Pala odluka - napokon kreće sufinanciranje energetske obnove kuća

Provedbom Odluke Vlade od 16. srpnja 2021. osigurat će se kontinuitet energetske obnove zgrada u 2021. godini do izrade novog Programa koji će pokriti razdoblje do 2030. godine. Odlukom Vlade osigurana su sredstva iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 400 milijuna kuna tijekom 2021. i 2022. godine i to:

• 300 milijuna kuna namjenjuje se sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske
• sufinancirat će se stopom od 60 posto prihvatljivih troškova sukladno Programu
• 100 milijuna kuna namjenjuje se sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća oštećenih u potresu, nakon provedbe konstrukcijske obnove i/ili nakon popravaka nekonstrukcijskih elemenata, odnosno usporedno s istim
• sufinancirati će se stopom od 80 posto prihvatljivih troškova, u cilju osiguravanja jednakih uvjeta sufinanciranja konstruktivne i energetske obnove, te poticanja građana, vlasnika obiteljskih kuća, na sveobuhvatnu obnovu.
• NOVOST - za ovakve objekte planira se objava zasebnog javnog poziva koncem listopada 

Javni poziv za građane raspisat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u III. kvartalu ove godine. Za daljnje informacije kao i detalje javnog poziva pratite stranice ZGRADOnačelnik.hr-a kao i web stranice Fonda i Ministarstva.

O energetskoj obnovi kuća:

Naime, Vlada Republike Hrvatske je 27. ožujka 2014. donijela Program energetske obnove obiteljskih kuća, kojeg je pripremilo tadašnje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj je Programa:

• povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća
• smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te
• smanjenje mjesečnih troškova za energente
• uz ukupno poboljšanje kvalitete života

Planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošle je godine objavio dva javna poziva:

• za građane (su)vlasnike postojećih obiteljskih kuća, s iznosom za sufinanciranje u iznosu od 171 milijun kuna te
• za građane u opasnosti od energetskog siromaštva, s iznosom za financiranje u iznosu od 32 milijuna kuna.

Podsjetimo kako se s iznosom do 60 posto bespovratnih sredstava, građanima sufinanciralo:

• povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora:
• energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu)
• zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom
• cjelovita energetska obnova
• koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE
• sustavi sa sunčanim toplinskim pretvaračima
• sustavi na drvnu sječku/pelete
• dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda
• fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju

NOVOSTI

• Ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije bez dodatnih mjera energetske obnove sufinancirat će se s do 40, 60 ili 80 posto, ovisno o lokaciji. Poticaji za to rezervirani su za kuće visokih energetskih razreda koje ne trebaju mjere poboljšanja toplinske zaštite vanjske ovojnice.
• Maksimalni iznosi sufinanciranja bit će određeni za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo će moći dobiti i do 204.000 kuna bespovratnih sredstava. Ovisno o tome za koje se mjere građani odluče, bit će potrebno zadovoljiti različite uvjete sufinanciranja i pripremiti odgovarajuću dokumentaciju, za što im je na raspolaganju mjesec dana od objave Poziva.
• Osnovni uvjet je uredno (su)vlasništvo i prebivalište na adresi kuće. Za pomoć tijekom prijave građani mogu potražiti i stručnu podršku, koju će Fond sufinancirati s do 500 kuna.

Građanima koji su u opasnosti od energetskog siromaštva, predviđene mjere energetske obnove i trošak energetskih certifikatora, bili su financirani u potpunosti od strane Fonda.

Inače, obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu.

TEKST JE AŽURIRAN 9. rujna 2021.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.