Rima Joujou Deljkić, Hana Huzjak, Lidija Pavić-Rogošić, Dražen Jakšić, Tin Bašić
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ZGRADOnačelnik.hr
ZELENA TRANZICIJA

Želi se energetski obnoviti sve zgrade, a novca (još) nema, suvlasnici nisu educirani, a država šuti

Zelena tranzicija mora biti pravedna, a najveći izazovi za Hrvatsku bit će prometni sektor i energetska obnova zgrada, rekli su u subotu sudionici panela ‘Europski zeleni plan – izazovi i prilike’ na Fažana Media Festu.

Zgrade su odgovorne za oko 40 posto potrošnje energije u Europskoj uniji i 36 posto emisija stakleničkih plinova. Uz pozitivan utjecaj na okoliš, energetska obnova zgrada trebala bi smanjiti rizik energetskog siromaštva za europske građane.

Istodobno, u 2018. godini, 17,5 posto hrvatskih građana, odnosno svako šesto kućanstvo, nije moglo platiti režije na vrijeme, dok je na razini EU-a taj prosjek 6,6 posto.

Financijsku potporu za energetsku obnovu zgrada moguće je ostvariti putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali nema rasporeda po kojemu se objavljuju natječaji i nije moguće planiranje provedbe energetske obnove zgrada.

To su samo neki problemi koji opterećuju suvlasnike zgrada, a potrebno je osvijestiti građane da će ulaganjem u zgradu dugoročno uštedjeti i plaćati manji iznos režija.

- Svatko se mora osvijestiti o prostoru gdje živi, kako živi, s kime živi. Najveći problem je to što gdje god živjeli uvijek postoje neka otvorena pitanja poput susjeda, održavanja, obnove, ugradnje lifa. U zgradarstu je, nažalost, sve problem - rekao je Tin Bašić, suosnivač ZGRADOnačelnik.hr-a.

Zgrade su jedan od najvećih potrošača energije i emitiraju velike količine stakleničkih plinova, zbog čega su najveći problemi – zakonodavni okvir, edukacija samih vlasnika i stanara, dokumentacija potrebna za energetsku obnovu i financiranje.

- Nema kontinuiteta, ne zna se kad će koji natječaj. Mi nemamo raspored natječaja, kako ćete bez njega angažirati građevinsku operativu? Inače je to bilo teško organizirati i napraviti, a pogotovo sad nakon dva potresa. Ako gledamo od glave, imamo klimatske ciljeve i takve ideje se mogu provoditi na sjeveru Europe gdje su druga pravila igre i gdje su građani svjesni vrijednosti svoje imovine. Mi imamo regulativu koja nije kompatibilna s direktivama iz Europe  - istaknuo je Bašić i poručio da je prvi korak do poboljšanja situacije edukacija građana.

>>> Zgrade se energetski mogu obnoviti ISKLJUČIVO novcem EU-a, a natječaja i plana nema

Klimatski fond

Zelena tranzicija mora biti pravedna, a najveći izazovi za Hrvatsku bit će prometni sektor i energetska obnova zgrada, rekli su u subotu sudionici panela ‘Europski zeleni plan – izazovi i prilike’ na Fažana Media Festu.

- Zelene tranzicije nema bez pravedne socijalne tranzicije - rekla je Lidija Pavić-Rogošić, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i direktorica Održivog razvoja zajednice (ODRAZ).

Hana Huzjak iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj istaknula je da se ciljevi ‘Fit for 55’ mogu ostvariti, ali za to će biti potreban doprinos svakog pojedinca.

- Moramo raditi zajedno i idemo raditi pravedno - rekla je Huzjak.

Naime, sredinom srpnja Europska komisija donijela je niz prijedloga kako bi se do 2030. godine neto emisije stakleničkih plinova smanjile za 50 posto u odnosu na razine iz 1990., a Europska komisija i Vijeće u međuvremenu su dali zeleno svjetlo našem Nacionalnom planu otpornosti i oporavka te je time otvoren put za korištenje europskog novca.

Europska komisija predložila je uspostavu novog socijalnog klimatskog fonda iz kojeg će se pomagati građanima financiranje ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost, a za Hrvatsku se predlaže iznos do najviše 1,4 milijarde eura za razdoblje 2025. do 2032.

Pavić-Rogošić pozvala je na uključivanje relevantnih dionika u osmišljavanje politika i upozorila da neka zelena politika u Hrvatskoj neće nužno biti prikladna za neku drugu članicu EU-a i obrnuto.

- Vrlo često ne konzultiramo one kojih se to tiče i onda se donose neka rješenja koja možda nisu u tom trenu najaktualnija ili ne odgovaraju na potrebe lokalnih stanovnika - rekla je direktorica ODRAZ-a.

Kroz zakonodavni paket ‘Fit for 55’ cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU za 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990-ih, a konačni cilj je da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.

Trgovanje emisijama

Paketom je obuhvaćeno trgovanje emisijama u novim sektorima i stroži EU-ov sustav trgovanja emisijama, povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti, brže uvođenje prijevoznih sredstava s niskim emisijama te potrebne infrastrukture i goriva, usklađivanje porezne politike s ciljevima europskog zelenog plana, sprečavanje istjecanja ugljika te alate za očuvanje i rast prirodnih ponora ugljika.

- Hrvatska je zahvaljujući velikom broju hidroelektrana i razvoju vjetroelektrana iznad prosjeka EU-a po proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije - istaknuo je Dražen Jakšić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, dok prometni sektor i energetsku obnovu zgrada smatra najvećim izazovima Hrvatske u zelenoj tranziciji.

Ističe da smo trenutačno najbolji u proizvodnji električne energije zbog velikog broja hidroelektrana te da dobro stojimo po proizvodnji energije iz snage vjetra, no na začelju smo Europe po solarnim elektranama što će trebati značajnije ubrzati.

- Godišnjem ukupno proizvodimo 7,5 TWh energije, od čega pola dolazi iz obnovljivih izvora što će trebati pojačati. Imamo velike šanse za poboljšanja u prometnom sektoru gdje ćemo morati napraviti transformaciju iz korištenja fosilnih goriva prema korištenju električne struje i vodika - kaže Jakšić.

Sudionici panela u Fažani složili su se da je nužno educirati i informirati građane o načinu na koji se mogu uključiti u proces zelene tranzicije.

- Građani nisu educirani o svojim obvezama i prilikama koje mogu ostvariti - rekao je Tin Bašić, urednik platforme ZGRADOnačelnik.hr

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.