VELIKO ISTRAŽIVANJE: Hrvati od EU-a žele jeftinu energiju, subvencije, dok svoje navike ne mijenjaju

Objavljeno je opsežno istraživanje Eurobarometra koje pokazuje da europski građani podupiru energetsku politiku EU-a u posljednjih pet godina. Kad je riječ o budućnosti, izražavaju snažnu potporu većoj koordinaciji na razini EU-a te još većim naporima na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bismo energiju učinili cjenovno pristupačnijom dok radimo na prelasku na čistu energiju i osiguravamo našu energetsku neovisnost. Velika većina ispitanika (77 %) tvrdi da bi Europska unija trebala imati snažniju koordinacijsku ulogu u energetskim pitanjima, ovisno o različitim okolnostima.  

• 79 posto ispitanika slaže se da će klimatski ciljevi EU-a potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i privući ulaganja u sektor čiste energije
• 76 posto smatra da će se europskim politikama smanjiti ovisnost o uvozu energije
• 69 posto smatra da će osigurati smanjenje računa za energiju za kućanstva i poduzeća
• kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva:
  • 62 posto ispitanika izjavilo je da bi Europa trebala diversificirati svoje izvore energije, među ostalim ulaganjem u obnovljive izvore energije
  • 54 posto izjavilo je da bismo trebali štedjeti energiju kad god je to moguće

Na pitanje što im znači energetska politika EU-a, građani su u svojim odgovorima stavili snažan naglasak na cjenovnu pristupačnost energije:

• 40 posto ispitanika prvo je izjavilo da bi se energetskom politikom EU-a trebale osigurati povoljnije cijene energije za potrošače,
• 33 posto izjavilo je da bi EU trebao ulagati u inovativne energetske tehnologije
• 30 posto izjavilo je da bi se trebalo usredotočiti na smanjenje potrošnje energije

Na zahtjev da se navedu politike EU-a iz proteklih pet godina kojima je ostvarena dodana vrijednost za države članice:

• 35 posto ispitanika istaknulo je potporu ulaganjima u obnovljivu energiju
• 27 posto izjavilo je da EU ima dodanu vrijednost ulaganjem u inovativne energetske tehnologije

U međuvremenu je 25 posto ispitanika izjavilo da je Europa pomogla osigurati da cijene energije budu što pristupačnije, a drugi su izjavili da je potrošačima olakšao izbor opskrbe energijom (24 %) ili energetski učinkovitih proizvoda (18 %).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Na pitanje o oznaci energetske učinkovitosti EU-a tri četvrtine ispitanika (75 %) izjavilo je da je to utjecalo na njihov odabir pri kupnji uređaja u posljednjih pet godina.

Potrošači prihvaćaju energetsku tranziciju, ali žele veću potporu

Više od tri četvrtine ispitanika (77 %) izjavilo je da je u posljednjih pet godina  i znatno promijenilo svoje navike kako bi trošili manje energije kod kuće. Čak 55 posto ispitanika izjavilo je da su prilagodili prijevozne navike kako bi smanjili svoju potrošnju energije, a četiri od deset ispitanika (41 %) izjavilo je da su promijenili svoje obrasce potrošnje energije na radnom mjestu.

Konkretni odgovori o mjerama koje su poduzeli građani pokazuju da se val obnove koji je pokrenula Komisija odvija diljem Europe. Među 44 posto ispitanika koji su poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije kod kuće gotovo polovina ispitanika izvijestila je da su izolirali krov, zidove, prozore ili pod.

Više od jedne petine ispitanika spominje promjenu bojlera (27 %) ili ugradnju solarnih ploča (22 %). U međuvremenu je gotovo četiri od deset osoba izjavilo da mjere nisu poduzele zbog financijskih razloga (37 %) ili da odluku donosi vlasnik nekretnine ili suvlasnici zgrade (36 %).

Kad je riječ o budućnosti, kad se od njih traži da odaberu s popisa opcija politike za postizanje klimatske neutralnosti, većina ispitanika tvrdi da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere kojima se podupiru kućanstva pogođena energetskim siromaštvom (53 %), smanjenje potrošnje energije (50 %) ili mjere kojima se građanima pomaže u proizvodnji ili potrošnji energije iz obnovljivih izvora (50 %).

A 38 posto ispitanika izjavilo je da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere za industriju i poduzeća. Na pitanje koje bi konkretne politike služile tom cilju 35 posto ispitanika izjavilo je da bi EU to trebao učiniti podupiranjem inovacija u području čistih tehnologija, dok 30 posto smatra da bi trebalo poticati uštedu energije.

Što misle Hrvati?

Na pitanje "Što za vas znači energetska politika Europske unije?", najveći postotak (moguća su bila tri odgovora) dobili su odgovori:

• 39 posto - smanjenje potrošnje energije diljem Europe – tj. izolacija domova ili stvaranje energetski učinkovitijih proizvoda
• 38 posto - osiguravanje pristupačnijih cijena energije za potrošače
• 34 posto - ulaganje u inovativne energetske tehnologije

Što mislite, u kojim je područjima u proteklih pet godina Europska unija pružila dodanu vrijednost državama članicama?  (moguća su bila tri odgovora)

• 42 posto - podržavanje daljnjih ulaganja u obnovljivu energiju
• 36 posto - poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada
• 31 posto - ulaganje u energetsku infrastrukturu između i  kroz zemlje

Prema vašem mišljenju, za postizanje klimatske neutralnosti do 2050., koje bi mjere u vezi s energijom trebale biti prioritet? Prvo? I onda? (moguća su bila najviše dva odgovora)

• 63 posto - uštedjeti energiju gdje god je to moguće (npr. u industrijskim procesima, u digitalnoj upotrebi, u transportu, grijanje i hlađenje zgrada itd.)
• 55 posto - elektrificirati električnom energijom iz obnovljivih izvora ili izvora s niskim ugljikom sve moguće upotrebe energije kao što su transport, grijanje i hlađenje zgrada itd.

Što mislite na što bi Europska unija trebala poticati svoje države članice da se usredotoče kako bi osigurala pristupačnost energije? Prvo? I onda?

• 63 posto - mjere potpore kućanstvima u energetskom siromaštvu 
• 58 posto - mjere koje građanima olakšavaju proizvodnju i potrošnju obnovljive energije kao vlastitim potrošačima ili kao članovima zajednice obnovljivih izvora energije

Što mislite koji je najvažniji način na koji bi Europska unija trebala pomoći poduzećima da budu konkurentna (popis mjera)? 

• 39 posto - promicanjem uštede energije putem poticaja 
• 37 posto - podržavanjem ulaganja u energetski sektor

Za razliku od prosjeka EU-a, na pitanja o konkretnim mjerama koje su napravili, Hrvati su zapravo dali poražavajuće odgovore. 

Koliko ste promijenili svoje navike kako biste smanjili potrošnju energije u svakodnevnom životu u posljednjih pet godina...

... kod kuće:

• 17 posto - puno
• 42 posto - nekako
• 33 posto - ne baš puno
• 8 posto - nikako  

... u prijevozu:

• 14 posto - puno
• 29 posto - nekako
• 40 posto - ne baš puno
• 17 posto - nikako 

... na poslu:

• 10 posto - puno
• 24 posto - nekako
• 35 posto - ne baš puno
• 27 posto - nikako 
• 4 posto - ne znam

Na pitanje jesu li u mjestu u kojem živite poduzete mjere za smanjenje potrošnje energije, čak 52 posto Hrvata je odgovorilo "ne". Na pitanje koji je razlog tomu, odgovori su:

• 52 posto - financijski razlozi
• 29 posto - nemam vremena posvetiti se ovome

Od onih koji su poduzeli mjere (42 posto), na pitanje koje mjere su poduzete, odgovori su:

• 72 posto - izolacija krova, zidova, prozora ili poda 
• 35 posto  - ugradnja solarnih panela 
• 25 posto - provođenje energetskog pregleda

Preuzmite istraživanje (podaci iz Hrvatske)

U svakom slučaju, Hrvati su itekako svjesni energetske politike EU, svjesni su što to znači i kako bi to trebalo izgledati. Žele jeftinu energiju, sufinancirane mjere, a svoje "energetske" navike zapravo nisu mijenjali.  

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.