, od tog broja je 35 % žena – iznijela je statističke podatke Ivana Krstanović Vinac i dodala da udio žena u ukupnom zapošljavanju raste, a 30 % muškaraca i 20 % žena je dugotrajno nezaposleno (duže od godinu dana). Krstanović Vinac je istaknula i da HZZ ima nekoliko različitih mogućnosti za poticanje zapošljavanja, ali i usavršavanja. Tako kroz projekte poput „Zaželi“ omogućuju zapošljavanje žena, a kroz različite vaučere koji su za građane potpuno besplatni omogućuju dodatne edukacije, usavršavanja i prekvalifikaciju kako bi se što više olakšalo zapošljavanje. 

Sve kreće od samog obrazovanja i treba djevojke poticati prema STEM područjima, a to se može kroz suradnju institucija, škola, obrazovnih institucija… Važno je imati i osviješteni pristup zapošljavanju. Kako bi se smanjio rodni jaz u energetskom sektoru, potrebno je promijeniti obrazovne sustave, karijerno savjetovanje i politike zapošljavanja. To uključuje rodno osjetljive kurikulume, jačanje mentorskih programa i uključive strategije zapošljavanja. Osim toga, postizanje stvarne rodne ravnopravnosti u energetskom sektoru zahtijeva sustavne političke promjene, korporativnu predanost i kulturne promjene. To uključuje pitanja poput jednakih plaća, zastupljenosti u vodstvu i radne kulture.

Konferencija je prisutnima donijela nova znanja inspiraciju, konkretne ideje i primjere za daljnje osnaživanje žena u energetskom sektoru. 

Program konferencije vodila je Jasmina Džanović, suvlasnica ZGRADOnačelnik.hr-a.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!