obnova Zagreba
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
EDUKACIJA

Seizmička obnova zgrade nakon potresa nema smisla bez energetske obnove, i obrnuto!

Kada se krenulo s obnovom nakon potresa, postavilo se pitanje i istovremene energetske obnove. I zapravo, na tome je stalo.

Je li moguća i je li potrebna istovremena seizmička i energetska obnova zgrade? Pitanja su to na koja je odgovore dao izv. prof. dr. sc. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu na edukaciji o tehničkim propisima u graditeljstvu koju je organizirao Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

Predavanje koje je profesor Atalić održao zvalo se 'Povezivanje (brak) seizmičke i energetske obnove nakon potresa u 2020. godini' i govorio je o primjerima energetski obnovljenih zgrada koje su oštećene pri djelovanju potresa u 2020. godini, nužnom povezivanju (braku) seizmičke i energetske obnove u procesima obnove nakon potresa, o propuštenim prilikama koje nismo smjeli dopustiti, o razvoju inovativnih rješenja prilagođenih stambenom fondu u Hrvatskoj, o Build Back Better kao osnovnoj pretpostavci u procesima obnove te naravno o novcu kao glavnom kriteriju spajanja potresa i energetske obnove.

Temeljno pitanje njegove prezentacije bilo je – je li zgrada koja je energetski obnovljena prije svih potresa prošle godine sigurna i je li seizmički izdržljiva?

Odgovor je da u pravilu nije. Naime, na brojnim primjerima iz Zagreba i Petrinje, profesor Atalić je pokazao fotografije zgrada koje su energetski obnovljene i koje su izvana izgledale u redu, a iznutra su bile razrušene.

Građevinska struka je nakon potresa imala veliku odgovornost – donijeti odluku temeljem koje neku zgradu koja je energetski obnovljena proglasiti potresno sigurnom. A ogromni je broj primjera javnih ustanova (vrtića i škola) koje su izvana izgledale odlično, a iznutra razrušeno.

Podsjetio je na nekoliko primjera iz Italije. Naime, iskorak je napravljen tek 2002. godine kada su u potresu poginuli učenici u školi.

- Politika više nije imala opciju ignorirati potres. Imamo li mi u Hrvatskoj sustav ili moramo čekati ovakvu sličnu katastrofu – pitao je Atalić.

Kazao je da je u potresima u Zagrebu oštećeno preko 20 milijuna kvadrata, a nakon petrinjskog potresa u tom području je oštećeno osam milijuna kvadrata.

- Najskuplje je sanirati štetu nakon potresa, to treba izbjeći. Nakon potresa su se donosili novi zakoni, mijenjali tehnički propisi, uredbe. Nakon katastrofe nema se vremena to raditi. To se mora unaprijed pripremiti. Mora se napraviti Zakon o potresima, da budemo spremni – kazao je Atalić.

A energetska obnova? To se uopće ne spominje u sadašnjim postupcima obnove.

Atalić je predavanje zaključio:

  • već su propuštene prilike za reagiranje
  • vrlo nezgodno je riješavati probleme u kriznim situacijama
  • odnos seizmičke i energetske obnove - treba povezati sve certifikate jedne zgrade 
  • ključno je konstantno podizanje svijesti o riziku od potresa
  • gledati dugoročno

Podsjetimo, kada se krenulo s obnovom nakon potresa, postavilo se pitanje i istovremene energetske obnove. I zapravo, na tome je stalo. Naime, energetska obnova se provodi temeljem novca iz EU fondova. A kada bi se spojila obnova nakon potresa i energetska obnova, spajaju se različiti europski programi. To je već komplikacija sama za sebe, a kamo li kada se uplete hrvatska birokracija.

Zaključno, obnova zgrada nakon potresa nema smisla bez energetske obnove, kao što ni energetska obnova nema smisla bez seizmičke. A i jedno i drugo košta prilično puno.

Pratite rubriku OBNOVA NAKON POTRESA i vjerujemo da ćete pronaći korisne savjete i informacije. Sretno!