Ne samo da smo ovisni o bespovratnim sredstvima, nego je još veći problem način dodjele tog novca

Jednom ste izjavili da smo postali previše ovisni o sufinanciranju u projektima energetske učinkovitosti. Možete li to kratko objasniti?

Situacija u kojoj veći dio građana, ali i veći dio javnog sektora, ne provodi projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora dok se ne objavi natječaj za sufinanciranje jednostavno nije dobra zato što projekti koji su isplativi i bez subvencija (a tu bi trebali spadati svi oni koji imaju vrijeme povrata investicije u rasponu od 10 do 15 godina ili manje, primjerice znatan dio projekata sunčanih elektrana i slično) bezrazložno čekaju s provedbom.

Međutim, puno veći problem je način dodjele bespovratnih sredstava putem natječaja koji su otvoreni jednom godišnje ili rjeđe, gdje se za prijavu traži izrada cjelokupne projektne dokumentacije te se projekti biraju po principu najbržeg prsta ili sličnog. Tu nastaje cijeli niz negativnih posljedica – od neopravdano visokih troškova prijave (izrada projektne dokumentacije) do problema u realizaciji projekata kad u kratkom roku korisnici bespovratnih sredstava moraju provesti investicije (primjerice, za energetske obnove zgrada građevinska industrija u Hrvatskoj teško može provesti tako veliki broj projekata u tako kratkom roku, pa onda imamo i dizanje cijena i smanjenje kvalitete radova).

U konačnici, treba uvijek imati na umu da su subvencije odnosno bespovratna sredstva javni novac, bez obzira je li to hrvatski ili europski novac, a cilj koji želimo ostvariti je što više projekata uz isti utrošak javnog novca. Ako imate natječaj gdje korištenjem javnog novca dajete određeni postotak bespovratnih sredstava i u prvih minutu-dvije dobijete toliki broj prijava da su sva predviđena sredstva iskorištena (a takvih je slučajeva bilo, primjerice zadnji natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada), to jednostavno znači da ste postavili preveliki postotak sufinanciranja. Odnosno, uz drugačije kriterije raspodjele za istu količinu utrošenog javnog novca mogli ste ostvariti puno veći broj projekata. 

Kako da prestanemo biti ovisni, odnosno kako možemo građanima objasniti da im sufinanciranje nije uvijek potrebno?

Vjerujem da naši građani znaju razmišljati i da dovoljno dobro znaju računati isplati li im se nešto ili ne. Potrebno je jasno istaknuti da su bespovratna sredstva javni novac, da je cilj što veći broj projekata i na temelju toga jasno i transparentno definirati natječaje koji će biti otvoreni cijelo vrijeme i gdje će stopa sufinanciranja biti optimalna i prilagodljiva, da se ne događaju situacije gdje su predviđena sredstva iskorištena u par minuta nakon objave natječaja. Vjerujem da će tako nešto naši građani shvatiti i prihvatiti.

Krenule su u javnosti rasprave – hoće li se prestati sa subvencioniranjem cijene energenata. Vjerojatno se neće prestati s time (ipak je izborna godina), no je li i zašto odluka o subvencioniranju cijena loša?

Zaštita građana, ali i javnog sektora i dijelom poduzetništva, od previsokih cijena energenata putem ograničavanja cijena koje je Vlada uspostavila je ispravna odluka i bila je nužna u uvjetima krize uslijed rata u Ukrajini. Ono što nije dobro je da se u paraleli s time nije pokrenuo veliki val investicija u projekte obnovljivih izvora, prvenstveno u sunčane elektrane, a kako bi svi mi bili spremniji i otporniji u slučaju budućih sličnih kriza.

Odnosno, poruka koja je poslana putem odluke Vlade o reguliranju cijena je pojednostavljeno: građani, ali i načelnici, gradonačelnici i župani i svi ostali - ne trebate brinuti ni investirati u sunčane elektrane jer je cijena električne energije ionako regulirana. Ta poruka nikako nije dobra. 

PANEL RASPRAVA: Nova pravila igre za obnovu postojećih zgrada – što je MEPS? 

Države članice EU-a morat će uvesti minimalne energetske standarde (minimum energy performance standard (MEPS)) i odabrati segmente zgrada i dubinu obnove kako bi ispunile ciljeve do 2030. i 2035. godine. Na panelu će se raspravljati o tome što bi Hrvatska mogla i trebala napraviti po pitanju uspostavljanja minimalnih energetskih standarda i kako će oni utjecati na energetsku obnovu.

• Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
• Zoran Veršić, predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB i prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
• Velimir Šegon, zamjenik ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)
• Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a
• Moderatorica: Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) i ROCKWOOL Adriatic

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI