Energetsko sitomaštvo
Izvor: Kaffeesüchtig / Pixabay
OBNOVA ZAPUŠTENIH ZGRADA

Program suzbijanja energetskog siromaštva - Obnavlja se više od 400 zgrada

Program suzbijanja energetskog siromaštva uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine.

Za provedbu Programa potrebno je 355 milijuna kuna (47,11 milijuna eura), a 150 milijuna kuna (19,91 milijun eura) osiguravaju se iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a preostala sredstva osiguravaju se iz državnog proračuna i to iz preostalog raspoloživog iznosa sredstava prikupljenih na osnovu solidarne naknade za ugroženog kupca energenta.

ČETIRI PROGRAMA energetske obnove - gotovo 34 milijarde kuna uložit će se u zgrade u Hrvatskoj

Prioritetne zgrade za obnovu su zgrade kod kojih su najizraženija oštećenja krovišta ili zgrade koje imaju pokrov od azbest cementnih ploča, tj. zgrade s krovnim konstrukcijama koje se urušavaju sa svim vrstama pokrova i zgrade s nesaniranim oštećenjima od oborinskih voda i pokrovom od azbest cementnih ploča te ih je zbog hitnosti potrebno obuhvatiti u prvoj godini provedbe. 

Program je 'namjenjen zgradama' u kojima je država vlasnik ili većinski vlasnik ili je bila vlasnik. Analizirane su zgrade kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ) u kojima stanovnici nisu u mogućnosti sudjelovati u financiranju nužnih popravaka, a pogotovo u energetskoj obnovi.

Zgrade su građene krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina i u tako su lošem stanju da osim što nisu prikladne za stanovanje, u nekim slučajevima predstavljaju i sigurnosni rizik. Velik broj stanova u državnom vlasništvu koji se nalaze u tim zgradama su prazni i devastirani i ne mogu se obnavljati bez prethodne cjelovite obnove zgrada. Analizom je utvrđeno da sve zgrade ispunjavaju kriterije pogodnosti za energetsku obnovu, povezanu dijelom i s potrebom za statičkom sanacijom zgrade. Socijalni status suvlasnika je jedan od bitnih kriterija za stjecanja prava na stambeno zbrinjavanje u predmetnim zgradama.

Svatko može biti na korak do energetskog siromaštva. Kako to ublažiti i spriječiti

Program će imati izravne i neizravne učinke odnosno koristi, pogotovo na lokalnoj razini:

  1. Smanjenje energetskog siromaštva
    • primarni cilj Programa, omogućavanje dostatne energetske opskrbe te poboljšanje uvjeta življenja za građane na potpomognutim područjima, uz smanjenje izdataka za energiju u ukupnim izdatcima kućanstva
  2. Poboljšano zdravlje stanara
    • sadašnji životni uvjeti u zgradama, pogotovo vlaga, plijesan i propuh negativno utječu na fizičko zdravlje stanara te se očekuju poboljšanja eliminiranjem uzorka oboljenja, osim toga bolji uvjeti stanovanja pozitivno će se odraziti i na psihičko zdravlje stanara te njihovo opće zadovoljstvo
  3. Lokalno zapošljavanje
    • energetska obnova pozitivno će utjecati na lokalne građevinske i druge poduzetnike vezane uz graditeljstvo, kojima će se otvoriti mogućnost da zadrže radna mjesta
  4. Prostorna uređenost
    • energetskom obnovom unaprijedit će se stanje izgrađenog prostora, što će pozitivno utjecati kako na zadovoljstvo lokalne zajednice, tako i na buduće razvojne mogućnosti, npr. u turizmu
  5. Povećanje vrijednosti nekretnina
    • energetska obnova zgrada dovodi do troškovnih ušteda, povećanja estetske vrijednosti i općenitog zadovoljstva stanovanjem i kvalitetom života. To pronalazi odraza u vrijednosti nekretnina.
  6. Kvaliteta zraka
    • program će imati izravne učinke na poboljšanje kvalitete zraka na lokalnoj razini. Smanjenje energetskog siromaštva, energetska obnova zgrada i prvenstveno unaprjeđenje učinkovitosti starog sustava grijanja te uvođenje novog načina grijanja s niskim razinama emisija onečišćujućih tvari u zrak imat će izravan učinak na bolju kvalitetu zraka i smanjenje negativnog utjecaja na zdravlje ljudi

Neizravno, provedba Programa će pozitivno doprinijeti:

  1. Ostanku i naseljavanju stanovništva na navedenim područjima odnosno demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske
  2. Smanjenju izdataka zdravstvenog sustava
    • zbog poboljšanog zdravstvenog stanja stanara i manje potrebe za liječenjem
  3. Cjelokupnom gospodarskom razvoju potpomognutih područja i područja posebne državne skrbi
    • efekti zapošljavanja, efekt većeg raspoloživog dohotka, poboljšanje stanja prostora i mogućnost razvoja novih djelatnosti, npr. u turizmu
  4. Suzbijanju sive ekonomije
    • sudjelovanjem države u financiranju radova i usluga, koji moraju biti dokazivi računima
  5. Povećanju energetske sigurnosti
    • Hrvatska uvozi do polovice potrebne energije, tako da smanjenje potrošnje energije koje je rezultat povećanja energetske učinkovitosti doprinosi sigurnosti opskrbe energijom te popravlja saldo tekućeg računa platne bilance i parametre međunarodne financijske stabilnosti.

Kod odabira zgrada za prioritetnu energetsku obnovu vodit će se računa o njihovom geografskom razmještaju kako bi se ravnomjerno obuhvatila sva područja Republike Hrvatske, te o njihovom građevinskom stanju. 

EU direktive - temelj obnove 

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada 

Dodatno osnažuje potrebu za energetskom obnovom cjelokupnog fonda zgrada te obvezuje države članice na izradu dugoročne strategije za obnovu zgrada radi dekarbonizacije fonda zgrada do 2050. godine. U svojim dugoročnim strategijama države članice trebaju definirati i mjere kojima se doprinosi ublažavanju energetskog siromaštva.

Direktiva o energetskoj učinkovitosti

Nalaže državama članicama da u osmišljavanju mjera politike za ispunjavanje svojih obveza u pogledu uštede energije uzmu u obzir potrebu za smanjenjem energetskog siromaštva, u skladu s kriterijima koje su uspostavile, uzimajući u obzir svoje dostupne prakse u tom području, zahtijevajući, u mjeri u kojoj je to primjereno, da se dio mjera energetske učinkovitosti u okviru njihovih nacionalnih sustava obveze energetske učinkovitosti, alternativnih mjera politike, ili programa ili mjera financiranih u okviru nacionalnog fonda za energetsku učinkovitost prioritetno provedu među ranjivim kućanstvima, uključujući ona pogođena energetskim siromaštvom i prema potrebi, u socijalnim prostorima za stanovanje.

Uredba o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime

Obvezuje države članice EU da u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima procijene broj kućanstava u energetskom siromaštvu, uzimajući u obzir domaće energetske usluge potrebne za jamčenje osnovnih životnih standarda u odgovarajućem nacionalnom kontekstu, postojeću socijalnu politiku i druge relevantne politike, kao i Komisijine okvirne smjernice o relevantnim pokazateljima, uključujući geografsku raspršenost, koje su utemeljene na zajedničkom pristupu energetskom siromaštvu. U slučaju da država članica utvrdi da postoji znatan broj kućanstava u energetskom siromaštvu, trebala bi u svoj plan uključiti nacionalni okvirni cilj smanjenja energetskog siromaštva. Potrebno je donijeti politike i mjere za zaštitu potrošača, osobito ranjivih i energetski siromašnih potrošača.

Energetska obnova zgrada ključan je mehanizam za borbu protiv energetskog siromaštva, koji predstavlja jedan od ključnih i rastućih problema današnjice, čak i u najrazvijenijim društvima. Naime, uz kontinuirani porast cijena energije, sve više kućanstava suočeno je s problemima u podmirivanju računa za energiju te je prisiljeno živjeti u neadekvatnim uvjetima, u smanjenom životnom prostoru tijekom zimskih mjeseci.

Procjenjuje se da je otprilike 50 milijuna kućanstava u EU pogođeno energetskim siromaštvom. Mjere energetske učinkovitosti ključne su za rješavanje ovog problema te moraju biti komplementarne politikama socijalne sigurnosti. Kako bi se osiguralo da se mjerama energetske učinkovitosti na održiv način smanji energetsko siromaštvo stanara, potrebna je odgovarajuća financijska potpora

Skromni ili nikakvi prihodi

U Hrvatskoj posebno osjetljiva kategorija stambenih zgrada nalazi se na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, a stanari u tim zgradama imaju vrlo skromne ili nikakve prihode, bez obzira jesu li vlasnici stanova ili njihovi korisnici. Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati. Stoga, geografski Program suzbijanja energetskog siromaštva obuhvaća jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja te područja posebne državne skrbi.

SDUOSZ raspolaže i upravlja zgradama koje su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Republike Hrvatske. Za potrebe Programa suzbijanja energetskog siromaštva identificirano je 413 stambenih zgrada na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi. Nakon potresa u Petrinji 28. i 29. prosinca 2020. kao i naknadnih potresa, provedena je kontrola zgrada u pogođenom području te je popis zgrada ažuriran s podacima iz preliminarnih statičkih pregleda konstrukcija. Ukupni broj zgrada je ažuriranim stanjem iz 2021. godine te iznosi 387 zgrada, što čini obuhvat ovoga Programa.

U svim analiziranim zgradama stanovnici nisu u mogućnosti sudjelovati u financiranju nužnih popravaka, a kamoli energetske obnove zgrada, kojom bi osigurali smanjenje troškova za energiju, uz značajno podizanje kvalitete života. Stoga je na ovim područjima nužno 100 posto financiranje provedbe projekata energetske obnove. 

Glavni ciljevi ovog Programa su:

  1. Analizirati postojeće stanje zgrada i utvrditi potencijale za energetsku obnovu, uključujući potencijal za ostvarenje energetskih ušteda i smanjenja emisija CO2
  2. Utvrditi potrebna financijska sredstva za energetsku obnovu zgrada te prioritete i pilot projekte koji će se financirati raspoloživim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i državnoga proračuna
  3. Izraditi operativni model provedbe energetske obnove za razdoblje do 2025. godine, s jasno definiranim aktivnostima i nadležnostima za njihovu provedbu.

Iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. godine predviđeno je financiranje provedbe ovog Programa u iznosu od 150 milijuna kuna, a preostala sredstva u iznosu od 205 milijuna kuna osiguravaju se iz državnog proračuna i to iz preostalog raspoloživog iznosa sredstava prikupljenih na osnovu solidarne naknade za ugroženog kupca energenta.

Najvažnije mjere kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva energetske učinkovitosti do 2030. godine uključuju sljedeće obveze država članica EU:

  • ostvarenje smanjenja količine prodane energije od 0,8 posto na godišnjoj razini u razdoblju od 2021. do 2030. godine i to uspostavom sustava obveza energetske učinkovitosti za opskrbljivače i/ili distributere energije i/ili primjenom alternativnih mjera energetske učinkovitosti s istim kvantitativnim učinkom
  • energetska obnova barem 3 posto površine zgrada središnje državne uprave godišnje
  • izrada dugoročne strategije za obnovu zgrada radi dekarbonizacije fonda zgrada do 2050. godine
  • obvezno definiranje minimalnih energetskih standarda (temeljenih na troškovno optimalnoj analizi) za nove zgrade i zgrade koje se obnavljaju te obvezno energetsko certificiranje zgrada javne namjene i svih ostalih zgrada koje se prodaju ili daju u najam
  • redovne kontrole sustava grijanja i klimatizacije
  • obveza da sve nove zgrade od 31. prosinca 2020. budu zgrade gotovo nulte energije (nZEB standard; za javne zgrade ova obveza je počela s 31. prosincem 2018.)
  • priprema nacionalnih akcijskih planova energetske učinkovitosti svake tri godine i godišnje izvještavanje za razdoblje do 2020. godine;

Za razdoblje od 2021. do 2030. godine države članice pripremaju integrirani energetsko-klimatski plan u skladu s Uredbom 2018/1999. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime te izvještavaju o napretku svake dvije godine;

  • primjena pametnih brojila potrošnje električne energije i prirodnog plina
  • promicanje uporabe pametnih tehnologija u zgradama
  • minimalni zahtjevi za osiguravanje infrastrukture za e-mobilnost kod izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih zgrada
  • provedba energetskih pregleda svake četiri godine za velika poduzeća
  • zaštita prava potrošača vezano uz pristup jednostavnim i razumljivim informacijama o stvarnoj i povijesnoj potrošnji energije
  • izrada Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske
  • izrada Integriranog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske

Struktura vlasništva zgrada obuhvaćenih Programom

Ovim Programom analizirano je 413 stambenih zgrada prema popisu kojeg je utvrdio SDUOSZ (5.382 stambene jedinice) na kojima su hitni i neodgodivi veći građevinski zahvati koji se prvenstveno odnose na sanacije ili rekonstrukcije krovišta, limarije, stolarije i pročelja. Radi se o manjim stambenim zgradama koje imaju uglavnom od 5 do 20 stanova. Većina ih je građena krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina i u pravilu nisu održavane te na njima nikada nije načinjen nikakav ozbiljniji građevinski zahvat.

Zgrade su u tako lošem stanju da osim što nisu prikladne za stanovanje, ujedno nagrđuju i prostor na kojem se nalaze, a u nekim slučajevima predstavljaju i sigurnosni rizik. Velik broj stanova u državnom vlasništvu koji se nalaze u tim zgradama su prazni i devastirani i ne mogu se obnavljati bez prethodne cjelovite obnove zgrada. 

  • Od 5.382 stambene jedinice, trenutno je u vlasništvu Republike Hrvatske njih 2.069 ili 38,44 posto

Rezultati analize vlasništva stanova po pojedinačnim zgradama su sljedeći:

  • 45 zgrada ima 100 posto stanova u vlasništvu RH - najviše ovakvih zgrada je u Plaškom
  • 155 zgrada ima više od 50 posto stanova u vlasništvu RH
  • 263 zgrade imaju više od 33 posto (1/3) stanova u vlasništvu RH
  • 51 zgrada nema ni jedan stan u vlasništvu RH - najviše ovakvih zgrada je u Drnišu

Udio vlasništva Republike Hrvatske svakako je jedan od kriterija za definiranje prioriteta obnove. Prednost u redoslijedu obnove trebaju imati zgrade s većim vlasničkim udjelom RH u stanovima jer će to omogućiti SDUOSZ da nakon energetske obnove te stanove uredi i ustupi na korištenje korisnicima koji ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje.

Naime, svi su stanovi u predmetnim zgradama nekada bili vlasništvo Republike Hrvatske te su prodani bez prethodne sanacije nakon ratne štete odnosno zapuštenosti kao neizravne posljedice rata. Slijedom navedenog, vlasništvo je jedan od sporednih kriterija za definiranje prioriteta obnove, pri čemu je građevinsko stanje određene stambene zgrade, a i time stupanj ugroženosti stanara i okolnog područja, temeljni kriterij za određivanje prioriteta obnove.

Koraci i aktivnosti

Uspješna provedba ovog Programa podrazumijeva:

  1. korak
    • energetski pregledi i certificiranje zgrade prije obnove
      • za zgrade koje ne posjeduju energetski pregled i energetski certifikat prije obnove, SDUOSZ pokreće javnu nabavu usluge
  2. korak
    • izrada projektne dokumentacije (glavni projekt sa svim pripadajućim elaboratima)
      • za zgrade koje ne posjeduju glavni projekt energetske obnove ili ga je potrebno revidirati da bi se zadovoljili tehnički uvjeti, SDUOSZ pokreće javnu nabavu usluge
  3. korak
    • izvođenje radova energetske obnove 
      • SDUOSZ raspisuje natječaj za izvođenje radova energetske obnove, u skladu s glavnim projektom. Također nabavlja uslugu stručnog nadzora, projektantskog nadzora i koordinatora zaštite na radu. 
  4. korak
    • energetski pregledi i certificiranje zgrade nakon obnove 
      • Nakon završetka radova na obnovi (dokazuju se završnih izvješćem nadzornog inženjera), SDUOSZ je dužan osigurati izradu energetskog pregleda i certifikata nakon energetske obnove. Sam postupak javne nabave ove usluge provodi se prije samog završetka energetske obnove.
  5. korak
    • završno izvješćivanje 
      • SDUOSZ je obvezan izraditi završno izvješće o provedbi projekta energetske obnove na propisanom obrascu kojega priprema MPGI istodobno sa završnim energetskim certifikatom zgrade (korak 4).
  6. korak
    • unos podatak u SMiV
      • Na temelju završnog izvješća i sve ostale dokumentacije o provedenom pojedinačnom projektu energetske obnove, SDUOSZ je dužan pravodobno unijeti podatke u SMiV.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!