fotonaponske ćelije
Izvor: StockSnap / Pixabay
SUNČANE ELEKTRANE

VELIKI PLANOVI - Građani se udružuju i žele sami proizvoditi struju

Pula, Rijeka, Križevci, Cres, Krk, Zagreb su gradovi u kojima se pripremaju milijunski projekti postavljanja sunčanih elektrana na krovove kuća i zgrada. 

Zakon o tržištu električne energije omogućio je da se građani udruže u energetske zajednice i proizvode električnu energiju na krovovima svojih kuća i zgrada kroz postavljanje fotonaponskih ćelija, odnosno solarnih elektrana. Više možete pročitati OVDJE.

Prva energetska zajednica građana u Rijeci

Nije trebalo dugo čekati za prve planove udruživanja. Naime, građani riječkog naselja Drenova namjeravaju pokrenuti prvu zajednicu te vrste u Gradu Rijeci, s projektom izgradnje solarne elektrane na padini u vlasništvu Grada Rijeke, u blizini centralnog gradskog groblja Drenova. U projekt se mogu uključiti i vlasnici obiteljskih kuća, kao i višestambenih zgrada koji na krovovima mogu postaviti fotonaponske ćelije.

Drenova bi trebala biti pilot-projekt kojim bi se pokazalo da se i u gusto naseljenim urbanim područjima mogu instalirati fotonaponske elektrane. One mogu biti postavljene na krovovima višestambenih zgrada, na javnim parkiralištima, pri čemu je korist dvostruka jer su automobili parkirani u natkrivenom prostoru i osigurana je proizvodnja električne energije. 

Izračun ulaganja

Za solarnu elektranu snage 1,13 megavata (MW) s 2.510 solarnih panela bilo bi potrebno ulaganje od 808.000 eura, pri čemu bi bilo optimalno da članovi energetske zajednice ulože 243.000 eura, a ostatak osiguraju kreditom.

- Ukupni prihod za radnog vijeka elektrane bio bi 2,4 milijuna eura, od čega bi članovi zajednice uprihodili 1,19 milijuna eura, isplate banci bi iznosile 650.000 eura, porez na dobit bio bi 110.000, a plaćanje koncesije gradu oko 120.000 eura. Prinos na ulog zadrugara bio bi oko 11,3 posto, znatno veći od oročenja sredstava u bankama. Cijeli izračun je bez subvencija za koje sada već mnogi smatraju da ih kod ovakvih investicija ni ne treba biti jer su one isplative i bez njih - rekao je Damir Juričić iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci, a piše Novi list.

I Pula kreće u investicije

Pula bi trebala pokrenuti izgradnju malih sunčanih elektrana na krovovima i to potičući individualne investicije, osnivanje energetskih zadruga građana i elektrane na zgradama u vlasništvu Grada i tako krenuti putem energetske autonomije, piše Glas Istre. Na nedavno održanoj tribini govorilo se upravo o modelima i mogućnostima postavljanja fotonaponskih ćelija na krovove kuća i zgrada. Inače, u Puli postoji manje od 1 MW instalirane snage sunčanih elektrana. 

Val investicija

Križevci, Cres, Krk i Zagreb, samo su neki primjeri iz prakse hrvatskih gradova koji kreću ili su krenuli u projekte postavljanja sunčanih elektrana na krovove. 

Križevci grade grupne solarne elektrane čiji su ulagači fizičke osobe, davanjem zajma na razdoblje od 10 godina unutar kojih se ulog vraća s kamatama od 4,5 posto. Grad Križevci želi postati energetski neovisan do 2030. godine, pa je pokrenuo i druge mjere za izgradnju solarnih elektrana. Više možete pročitati OVDJE.

Cresku energetsku zadrugu 'Apsyrtidies' nedavno je osnovalo 29 fizičkih i pravnih osoba. Cilj je da cresko-lošinjski arhipelag prijeđe na čistu energiju i s tim će ciljem provoditi zajedničke investicije zadrugara, a prvi projekt je solarna elektrana na krovu dječjeg vrtića.

Energetska zadruga Otok Krk osnovana je 2012. godine i ima zadatak pomoći stanovnicima i poduzetnicima u optimalnom odabiru tehnologija za proizvodnju, potrošnju i pohranu energije iz svih obnovljivih izvora (sunce, vjetar, biomasa) i energetske učinkovitosti, u zajedničkom pregovaranju s otkupljivačima energije iz obnovljivih izvora.

Zagrebačka gradska skupština je nedavno izglasala Program Integrirane sunčane elektrane na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama i obiteljskim kućama te poduzetništvu. Ovim programom se želi realizirati 50 MW integriranih fotonaponskih elektrana. Grad Zagreb trenutno ima fotonaponske elektrane na 21 ustanovi, a od 2012. do rujna ove godine, a njihova je ukupna snaga oko 0,7 MW. Više možete pročitati OVDJE.

Sve javne pozive, natječaje i projekte koji se objavljuju u Hrvatskoj možete pratiti OVDJE.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Više o uvjetima korištenja i autorskom pravima pročitajte ovdje.