"Otpad više nije smeće nego resurs!"

Prezentaciju "Prilike i prijetnje gospodarenjem otpadom u RH", na konferenciji OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina u organizaciji ZGRADOnačelnik.hr i Motus Medije, uz programsku podršku Udruge gradova u RH i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održao je zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša.

Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Mirko Budiša, istaknuo je da su jedinice lokalne samouprave imale rok do kraja dana kada se konferencija održavala, odnosno 10. ožujka, 2025., za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada. Ovi podaci ključni su za planiranje sanacije u sklopu javnog poziva koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije.

- Nakon što prikupimo sve prijave, analizirat ćemo ih i vidjeti koliki bi bio financijski učinak te pokušati osigurati sredstva za sufinanciranje uklanjanja otpada s takvih lokacija - izjavio je Budiša na konferenciji „OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina“.

Izazovi i postignuća u gospodarenju otpadom

Na konferenciji je Mirko Budiša održao prezentaciju o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. Naglasio je da je Fond od svog osnutka 2004. godine osigurao stabilan izvor sufinanciranja infrastrukture za gospodarenje otpadom.

Mirko Budiša, FZOEU

- Još 2004. godine proizvodili smo 298 kilograma otpada po osobi. Danas, taj broj iznosi 454 kilograma godišnje. Unatoč povećanju količine otpada, bilježimo rast stope odvajanja, koja trenutačno iznosi 48 posto, dok se 36 posto otpada oporabi. Cilj je bio da do 2020. godine odvojeno prikupljamo i recikliramo 50 posto otpada, a iako nismo još dostigli taj prag, kontinuirano radimo na poboljšanju sustava - rekao je Budiša.

Naglasio je važnost depozitnog sustava, koji je Hrvatska uvela među prvima u Europi još 2006. godine, te ulaganja u infrastrukturu.

- U 2022. godini uložili smo 50 milijuna eura iz EU fondova u nabavu spremnika za odvajanje otpada, a dosad smo ukupno investirali oko 500 milijuna eura, što je generiralo dvije milijarde eura ulaganja - dodao je.

PREUZMITE PREZENTACIJU
M. BUDIŠA

Crne točke i planovi sanacije

Budiša je upozorio na izazov tzv. „crnih točaka“, lokacija koje su povijesno opterećene otpadom i čija sanacija iziskuje značajna sredstva. Istaknuo je kako su u tijeku radovi na sanaciji Kosice u Solinu, odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu te Jame Sovjak, gdje će se u drugoj fazi otpad transportirati u europske energane.

Također, prioritetno se razmatra mogućnost korištenja otpadne troske s lokacije Biljane Donje (Crno brdo) kao sirovine u građevinarstvu. Sanacija bazena lužnatih voda u Obrovcu te odlagališta Betova, DIV Knin i Petrokemije Kutina također su u fokusu Fonda.

Regulacija uvoza otpada i planovi

Budiša je upozorio i na problem tvrtki koje uvoze otpad u Hrvatsku, a zatim ulaze u stečaj, ostavljajući otpad bez odgovarajuće obrade. Ministarstvo radi na izmjeni zakonodavstva kako bi se takve situacije spriječile, a također su poduzete mjere za poboljšanje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada.

- Povećali smo naknade za sakupljače i oporabitelje otpada, koje godinama nisu bile atraktivne. Osim toga, 2027. godine planiramo uvesti povratnu naknadu i za tetrapak, čime ćemo dodatno unaprijediti sustav gospodarenja otpadom - zaključio je Budiša.

Fond također financira razvoj digitalnih alata za prijavu i praćenje otpada, čime će se značajno smanjiti administrativno opterećenje i osigurati učinkovitiji nadzor nad otpadnim tokovima u Hrvatskoj.