smeće
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
NACRT - JAVNA RASPRAVA

(Su)vlasnici zgrada i kuća otkrili ključne probleme otpada u Zagrebu

Nakon što je u Zagrebu predstavljen prijedlog novog sustava prikupljanja otpada, mnogi su građani reagirali na razne načine, ali uglavnom s neodobravanjem. Stoga smo sve građane zamolili da nam pošalju svoje ideje i prijedloge kako bismo ih sistematizirali i poslali Gradskoj upravi. Pogledajte što građani smatraju glavnim problemima i koji su prijedlozi za njihovo rješavanje.

Uprava Grada Zagreba je prije mjesec dana predstavila prijedlog novog sustava prikupljanja otpada. Odnosno, predstavljen je Nacrt prijedloga Odluke o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu te ga uputila u javno savjetovanje. Razdoblje internetskog savjetovanja trajalo je od 20. siječnja do 19. veljače 2022. U tom razdoblju, svi zainteresirani mogli su Gradskoj upravi poslati svoja mišljenja i prijedloge. 

ZGRADOnačelnik.hr pozvao je sve predstavnike suvlasnika, (su)vlasnike zgrada i kuća i građane Zagreba da se jave i pošalju nam svoje prijedloge. Pristiglo nam je nekoliko desetaka prijedloga, priča i primjera. Sistematizirali smo ih i 16. veljače poslali Gradskoj upravi. 

Nekoliko je ključnih problema koji muče građane. Raspodijelili smo ih u nekoliko segmenata.

TROŠAK

  • problem je nejednak račun za stanare s obzirom da nemaju svi jednaku količinu smeća, a trošak se dijeli prema ulazu, odnosno kućnom broju
  • naplata bi se trebala obavljati prema broju prijavljenih osoba u kućanstvu (kao za vodu)

KONTROLA

  • sustanari ne smiju biti odgovorni za kontrolu što drugi sustanari bacaju u kantu i odvajaju li otpad po pravilima. A ako i primijete da njihova kanta sadrži neprikladan otpad - koje mehanizme sustanari imaju da taj problem riješe? Izvaditi nepripadajući otpad (recimo miješani otpad pakiran u Konzum vrećicu) iz kante kako bi izbjegli kaznu? I gdje onda odložiti taj otpad?
  • ionako nitko ne provjerava koja se vrsta smeća baca u kontejnere za plastiku, papir i biootpad pa tako ne može niti za komunalni, a niti količinu bačenog smeća. Ako to želite provesti onda morate zaposliti radnike koji će to raditi kao i otključavati smetlarnik. 
  • ako je riječ o videonadzoru na javnim površinama Grad bi to mogao i trebao platiti. Međutim ako je riječ o videonadzoru koji bi nadgledao spremnike na privatnom vlasništvu (višestambene zgrade i kuće) to operativno neće biti moguće zbog toga što:
    1. suvlasnici to neće htjeti platiti
    2. potrebna je 2/3 odluka suvlasničkih udjela za postavljanje videonadzora koji nadzire višestambenu zgradu. A bez videokamera neće se moći uspješno kontrolirati pogrešno ubacivanje otpada.

ZAKLJUČAVANJE

  • ugradnja brave na kartice gdje bi svaki stanar dobio svoju karticu, a Čistoća bi imala jednu univerzalnu karticu
  • najefikasnije rješenje je uvođenje brava s personaliziranim karticama po kućanstvu jer osim što rješavaju postojeće probleme, daju mogućnost unaprjeđenju sustava na način da se daje pretpostavku za individualnu naplatu po kućanstvu
  • gravitacijska brava – brave koje se u normalnom položaju otvaraju ključem, ali kada se kanta okrene za pražnjenje, brava se automatski otključava te omogućava pražnjenje
  • obična brava na ključ – ovo je najjeftinije rješenje, međutim problem je što bi zaposlenici Čistoće morali imati ključeve za svaku bravu što je izuzetno nepraktično i mislim da iz tog razloga rješenje nije prihvatljivo

KAŽNJAVANJE

  • savjesni stanari ne smiju trpjeti sankcije zbog svojih nesavjesnih sustanara

VREĆICE

  • uvesti više formata, odnosno veličina vrećica za miješani otpad
  • uz vrećice za miješani otpad od 40 i 20 litara za 8 odnosno 4 kune, dodatno pustiti u promet i vrećice od 8 ili 10 litara
  • osigurati i vrećice od 5 i 10 litara

POZICIJA KANTI/KONTEJNERA

  • osigurati tipske boksove za kante i kontejnere na javnim površinama
  • na pojedinim parkirnim mjestima (svakako treba studiju napraviti za svaki blok pojedinačno) napraviti tzv. Reciklažne otoke, po mogućnosti podzemne
  • podzemna spremišta s nadzemnim prostorom za ubacivanje smeća jer, smatram, premda nisam stručnjak, da je to vrlo lako izvedivo. Svaki stan bi dobio svoj čip i na taj način bi se reguliralo nekontrolirano odlaganje smeća
  • osigurati ograđeni prostor na javnoj površini gdje će ubuduće biti smješteni svi spremnici za otpad (ograđeni nadzemni ili podzemni spremnici)

EDUKACIJA

  • osvijestiti stanare o potrebi razvrstavanja otpada edukacijom, poticajima te u krajnjem slučaju sankcijama
  • napraviti slikovni pojmovnik što ide u koji spremnik. Ima dosta nejasnoća gdje ide koja ambalaža.

SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

  • S obzirom da se prilikom odvajanja otpada prikupljaju sirovine koje se dalje mogu prerađivati i imaju svoju cijenu predlažem da se za građane organiziraju punktovi za prikupljanje uz novčanu naknadu. Tvrtke koje se bave recikliranjem ili preradom otkupljuju od građana po dogovorenoj cijeni. Tako više ne bi bilo razbacanog smeća. Vjerujem da postoje poduzeća koja bi pronašla svoj interes u ovakvom načinu otkupa od građana. Punktovi za prikupljanje se mogu organizirati na parkiralištima trgovačkih centara ili većih trgovina kojih u gradu ima jako puno i pristupačni su svima.
  • Treba govoriti o mjerama koje bi smanjile dovoz otpada na 'brdo', ali lokacija Jakuševec treba i dalje ostati u funkciji obrade otpada na način da se komunalni otpad dovozi u sortirnicu (koju treba izgraditi) u kojoj se iz njega odvoji korisni otpad, a ostatak se odveze u spalionicu.
  • Spalionica može biti pogon toplane koji je u neposrednom susjedstvu i može se povezati sa sortirnicom pomičnom trakom preko Save ili vlakom preko obližnjeg željezničkog mosta. Ložište toplane treba prilagoditi za tu vrstu goriva. Problem zbrinjavanja pepela ne bi trebao biti velik. Osim obrade svakodnevnog tekućeg otpada, može se i vaditi otpad iz 'brda' i na taj način bi 'brdo' nestalo. To je posao koji se optimalno (procesno i financijski) može organizirati na sadašnjoj lokaciji. Teško bi se pronašla nova lokacija čije bi opremanje manje koštalo, a da ne spominjem protivljenje odlagalištu okolnih stanovnika. Uvođenjem suvremenih tehnologija obrade otpada i zaštite okoliša, prestalo bi i protivljenje građana jer bi Jakuševec bio mjesto za obradu, a ne odlaganje otpada.

S obzirom na to da smo zaprimili jako puno primjera i priča koje nismo mogli uvrstiti u konačan prijedlog Gradskoj upravi, ZGRADOnačelnik.hr će objaviti zaprimljene primjere kako bi pokazao probleme s kojima se (su)vlasnici zgrada i kuća suočavaju svakodnevno.

Ako vas zanima tema oko komunalnog otpada, odvajanja, odvoza i zbrinjavanje otpada, recikliranja, cijena i informacija povezanih s komunalnim poduzećima pratite #otpad.