stambena politika
Izvor: Freepik
VELIKE NOVOSTI

Predstavljen Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u petak je predstavio Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Ovo je top tema u hrvatskoj javnosti s obzirom na (ne)mogućnost brojnih građana da si osiguraju priuštivo stanovanje, stoga smo Nacionalni plan stambene politike čekali kao "ozebli sunce". NPSP bi trebao ići u javno savjetovanje početkom prosinca. 

Formalni početak izrade Nacionalnog plana stambene politike RH bio je 6. travnja 2023. godine, nakon čega je formirana radna skupina, i smatra se krovnim dokumentom i prvim srednjoročnim aktom strateškog planiranja u oblast stanovanja. Prema riječima ministra Bačića, bit će još mnogo posla dok Vlada ne usvoji plan. A bilo je puno posla i prije same izrade NPSP jer je trebalo prikupiti i analizirati sve nužne podatke koji utječu na stanovanje u RH kako bi se dobio omjer ponude i potražnje do 2030. godine. 

- Već godinama bilježimo snažan rast cijena nekretnina. Do toga je dovelo ulaganje u nekretnine, a s obzirom na niske kamate kod štednje, mnogi su građani imovinu preveli u nekretnine, prije svega kuće i stanove. Samim time s tržišta je povučen velik dio nekretnina, a u najvećem dijelu su prazne. Drugi bitan razlog jest činjenica da je porasla potražnja za nekretninama stranih državljana, veći dio se plaćao gotovinom. Treći, možda i najvažniji, jest taj da je uslijed ruske agresije došlo do inflacije. Ukupno 40 posto stambenog fonda, od ukupno 2.380.000 stambenih jedinica u Hrvatskoj, ne služi stanovanju - rekao je ministar.

Prema procjenama različitih institucija Hrvatskoj nedostaje od 232.000 do 286.000 stanova. 

Ciljevi Nacionalnog plana stambene politike:

  1. priuštivo stanovanje
  2. održivo stanovanje
  3. prostor u funkciji stanovanja

Ciljevi bi se trebali postići kombinacijom četiri poluge:

  1. financijska
  2. porezna
  3. zemljišna
  4. ekološko-energetska

Kako će se ciljevi ostvariti:

1. aktivacijom praznih nekretnina, što podrazumijeva određene mjere porezne politike i obnovu nekretnina u državnom vlasništvu.

Naime, 40 posto svih stambenih jedinica u Hrvatskoj je prazno i treba ih kroz mjere i poticaje aktivirati na tržištu za (priuštivi) najam. Nekretnine u vlasništvu RH će se u potpunosti aktivirati i urediti za stanovanje te staviti u funkciju priuštivog stanovanja. Što se pak poreznih mjera tiče, ministar se referirao na porez na nekretnine i rekao da nikada porezna politika ne može riješiti sve probleme u određenom sektoru, pa tako ni porez na nekretnine nije i ne može biti jedini faktor za rješavanje stambenog pitanja. 

2. poticanjem dugoročnog najma - regulacijom kratkoročnog najma i programom priuštivog najma

Nužno je zaustaviti prenamjenu stambenih jedinica u apartmane, a napravit će se i program mjera priuštivog najma. Tu će prioritet biti mladi ljudi i mlade obitelji, a prvenstveno kućanstva s prihodima ispod prosječne razine. 

3. jačanjem pravne sigurnosti najamnog odnosa što podrazumijeva izmjenu Zakona o najmu

4. gradnjom stanova u državnom vlasništvu - planira se novi Zakon o POS-u

U planu je da APN postane središnje tijelo za provedbu poticane stanogradnje i priuštivog najma, uvest će se novi način financiranja izgradnje POS zgrada, u suradnji s JLS-ovima gradit će se nova stambena naselja, a 50 posto stanova u POS zgradama bit će za prodaju, dok će ostalih 50 posto biti za priuštivi najam. Kombinacijom svih modela POS-a planira se izgraditi 8000 stambenih jedinica u dvije godine. Osim toga, poboljšat će se model potpore za gradnju obiteljskih kuća. 

Stambene zadruge

Na predstavljanju Nacionalnog plana stambene politike, ministar Bačić je najavio da su u plan uvrštene i neprofitne stambene zadruge. To podrazumijeva novi, odnosno izmjenu Zakona o zadrugama kako bi se olakšale sve potrebne procedure. Također, aktivnom zemljišnom politikom i poticanjem neprofitnih stambenih zadruga izgradit će se 1.200 stambenih jedinica.

Tko će to (i kako) platiti

Za provedbu Nacionalnog plana potrebno je 1,2 milijardi eura, a da bi se to ostvarilo nužno je nužno je osnivanje Revolving fonda iz kojeg će se financirati cjelokupni Nacionalni plan.

U Fond će se ulagati sredstva državnog proračuna, fondova EU, zajmova banaka, kao i sredstva koja će građani uplaćivati kroz korištenje mjera priuštivog stanovanja.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.