UGRADNJA DIZALA - Trenutni problemi i rješenja

Uvod u panel raspravu imao je Zdravko Čizmar, tajnik Hrvatske udruge za dizala. Govorio je o tome da veliki broj višestambenih zgrada u Hrvatskoj nema dizala. Kao Udruga pokrenuli su inicijativu da sve osobe s nekim oblikom invaliditeta imaju mogućnost ugradnje dizala, što je ujedno strategija EU u dijelu pristupačnosti i decentralizacije. 

Napomenuo je da i sama Europska komisija kaže da je moguće tražiti sredstva za sufinanciranje ugradnje dizala u postojeće zgrade. 

Prema podacima s kojima raspolaže Udruga, u Hrvatskoj je više od 16.000 stubišta bez dizala u zgradama s četiri i više etaža, a više od 10.500 zgrada iskazalo je interes za ugradnju dizala. Čizmar je rekao da naša industrija može izraditi i ugraditi 1.000 dizala godišnje.  

Panel raspravu moderirao je Tin Bašić (ZGRADOnačelnik.hr), dok su sudionici bili:

• mr.sc. Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
• Azra Sarić, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba
• Zlatko Vlašić, u ime Udruge upravitelj
• dr. sc. Dejan Bodul, predsjednik Hrvatske udruga stanara i suvlasnika zgrada
• dr.sc. Zlatan Fröhlich, koordinator u ime HGK-a projekta Ugradnje dizala u višestambene zgrade
• Ivica Belić, predsjednik Hrvatske udruge za dizala

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine prilagodilo je propise da bi se sa što manje prepreka dizala mogla ugraditi u postojeće višestambene zgrade.

Prva takva prilagodba je bila 'preko' Zakona o gradnji, odnosno u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima:

• za dogradnju i ugradnju dizala u postojeću zgradu nije potrebna građevinska dozvola, nego samo glavni projekt.

Druga prilagodba bila je u Zakonu o prostornome uređenju:

• za dogradnju dizala na postojeće zgrade (panoramsko dizalo), površina koju dizala zauzimaju na parcelama od zgrada se ne uračunava u iskoristivost parcele.

Neovisno o prostornome planu, ugradnja dizala ne uzlazi u izračun. To su velike olakšice u dogradnjama dizala.

Očekuje se i najavljeno je u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva, a to je u 2023. godini, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada u kojemu će biti olakšica za ugradnju dizala u postojeće zgrade:

• suglasnost suvlasnika bi bila natpolovična većina suvlasničkih udjela

Zakon je planiran za donošenje početkom 2024. godine, no uz dosta napora i truda, mogao bi biti i ranije.

U postupku energetske obnove ugradnja dizala koristi se kao horizontalna mjera i treba znati da sufinanciranje iznosi 60 posto. Problem je u jezgrama gradova, u zaštićenim zonama u kojima nema energetske obnove pa tako nema niti horizontalnih mjera. Na tome treba poraditi da bi se ti dijelovi grada obnovili.

Prema nekim analizama, 16.000 stubišta u RH nema dizala. Prosječna cijena dizala je 500.000 kuna. To je osam milijardi kuna vrijednih radova. Ako uzmemo broj od 10.500 ulaza koji su iskazali interes za ugradnju dizala, to je iznos od 5,25 milijardi kuna.

Svima je jasno da su ministarstva ograničena svojim djelokrugom rada. Ministarstvo graditeljstva će dati podršku svim inicijativama za ugradnju dizala u zgrade i svim drugim državnim tijelima kojima će trebati podrška za takve projekte.

Financiranje i odlučivanje

Pitanje svih pitanja je zapravo tko će to platiti. To je temelj problema. Čak se suglasnost nekako ishodi. Sadašnja regulativa kaže da mora biti 100-postotna suglasnost (osim u slučajevima kada u zgradi živi osoba s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću, op.ur.). U Rijeci, primjerice, nema puno pozitivnih primjera ugradnje dizala, posljednji takav primjer bio je u jednoj zgradi u kojoj su se gotovo svi posvađali, no uspjeli su ugraditi unutarnje dizalo, sami su ga platili. Svaki stan dao je 25.000 kuna. Dizalo je koštalo 40.000 eura i ugrađeno je u stubištu. To je svjetliji primjer. Suvlasnička zajednica je izvor svih svađa i uvijek je pitanje tko će to platiti.

Suglasnost se uvijek nekako ishodi, je li ona zakonita ili nije, o tome se može raspravljati. Ako se suvlasnik ne slaže s takvom odlukom, uvijek može problem riješiti preko suda. A zbog percepcije pravosuđa, gotovo se nikada ni ne pokreću takvi postupci.

Dizali su se krediti, ali većinom su, barem u Rijeci, suvlasnici to sami plaćali odjednom. Uvijek se netko ne slaže, to je normalno. Živimo u zajednici. Ako bude sufinanciranja, to će biti dobro. Vjerujemo da će novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada riješiti neke stvari. Bit će puno problema, ali to je dobar korak prema kvalitetnom stanovanju, kako bi rekli naši susjedi Slovenci.

Suvlasnici i upravitelji imaju isti cilj, to svima mora biti jasno. Jedinice regionalne i lokalne samouprave te ministarstva mogu naći načina kako sufinancirati takve projekte.

Međutim, Dejan Bodul izdvaja jedan primjer - kvaliteta življenja (barem u Rijeci) na jednoj je dosta niskoj razini. Nedavno je bio sastanak suvlasnika jer žele obnoviti fasadu. Od 150 suvlasnika, TRI su došla na sastanak. To je Kvaka 22 - da su ljudi socijalno isključeni jer ne mogu izaći iz svog stana a žele to pravo, netko im to pravo mora pomoći ostvariti.

U sadašnjoj situaciji, iz riječke perspektive, 60 posto zgrada nema predstavnika suvlasnika. Od ovih 40 posto, većina nije agilna i to rade da bi netko radio. Čak ako se nađe model sufinanciranja, mora se naći agilna osoba u toj jednoj zgradi da se to napravi, u protivnom bi ta sredstva mogla propasti.

Danas je tempo života jako brz, ljudi uvijek misle da će netko drugi obaviti taj dio posla, a taj netko se nikada ne nađe. Jedan od problema je da, ljudi nisu upoznati sa svojim pravima i obvezama niti to žele.

Gospodarska komponenta

U Hrvatskoj je oko 60 tvrtki s 1.000 zaposlenih u sektoru ugradnje dizala koje godišnje ostvaruju preko 600 milijuna kuna prihoda. To je veliki sektor. Novcima EU fondova se može pokriti 85 posto troškova ugradnje svakog dizala. Može se 'podići' preko 385 milijuna eura za oko 10.000 dizala. Na tih 385 milijuna eura, na suvlasnike otpao bi mali dio. Na jednu manju zgradu, po stanu, otpalo bi oko 5.000 kuna troška što je prihvatljivo.

Nažalost, u NPOO-u nismo pronašli da su dizala poseban projekt, ističe Zlatan Fröhlich iz HGK, nego se nalaze kao mjera u energetskoj obnovi zgrada. Postoji mogućnost da se projekt ugradnje dizala sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Nadamo se da ćemo tu biti uspješniji. Europska komisija je rekla da takav projekt može biti zaseban i ne vidimo razloga da u Hrvatskoj ne bi imali takav jedan projekt.  

Uloga gradova

Namjera Grada Zagreba u davanju podrške ugradnje dizala u postojeće zgrade sigurno postoji. Azra Sarić napominje da je cilj i prioritet da se osobama smanjene pokretljivosti i osobama s invaliditetom omogući bolji standard i lakši život. Jedinice regionalne i lokalne samouprave (JLRS) mogu puno toga napraviti u ovome području, ideja sufinanciranja i izrada projekata bi bila odlična. Bez kvalitetnog projekta i pripreme nema napretka.

Treba istaknuti birokraciju i administraciju u gradovima. Vrlo je jasno da građani ne znaju procedure kada moraju ishoditi neku suglasnost ili dozvolu, a to je u Zagrebu, zbog njegove veličine, najizraženije. Trebaju postojati popisane procedure u JLRS-ovima kako bi građanima u potpunosti sve bilo jasno ili što jasnije.

Također, bit će situacija kada će se, umjesto izgradnje dizala uz samu zgradu, morati raditi i prilagodba ulaza. U tom slučaju stepenice se prilagođavaju u rampe, a tada je nužna suradnja s JLRS-om kako bi to bilo ostvarivo. Naime, u najvećem dijelu slučajeva kada izađete iz zgrade izlazite na javnu površinu, a u takvim slučajevima postoje i prometni uvjeti. Bez suradnje jedinica lokalne samouprave s građanima te jasnih procedura, to neće biti uspješno.

Što napraviti

U ovome interregnumu, dok se ne realiziraju zakonski projekti i sve što se želi, bilo bi dobro krenuti s izradom projektne dokumentacije za svaku pojedinu zgradu koja ima ambiciju ugraditi dizalo. To nisu velika sredstva, bilo bi dobro da se u to uključe i gradovi sa svojim financijama, da se preko udruženja upravitelja zapravo vidi ključan segment u izradi tih projekata, da se izrade projekti i kada dođe do realizacije u obliku nekog javnog poziva, da ti projekti budu spremni.

Dobar je primjer Grada Splita koji daje 3.000 kuna po stanu za ugradnju dizala u zgradu. To nije veliki iznos. Dakle, dok se ne krene u realizaciju s EU novcem, nadamo se preko Europskog socijalnog fonda, bilo bi dobro izraditi projektnu dokumentaciju.

U ovome trenutku najvažnije je izrađivati tehničku dokumentaciju, pripremu ugradnje dizala. Potrebno je razgovarati s predstavnicima suvlasnika i upraviteljima i na temelju toga se može ići u daljnje razgovore o tome kako ugraditi dizalo. 

Tko će ugrađivati dizala?

Imat ćemo problem - u ovome trenutku nema dovoljno tvrtki u Hrvatskoj koje mogu raditi posao ugradnje. Što se tiče projektiranja, to nije problem - ima ih dovoljno. Problem je naći kvalitetnog majstora, u bilo kojemu segmentu. Jedan od prijedloga je svakako da se ide s tipskim projektima, iako je to teško. Upravitelji imaju pozitivna iskustva ugradnje dizala u zgradu u kojoj je ondašnji projektant zgrade bio dovoljno mudar pa je ostavio prostor za ugradnju dizala. Projekt je jedan mali dio cijele priče.

Imamo problema s projektima energetske obnove. Zgrade su potrošile značajan novac za projekt energetske obnove, a u 1,14 sekundi popunjeno je 600 milijuna kuna vrijednosti (200 posto alokacije). Ukupno će oko 15 dizala biti ugrađeno u sklopu energetske obnove zgrada.

Prvi problem bit će, kada se provede natječaj, kada dođemo do konačnog izračuna - koliko će sve to koštati. Znamo da je inflacija i da je streloviti rast cijena materijala na tržištu nastao nakon što su projekti završeni i kada su troškovnici zaključeni i ti su projekti i troškovnici kao takvi prijavljeni na Javni poziv.

Trebat će se obavijestiti suvlasnike s točnim iznosom novca koji će oni morati pokriti u energetskoj obnovi. Govoriti o pričuvi višoj od deset kuna po kvadratu nije realno. Populacija je sve starija i starija, a mirovine su takve kakve jesu. Suvlasnici, koliko možda i željeli napraviti obnovu i projekte, to ne mogu financirati.

Zaključci panela:

Zlatan Fröhlich, koordinator u ime HGK-a projekta Ugradnje dizala u više stambene zgrade:

• Želja HGK i ovog projekta ugradnje dizala u višestambene zgrade je zaposliti ovaj sektor koji se bavi proizvodnjom i ugradnjom dizala, tu nisu samo proizvođači, tu je i građevinski sektor, elektro sektor i sektor servisiranja. Ova industrija može odraditi i proizvesti 1.000 dizala godišnje u Hrvatskoj. Naravno da se neće odmah moći iskoristiti i ugraditi cijeli kapacitet, to je nemoguće. Cilj nam je puna zaposlenost ovoga sektora. Tu je i socijalna komponenta koja je neupitna, i vjerujem da bi dobili podršku građana i civilnog sektora. Bilo bi dobro da se razna ministarstva uključe više u realizaciju ovih projekata. Jedino sinergijom se može ostvariti napredak.

Ivica Belić, predsjednik Hrvatske udruge za dizala (HUDIZ):

• HUDIZ će nastaviti raditi na ovakvim projektima. Nastojat ćemo povezivati sve dionike u ovome procesu, od projektiranja do ishođenja dozvole za dizala do ugradnje. To je naš zadatak.

dr. sc. Dejan Bodul, predsjednik Hrvatske udruga stanara i suvlasnika zgrada:

• Dizalo netko mora platiti, svi će napraviti svoj dio, od JLRS-a i upravitelja do države. No netko na razini zgrade mora trčati, skupiti te potpise, ishoditi te dozvole. Netko to mora napraviti. Treba postojati agilna osoba koja će druge uvjeriti u projekt. Udruga suvlasnika će i dalje informirati, na raspolaganju smo. Nadamo se da će to polučiti uspjeh.

Zlatko Vlašić, u ime Udruge upravitelj:

• Udruga upravitelj ima 82 člana, svi su zainteresirani da ovo saživi. Ono što moramo napraviti, napravit ćemo, to nije sporno. Kočnice su ipak u rukama suvlasnika. Drugačije je kada se promjene događaju temeljem inicijative suvlasnika, a ne upravitelja. Interesa će sigurno biti, suvlasnici će to shvatiti. Na primjeru zgrade u kojoj je od 19 suvlasnika 11 financiralo ugradnju dizala, u međuvremenu su se dvojca pojavila koja žele sudjelovati. Moram napomenuti da je naplata jako važna. Pričuva se mora plaćati, a to je dokaz odgovornosti suvlasnika.

mr.sc. Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine:

• Kvalitetnije upravljanje zgradama je posao koji nam slijedi. Moramo podignuti razinu upravljanja zgradama, a dio upravljanja je ugradnja dizala i ovakva inicijativa. Potpora Ministarstva postoji, problem dizala je prepoznat kao i višestruka korist takvih projekata. Velika količina dizala i novac koji se spominje je zastrašujući. No on će se disperzirati, neće se sva dizala ugraditi odmah, tijekom jedne godine. Nemoguće je to odraditi u jednoj godini, i ne treba plašiti administraciju s time. Za stanovanje je, temeljem propisa, zadužena lokalna uprava i ona može učiniti još jedan iskorak u ovome smjeru.

Azra Sarić, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba

• Cilj je suradnja između svih sudionika, od suvlasnika, preko gradova do države, udruga i upravitelja. Nužno je češće sjesti za stol kako bismo bili brži u realizaciji, kako bismo čuli jedni druge i uspješno mogli realizirati projekte.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.