Ubrzava se smanjenje emisija CO2, zgrade u velikom fokusu

Zastupnici Europskog parlamenta podržali su plan za klimatski neutralan sektor zgrada do 2050. godine. A to znači: 

• Od 2028. sve nove zgrade moraju imati nulte emisije
• Mjere za smanjenje računa za energiju i suzbijanje klimatskih promjena
• Potpora za ranjiva kućanstva
• Zgrade uzrokuju 36 posto emisija stakleničkih plinova

Parlament je usvojio nacrt mjera za povećanje stope energetske obnove i smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova.

Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada želi se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u do 2030. kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan.

Drugi su ciljevi povećanje stope energetske obnove neučinkovitih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.

Ciljevi smanjenja emisija i rokovi

Od 2028. sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije CO2, a rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela je 2026. godina.

Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032. godine.

Na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 posto nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033.

Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030. Poboljšanje energetskih svojstava (koje može biti provedeno u obliku ugradnje izolacije ili poboljšanja sustava za grijanje) provodi se kad se zgrada prodaje ili se na njoj provodi znatna obnova, odnosno ako se iznajmljuje, kad se sklapa novi ugovor.

Države članice utvrdit će potrebne mjere za postizanje tih ciljeva u nacionalnim planovima obnove.

Mjere protiv energetskog siromaštva

Nacionalni planovi obnove trebali bi obuhvaćati programe potpore za olakšavanje pristupa bespovratnim sredstvima i financiranju. Države članice moraju uspostaviti besplatne informacijske točke i troškovno neutralne programe obnove. Financijskim mjerama trebala bi se osigurati znatna premija za dubinske obnove, pogotovo kod zgrada s najlošijim svojstvima, a ranjivim kućanstvima trebalo bi na raspolaganje staviti ciljana bespovratna sredstva i subvencije.

Odstupanja

Spomenici bi bili izuzeti od novih pravila, a države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.

Sljedeći koraci

Zastupnici će sada započeti pregovore s Vijećem o konačnoj verziji propisa.

Kontekst

Prema podacima Europske komisije, zgrade u EU uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa 'Spremni za 55%'. Novim Europskim zakonom o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. ugrađeni su u obvezujuće europsko zakonodavstvo.

Parlament za smanjenje emisija u državama članicama za 40 %

• Sve države članice moraju smanjiti emisije do 2030. u odnosu na razine iz 2005.
• Ciljevi smanjenja emisija za svaku državu članicu temelje se na BDP-u po stanovniku i troškovnoj učinkovitosti
• Ograničenja u trgovini, posudbi ili zadržavanju emisijskih jedinica
• Transparentnost i objava informacija o mjerama poduzetima na nacionalnoj razini

Nova Uredba o raspodjeli tereta donosi smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova iz prometa, zgrada i poljoprivrede u državama članicama do 2030.

Europski parlament je usvojio reviziju tzv. Uredbe o raspodjeli tereta. Uredbom je određeno obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova iz :

• cestovnog prometa
• grijanja zgrada
• poljoprivrede
• malih industrijskih postrojenja 
• gospodarenja otpadom u svim državama članicama.

Njome se trenutačno regulira oko 60 posto svih emisija u EU.

Revidiranom Uredbom povećava se cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. s 30 posto na 40 posto u odnosu na razine iz 2005. Po prvi put sve države članice moraju smanjiti te emisije u rasponu od 10 posto do 50 posto.

Ciljevi za svaku državu članicu do 2030. temelje se na BDP-u po stanovniku i troškovnoj učinkovitosti. Države članice također neće smjeti prekoračiti svoju godišnju emisijsku kvotu.

CILJEVI ZA HRVATSKU

U Uredbi o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma, svaka država članica mora u 2030. ograničiti svoje emisije stakleničkih plinova najmanje za postotak utvrđen za tu državu članicu. 

Do sada HRVATSKA je imala obvezu smanjenja od SEDAM POSTO.

NOVO - obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2030. u odnosu na razine iz 2005. iznosi 16,7 posto.

Fleksibilnost i transparentnost

Uredbom se uspostavlja ravnoteža između potrebe da države članice budu fleksibilne u postizanju svojih ciljeva, osiguravajući pritom pravednu i društveno pravičnu tranziciju te potrebe da se zatvore rupe u zakonima i tako postigne cilj smanjenja emisija na razini Unije. Stoga postoje ograničenja u broju emisijskih jedinica koje države članice mogu zadržati iz prijašnjih godina, posuditi iz nadolazećih i trgovati njima s drugim državama članicama.

Kako bi se promicala veća odgovornost država članica, Europska komisija će informacije o mjerama poduzetima na nacionalnoj razini objavljivati u pristupačnijem obliku u skladu s uputama Parlamenta.

Sljedeći koraci

Vijeće još treba formalno odobriti tekst, koji će zatim biti objavljen u Službenom listu Europske unije i 20 dana poslije stupiti na snagu.

Kontekst

Uredba o raspodjeli tereta dio je paketa 'Spremni za 55 posto do 2030.', odnosno plana EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. u skladu s Europskim zakonom o klimi.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.