- Legrad dodjeljuje sredstva za uređenje nekretnina
- Predstavnici suvlasnika i upravitelji su kriminalci?
- VPŽ subvencionira kamate na kredite zdravstvenim radnicima
- OTPAD - "Situacija na terenu nije jednaka ni u dva grada, a kamoli u dvije države"
- Projekti za otpad, sunčane elektrane, električne automobile i obnovu dobit će 652 milijuna eura!
- SPLIT - prikupljaju se prijave za sufinanciranje ugradnje dizala
- USPJEŠNA ZGRADA - Urednost, uređenost i obiteljska atmosfera krase malu zajednicu od 17 stanara
- Zbog Nacionalnog plana stambene politike APN dobio novu Uredbu
- Općina Dugopolje potiče ugradnju fotonaponske elektrane za kućanstva
- Uhlir o NPSP: Aktiviranje praznih stanova brže je nego gradnja novih!

Izglasan je Zakon o tržištu električne energije i vrlo brzo će stupiti na snagu (osmog dana od objave u Narodnim novinama). No, jedan je novitet Zakona ostao ispod radara.
Građani će moći birati opskrbljivača električnom energijom. Dakle, hrvatska kućanstva moći će kupovati struju od opskrbljivača iz bilo koje druge članice EU. Računi za električnu energiju, osim podataka o potrošnji i troškovima, trebat će sadržavati i druge informacije koje će krajnjim kupcima pomoći da usporede trenutni ugovor s drugim ponudama.
Opskrbljivači moraju pripremiti besplatan alat kojim će biti dostupna usporedba cijena usluga na tržištu kako bi krajnji kupci mogli izabrati za njih najpovoljniju opciju. Krajnjim kupcima se mora omogućiti bolja informacija i kontrola računa za električnu energiju.
To su neki od glavnih noviteta Zakona. No, znate li što je Energetska zajednica građana?
Energetska zajednica građana je pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti i koji može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim, iz obnovljivih izvora, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela
To je definicija iz Zakona. Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja još je u ožujku (kada je pokrenuto javno savjetovanje), napisalo da se uvođenjem novog instituta, energetske zajednice građana, svim kupcima nudi mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije.
Inicijative za energetske zajednice građana lociranih u zatvorenom distribucijskom sustavu, prvenstveno su usmjerene na pružanje pristupačne energije posebne vrste, kao što je obnovljiva energija i to svojim korisnicima, odnosno vlasnicima udjela u proizvodnom i/ili skladišnom objektu, a ne na način ostvarivanja dobiti, kao što rade tradicionalna elektroenergetska poduzeća.
Energijom iz energetske zajednice građana može se unaprijediti i energetska učinkovitost na razini kućanstva, što pak pomaže u sprečavanju energetskog siromaštva smanjenom potrošnjom i nižim tarifama za opskrbu. Kupcima iz kategorije kućanstvo potrebno je dopustiti da dobrovoljno sudjeluju u inicijativama za stvaranje energetske zajednice građana, te da u slučaju izlaska iz nje ne ostaju bez gubitka pristupa mreži kojom upravlja energetska zajednica građana ili bez gubitka prava koja im pripadaju kao kupcima. Pristup mreži energetske zajednice građana omogućava se uvažavajući poštene uvjete uz nadzor regulatorne agencije na način kako to radi i u pogledu pristupa drugih mrežama.
Što piše u zakonu?
Energetske zajednice građana
Članak 26.
- Energetska zajednica građana je pravna osoba koja je osnovana na području Republike Hrvatske, čiji se vlasnici ili članovi dobrovoljno udružuju kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice, koja djeluje temeljem zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a svoju energetsku djelatnost obavlja na temelju dozvole izdane u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i odredbama ovoga Zakona.
- Vlasnik udjela ili član u energetskoj zajednici građana može biti fizička ili pravna osoba, uključujući tijelo jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeće ili malo poduzeće čije je mjesto stanovanja, poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana.
- Osim pravnih ili fizičkih osoba iz stavka 2. ovoga članka, član energetske zajednice građana može biti i srednje poduzeće ili veliko poduzeće čije je mjesto poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana.
- Stvarnu kontrolu u energetskoj zajednici građana mogu imati vlasnici udjela i članovi energetske zajednice građana koji nisu srednja poduzeća i velika poduzeća, a pritom vlasnici udjela i članovi energetske zajednice građana glasačka prava ostvaruju neovisno o vlasničkom udjelu u energetskoj zajednici građana, prema načelu jedan član – jedan glas.
- Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana ne smije imati više od 40 posto udjela u vlasništvu pravne osobe drugog vlasnika udjela ili člana iste energetske zajednice građana.
- Sudjelovanje u energetskoj zajednici građana otvoreno je i dobrovoljno u skladu s uvjetima sudjelovanja u energetskoj zajednici građana koje je energetska zajednica građana dužna donijeti najkasnije 15 dana prije početka svojih aktivnosti na bilo kojem tržištu električne energije i objaviti na svojim mrežnim stranicama.
- Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana može napustiti energetsku zajednicu građana pri čemu se primjenjuje članak 22. ovoga Zakona.
- Vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana kojem je odbijeno sudjelovanje ili kojem se priječi napuštanje energetske zajednice građana može izjaviti prigovor Agenciji.
- Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice građana vrijede prava i obveze krajnjeg kupca ili aktivnog kupca odnosno korisnika mreže.
- Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela ili člana energetske zajednice građana primjenjuju se tarifne stavke za prijenos električne energije u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za prijenos električne energije te tarifne stavke za distribuciju električne energije u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za distribuciju električne energije.
- Na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice zasebno se razmatra i uzima u obzir električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i zakonom kojim se uređuje područje regulacije energetskih djelatnosti, te člankom 18. Uredbe (EU) 2019/943 osiguravajući odgovarajući i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava.
- Energetska zajednica građana može sudjelovati u proizvodnji električne energije za potrebe vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, među ostalim iz obnovljivih izvora energije, opskrbi električnom energijom vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, upravljanju potrošnjom električne energije vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, agregiranju vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, skladištenju energije za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama energetske učinkovitosti za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama punjenja za električna vozila vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana odnosno može pružati druge energetske usluge vlasnicima udjela odnosno članovima energetske zajednice građana u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije.
- Energetska zajednica građana može sudjelovati na svim tržištima električne energije izravno ili putem agregiranja u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije.
- Ako sudjeluje na veleprodajnom tržištu, energetska zajednica građana financijski je odgovorna za odstupanja koje uzrokuje u elektroenergetskom sustavu i u tom je smislu subjekt odgovoran za odstupanja ili svoju odgovornost za odstupanja ugovorno prenosi u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.
- Na energetsku zajednicu građana se kod obavljanja aktivnosti iz stavaka 12., 13. i 14. ovoga članka nediskriminacijski i razmjerno primjenjuje zakonodavni okvir kojim se uređuje sudjelovanje na tržištima električne energije u Republici Hrvatskoj.
- Energetska zajednica građana ima pravo na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela i članova energetske zajednica urediti dijeljenje električne energije iz proizvodnih postrojenja i postrojenja za skladištenje energije energetske zajednice građana ili aktivnog kupca koji je član energetske zajednice građana u skladu s općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom dok se na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela i članova energetske zajednice građana zadržavaju prava i obveze krajnjih kupaca odnosno korisnika mreže.
- Operator distribucijskog sustava energetskoj zajednici građana pruža usluge vezano uz aktivnosti iz članka 16. ovoga Zakona u skladu s pravilima i cjenikom nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava i općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom.
- Dijeljenjem električne energije iz stavka 16. ovoga članka ne dovodi se u pitanje primjenjiva naknada za korištenje prijenosne odnosno distribucijske mreže i druga propisana davanja u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije, a na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije.
- Analizu troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije iz stavka 18. ovoga članka izrađuje Agencija na temelju podataka, informacija i podloga koje joj osigurava operator distribucijskog sustava.
- Energetska zajednica u svrhu dijeljenja električne energije iz stavka 16. ovoga članka dužna je operatoru distribucijskog sustava dostaviti popis obračunskih mjernih mjesta proizvodnih postrojenja, popis obračunskih mjernih mjesta postrojenja za skladištenje energije, popis obračunskih mjernih mjesta vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana koja su uključena u dijeljenje električne energije te ključ prema kojem se električna energija predana u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana dijeli po obračunskim mjernim mjestima koja su uključena u dijeljenje električne energije, kao i svaku promjenu navedenih popisa odnosno ključa dijeljenja električne energije.
- Obračunska mjerna mjesta iz stavka 20. ovoga članka moraju biti opremljena naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima distribucijskog sustava te moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV.
- Ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana iz stavka 20. ovoga članka ne smije biti veća od 80 posto ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima.
- Višak električne energije proizvedene u okviru energetske zajednice građana, a koja nije potrošena u skladu sa stavkom 20. ovoga članka preuzima opskrbljivač na obračunskom mjernom mjestu vlasnika udjela odnosno člana energetske zajednice građana koji sudjeluje u dijeljenju energije u skladu sa stavkom 20. ovoga članka.
- Energetske zajednice građana ne mogu imati u vlasništvu niti upravljati elektroenergetskom distribucijskom mrežom.
- Energetska zajednica građana upisuje se u registar energetskih zajednica građana koji vodi Agencija. Registar mora minimalno sadržavati podatke o vlasnicima udjela ili članovima u energetskoj zajednici građana, prostorni obuhvat lokalne zajednice na kojoj djeluje energetska zajednica građana i druge podatke. Podaci o energetskoj zajednici građana iz registra objavljuju se na internetskim stranicama Agencije.
- Energetska zajednica građana dužna je o svakoj promjeni podataka iz registra iz stavka 25. ovoga članka obavijestiti Agenciju u roku od osam dana od promjene podataka.
Ministarstvo je ovaj novitet na hrvatskom tržištu električne energije objasnilo:
Ovim se člankom uređuje također novi institut energetska zajednica građana, kao i uvjeti za sudjelovanje i napuštanje energetske zajednice građana, te uređivanja njenog statusa na tržištu električne energije na način da ona može sudjelovati na svim tržištima električne energije izravno ili putem agregiranja u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije i sva prava i obveze energetske zajednice u odnosu na ostale sudionike na tržištu. Dakle, institut energetska zajednica građana je novi pravni oblik koji sudjeluje na tržištu energetskih usluga s namjerom da svim krajnjim kupcima omogući sudjelovanje u energetskoj tranziciji na način da upravljaju vlastitom potrošnjom električne energije i provodeći mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, s ciljem postizanja ušteda u potrošnji energije.
S obzirom da Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija određuje da se odredbe tog Zakona odnose na domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera, odnosno neprofitne organizacije namjera ovoga članka nije definiranje konkretnog pravnog statusa energetske zajednice građana, nego da ona mora poslovati u skladu s odredbama navedenog Zakona, kao i u skladu s predmetnom odredbom Prijedloga Zakona.
Primjeri iz prakse
U travnju je Zelena energetska zadruga organizirala online diskusiju 'Građani u energetskoj tranziciji' na kojoj su se razmjenjivala iskustva u području uključivanja građana i lokalnih zajednica u energetsku tranziciju na obnovljive izvore.
Josh Roberts, viši savjetnik za javne politike REScoop.eu, tada je rekao da su energetske zajednice građana društveni, a ne tehnološki koncept, koji lokalnoj zajednici donosi 3 do 8 puta više vrijednosti u usporedbi s tradicionalnim investicijama u energetske projekte. Zbog toga pomak građana od točke pasivnih promatrača do aktivnih sudionika treba biti prioritet nacionalnih legislativnih okvira za razvoj obnovljivih izvora energije i oporavak od krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Na Njemačku, državu-uzor koji u tome možemo pratiti, podsjetio je na toj online diskusiji i Julije Domac, posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu. U Njemačkoj udio u vlasništvu nad obnovljivim izvorima energije ima 33 posto građana i 16 posto lokalnih gospodarstava, što znači da je pola nacionalnih kapaciteta u vlasništvu građana i lokalnih zajednica. Da do 2050. to može biti slučaj i u cijeloj Europskoj uniji, već nam je poznato, a da bi se to ostvarilo u ovom nam je trenutku ključna prilagodba nacionalnog zakonodavnog okvira.
Primjer Slovenije
Slovenija, s neposrednom blizinom Hrvatskoj te kao zemlja s usporedivim zakonodavnim nasljeđem i praksom upravljanja mrežom, može ponuditi korisne smjernice za prijenos relevantnih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo. U Sloveniji su kolektivna samopotrošnja i zajednice obnovljivih izvora energije definirane Uredbom o samodostatnosti električne energije iz obnovljivih izvora energije (Narodne novine 17/14 i 81/15). Iako se ne radi o formalnom usvajanju REDII i EMD direktiva, uredba definira prava i obveze za kolektivnu samopotrošnju.
Uredba omogućava potrošačima energije iz višestambenih zgrada da uđu u shemu kolektivne samopotrošnje, pod sljedećim uvjetima:
- Postrojenje za proizvodnju obnovljive energije povezano je na istu niskonaponsku transformatorsku stanicu kao i svi potrošači u shemi samopotrošnje.
- Obračunsko razdoblje je kalendarska godina.
- Koristi se jednotarifni obračun.
- Na kraju obračunskog razdoblja, razlika između preuzete i proizvedene energije koristi se kao osnova za izračun troškova za energiju, troškove mreže i ostale troškove koji se naplaćuju potrošaču.
- Vlasnici postrojenja za proizvodnju obnovljive energije su potrošači ili treća strana.
- Zajednicu kolektivne samopotrošnje treba registrirati nakon potpisivanja ugovora između potrošača i opskrbljivača te potpisani obrazac predati operateru distribucijskog sustava.
Pregled regulatornog okvira za energetske zajednice
Slovenski model razvoja energetskih zajednica – iskustva iz prakse
Smjernice za poticanje izgradnje integriranih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika
Zašto su građani važni za energetsku tranziciju?
Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.
- Izvor: esavjetovanje, sabor, ZEZ
- #energetska obnova#obnovljivi izvori energije#struja#Osunčajmo Hrvatsku
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.