Digitalizacija
Izvor: geralt / Pixabay
IZMJENE ZAKONA

Upis u Zemljišne knjige podnosi se ISKLJUČIVO elektronski

Usvojene su izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama, a prijedlozi za upis u te knjige podnosit će se isključivo elektronički, putem javnih bilježnika i odvjetnika koji su obvezni korisnici elektroničke komunikacije sa sudom.

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave kažu da će ostaviti tri mjeseca nakon što Zakon stupi na snagu da se prijedlog za upis još uvijek može podnijeti izravno na sud ili putem pošte. Nakon tri mjeseca, to više neće biti moguće. 

Zakon je 2.11.2022. objavljen u Narodnim novinama i stupio je na snagu osam dana nakon toga. To znači, da će se navedeni model prijedloga za upis (sud ili pošta) moći raditi do 10. veljače 2023. godine.

Iz MPU kažu da se postupak osnivanja i obnove zemljišnih knjiga može povjeriti javnim bilježnicima kao povjerenicima suda.

To će ovisiti od suda do suda i od procjene predsjednika suda, ako u zemljišno-knjižnim odjelima suda nema dovoljno službenika, predsjednik suda će zatražiti suglasnost od Ministarstva pravosuđa i uprave da se uključi javne bilježnike kao povjerenike suda. 

Mnogi su dali savjete i tumačenje ovih izmjena, izvajamo nekoliko:

TEB

Iz obrazloženja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama izdvojili smo:

  • ­Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama uvodi se isključivo elektroničko podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika i odvjetnika, unutar ZIS-a. Uz izmjenu da se svi prijedlozi podnose elektroničkim putem, ovim izmjenama i dopunama Zakona propisana je i obveza javnog bilježnika da nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi koja je temelj za uknjižbu u zemljišne knjige, obvezno podnese prijedlog za upis, osim ako se stranka tome izričito protivi.
  • ­Osim navedenoga, jedna od novosti je uvođenje javnih bilježnika kao povjerenika suda u postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem nove katastarske izmjere. Oni predsjednici sudova koji u danom trenutku ne raspolažu dovoljnim brojem službenika za redovito obavljanje poslova u zemljišnoknjižnim odjelima i provođenje postupaka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, mogu odlukom odrediti da će se posao osnivanja ili obnove zemljišne knjige za određenu katastarsku općinu povjeriti javnom bilježniku.
  • ­Nadalje, dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku. Ukidanjem prigovora protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za pojedinačni ispravni te propisivanjem samo žalbe u navedenim slučajevima pojednostavljuje se postupanje prvostupanjskih sudova budući da je u praksi primijećeno da suci rijetko prihvaćaju podnesene prigovore protiv svojih odluka.
  • ­Osim toga, uređeni su i pojednostavljeni kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka, a izmjenama u pogledu sporazuma o sufinanciranju usklađuje se Zakon o zemljišnim knjigama s općim propisima o izvršavanju državnog proračuna i omogućuje se sufinanciranje javnih bilježnika kao povjerenika suda iz drugih izvora.

IUS - INFO

Portal Ius-Info (autor teksta je Filip Galić, dipl. iur.) objavio je mišljenje na nacrt zakona. Izdvajamo najvažnije elemente:

Digitalizacija

Najkraće rečeno, zemljišne knjige se digitaliziraju u potpunosti, u smislu da će i zbirke isprava postati digitalne, a ne samo glavne knjige, kao do sada.

Nadalje, zemljišnoknjižni predmet će biti potpuno elektronički te će se prijedlozi za knjiženje podnositi isključivo u elektroničkom obliku. Osigurat će se elektronička dostava svih rješenja, a javni bilježnici i odvjetnici će isključivo elektroničkim putem slati prijedloge za upise.

Zbirka isprava se prema novom čl. 30. ZZK-a vodi isključivo u elektroničkom obliku, kako je prethodno navedeno. To se nadovezuje i na izmjenu da se prijedlozi za upise podnose u elektroničkom obliku, tako da će i zbirka isprava već biti elektronička.

Ovlaštenici podnošenja prijedloga za upis

Vezano uz to, prijedlozi za upis se podnose putem javnog bilježnika ili odvjetnika kao obveznih korisnika elektroničke komunikacije sa sudom putem ZIS-a. Svi podnesci, a ne samo prijedlozi, koji su upućeni zemljišnoknjižnom sudu podnosit će se putem ZIS-a. Sankcija za postupanje protivno prethodnome je da će se takvi podnesci odbaciti.

Nameće se nova obaveza javnim bilježnicima, u smislu da je javni bilježnik koji sastavlja javnobilježnički akt, solemnizira ispravu ili ovjeri potpis na ispravi koja je temelj za uknjižbu prava vlasništva i ostalih stvarnih prava, obavezan podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu. Javni bilježnik putem kojeg stranka podnosi prijedlog ne može odbiti podnošenje prijedloga za upis (izmjena čl. 105.).

Stranke ne bi više mogle same podnositi prijedloge za uknjižbu jer su prema novom čl. 105. za to ovlašteni isključivo javni bilježnici i odvjetnici putem ZIS-a. Ako bi se prijedlog i podnio putem kakvog drugog sustava različitog od ZIS-a, tada bi se on evidentirao kao plomba ili prvenstveni red tek po primitku u ZIS. Nije objašnjeno kako bi se navedeni prijelaz rješavao, niti bi li takvo što bilo moguće. Postavlja se, jasno, pitanje je li time onemogućen ili otežan pristup stranaka sudu. Zakonodavac tvrdi da nije jer su uredi javnih bilježnika (te odvjetnika, koji su u obrazloženju članka izostavljeni), rasprostranjeni po teritoriju cijele Hrvatske, a kao argument se ponavlja i smanjena sudska pristojba.

Cjelokupni spis će se voditi u elektroničkom obliku (izmjena čl. 107.), naravno kada se za to ispune tehnički preduvjeti. Kada će se tehnički preduvjeti ispuniti, ostaje nam vidjeti.

Odredbe o dostavi (članak 137.) se također mijenjaju na način da se rješenje kojim se prijedlog za upis odbacuje odnosno odbija dostavlja i osobama u čiju korist je bio predložen upis, kao i osobama na čijim pravima je uknjižba predložena. Vjerojatno i iz razloga što će prema izmjenama samo javni bilježnici i odvjetnici biti ovlaštenici podnošenja prijedloga za upise.

Osnivanje i obnova zemljišnih knjiga

Iduća opsežna promjena se odnosi na postupak osnivanja, odnosno obnove zemljišne knjige. U postupak osnivanja odnosno obnove se po prvi puta u Hrvatskoj uvode javni bilježnici kao povjerenici sudova (izmjene članaka: 182., 183. st. 3., 184.st.3., 185., 186., 186.a – 186.i., 189., 190., 193., 199., 201., 209., 213., 216.).

Prijedlogom zakona se omogućuje sudu da sam utvrdi može li s obzirom na raspoložive kadrovske kapacitete i stanje zemljišnoknjižnih predmeta provesti postupak obnova odnosno osnivanja zemljišne knjige na temelju nove katastarske izmjere u roku kojeg je odlukom odredilo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili će posao povjeriti javnom bilježniku. Postupci se moraju povjeravati ravnomjerno, a zbog određene veće opterećenosti javnih bilježnika na području određenih sudova, posao se može povjeriti i javnom bilježniku izvan područja za koje je imenovan, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Ideja prethodno navedenih izmjena je predviđena zbog usvajanja Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za desetogodišnje razdoblje, a postoje sudovi koji ne raspolažu dovoljnim brojem svojih službenika za nesmetan rad i provođenje postupaka osnivanja i obnove zemljišne knjige. Stoga je plan takav posao povjeriti javnim bilježnicima.

Povjeravanje poslova osnivanja i obnove zemljišne knjige javnim bilježnicima, postupanje javnih bilježnika, kao i visina nagrade i naknade koja javnom bilježniku pripada za povjereni posao je propisano novim člancima 186.a – 186.i.

Javni bilježnici kao povjerenici suda sastavljaju nacrte zemljišnoknjižnih uložaka u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige u skladu s odredbama ZZK-a. Te radnje osim javnog bilježnika može poduzimati i javnobilježnički prisjednik te javnobilježnički savjetnik. Povjereni postupak će javni bilježnik provesti u roku kojeg će odrediti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u odluci o osnivanju ili obnovi zemljišnih knjiga. Ako to ne uspije o razlozima će obavijestiti sud i obrazložiti ih, a taj mu rok može biti produljen. U slučaju ispunjenja zakonskih pretpostavki javnom bilježniku se može i oduzeti povjereni posao rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba. Javni bilježnik ne može odbiti povjereni mu posao, osim iz opravdanih razloga. U slučaju prestanka rada javnog bilježnika i promjene službenoga sjedišta javnog bilježnika kojem je sud povjerio provođenje postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige, postupit će se po odredbama zakona kojim se uređuje javno bilježništvo koje se odnose na postupak s javnobilježničkim spisima nakon što se uprazni javnobilježničko mjesto.

Izmjenama i dopunama ZZK-a se omogućuje javnom bilježniku provođenje postupka povodom prijava i prigovora podnesenih u postupcima osnivanja i obnove zemljišnih knjiga. U tim postupcima javni bilježnik donosi nacrte odluka, a konačnu odluku donosi sud. Nadalje, uvodi se rok za donošenje odluke povodom zaprimljenih prijava i prigovora, budući da su 2019. godine uvedeni rokovi za rješavanje u svim ostalim postupcima. Rok od 90 dana od isteka roka za ispravak određen je jer će u određenim slučajevima javni bilježnik i sud morati provesti raspravu kao i izvesti određene druge dokaze. Nakon što javni bilježnik izradi nacrt odluke, sud mora u roku od 30 dana donijeti konačnu odluku povodom zaprimljenih prijava i prigovora.

Rokovi za podnošenje prijava i prigovora postaju sada neprekoračivi rokovi, a izmjenama je predviđeno da će prijave i prigovori koji su pristigli nakon proteka roka biti odbačeni. Ovdje valja napomenuti da nije razvidno hoće li kao trenutak pravovremenosti biti trenutak podnošenja prijave i prigovora, primjerice, pošti, ili će kao relevantan trenutak biti trenutak pristizanja prijave i prigovora nadležnom javnom bilježniku odnosno sudu.

Novo zakonsko uređenje skraćuje trajanje postupka te omogućava da se predmet odmah pošalje drugostupanjskom sudu, zbog toga što je rijetko dolazilo do situacije kada bi suci mijenjali vlastitu odluku. Osim toga, na raspravu za ispravak se, umjesto inženjera geodezije koji je izrađivao prijavni list, poziva ovlašteni službenih katastra, čime se ide za smanjenjem troškova.

Ostale izmjene

Od ostalih izmjena i dopuna valja izdvojiti onu kojom se regulira mogućnost podnošenja prijedloga za upis zabilježbe prvenstvenog reda na način da se ograničava broj predlagatelja na samo jednu osobu. Naime, rješenje kojim je dopušten upis zabilježbe prvenstvenog reda izdaje se samo u jednom primjerku i to isključivo u pisanom obliku (izmjena čl. 77.). Krug ovlaštenika koji mogu pretraživati BZP po nazivu, imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju se proširuje i na centre za socijalnu skrb (izmjena čl. 28.) Zabilježba izvanrednog pravnog lijeka (prijedloga za dopuštenje revizije) je usklađena sukladno izmjenama Zakona o parničnom postupku (izmjena čl. 148.). Također, izmjenama se brišu odredbe koje propisuju besteretno otpisivanje dijelova manje vrijednosti (brisanje čl. 174. – 176.).

Zaključak

Evidentno je da se ide za ubrzanjem postupka upisa u zemljišne knjige, pogotovo obvezivanjem ovlaštenika koji mogu podnijeti prijedloge za upis (javni bilježnici i odvjetnici). Ostavlja se pitanje je li time onemogućen pristup sudu drugim subjektima, fizičkim i pravnim osobama te će navedeno gotovo sigurno biti predmetom ocjene suglasnosti s Ustavom i zakonom.

Hvalevrijedna je inicijativa prijenos zbirki isprava u digitalni oblik, osim što će vjerojatno trebati vremena da zbirke isprava potpuno budu online. Ostaje za vidjeti u kolikoj mjeri će se postupci osnivanja i obnove zemljišnih knjiga doista ubrzati njihovim povjeravanjem javnobilježničkim uredima. Međutim, svakako ih je potrebno ubrzati, u kontekstu daljnjeg osiguravanja sređivanja zemljišnih knjiga i potpore gospodarskom razvoju Hrvatske.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.