Znate li koliko ima zgrada u Hrvatskoj? Gotovo milijun!

Prema dostupnim podacima, fond zgrada u Hrvatskoj je 2011. godine obuhvaćao ukupnu bruto površinu od 198.133.193 četvornih metara.

Praćenjem kretanja fonda zgrada kroz podatke o izdanim građevinskim dozvolama i završenim zgradama te srušenim zgradama, utvrđena je promjena u fondu zgrada po godinama za razdoblje od 2011. do 2018. godine.

Nacionalni fond postojećih zgrada u 2020. godini obuhvaća ukupnu korisnu površinu od 237.315.397 četvornih metara, od toga:

• 178.592.460 m² stambenih zgrada
• 58.722.937 m² nestambenih zgrada

Površina stalno nastanjenih stambenih zgrada u 2020. godini određena je prema podacima popisa stanovništva 2011. godine, uvećana prema statističkim podacima o izgrađenim i srušenim zgradama za razdoblje od 2011. do 2018. i modeliranim za podacima za 2019. i 2020. godinu.

No, do 2050. godine planirana je obnova ovih površina:

Kada se posljednja tablica usporedi s ukupnim brojkama dobije se da je plan do 2050. godine obnoviti čak 71 posto ukupnog stambenog fonda. 

Klasifikacija zgrada:

• višestambene zgrade
• svaka ona zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima tri ili više stambenih jedinica i kojom upravlja upravitelj zgrade, koji je pravna ili fizička osoba, u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
• obiteljske kuće
• zgrada u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta: ima najviše tri stambene jedinice i/ili ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 četvornih metara
• zgrade javne namjene
• zgrade u pretežitom vlasništvu javnog sektora u kojima se obavljaju društvene djelatnosti (odgoja, obrazovanja, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), djelatnosti državne vlasti i državne uprave kao i tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, djelatnosti pravnih osoba s javnim ovlastima, zatim zgrade za stanovanje zajednica, uključujući vojarne, kaznionice, zatvore, popravne centre i ostale zgrade za oružane snage, policiju ili vatrogasce, zgrade udruga građana i zgrade vjerskih zajednica
• zgrade komercijalne namjene
• sve zgrade u većinskom privatnom vlasništvu u kojima je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno poslovnoj i/ili uslužnoj djelatnosti

Zgrade sa statusom kulturnog dobra nalaze se u sve četiri kategorije zgrada. Ministarstvo kulture i medija također radi na definiranju dijela nacionalnog fonda zgrada sa statusom kulturnog dobra, u svrhu analize i praćenja stanja na nacionalnoj razini. Također, zgrade u korištenju Oružanih snaga Republike Hrvatske nalaze se u svim prethodnim kategorijama zgrada, a dinamika razvoja tog segmenta fonda zgrada definirana je Dugoročnim planom razvoja oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2024. godine.

Stambeni fond RH prema godini izgradnje (sve zgrade)

Temeljem posljednjih dviju tablica može se zaključiti:

U Hrvatskoj je krajem 2018. godine bilo ukupno 915.000 zgrada. Od toga

• 433.360 zgrada (višestambene, komercijalne i javne)
• 471.708 obiteljskih kuća

Daljnje povećanje stope obnove u razdoblju od 2021. do 2050. godine u najvećoj mjeri ovisi o dva kritična faktora

• financijska sposobnost vlasnika i društva u cjelini da podrži visoku stopu investiranja u zgrade u trenucima ograničenog gospodarskog rasta i depopulacije
• kapacitet građevinskog sektora za izvedbu radova u odgovarajućem opsegu

Trenutni kapacitet proizvodnje građevinskog sektora u visokogradnji je prema statističkim podacima oko 3,0 milijuna četvornih metara godišnje (2,948 u 2017. godini), a maksimum je bio dosegnut 2007. godine (5,5 milijuna četvornih metara). S  obzirom na pad broja stanovnika, pretpostavlja se da će takva veličina sektora teško biti dosegnuta i da će krajnji doseg biti oko 5 milijuna četvornih metara godišnje u 2050. godini, uz pretpostavku linearnog rasta. 

Trenutno stanje zgrada

• prosječna trajnost konstrukcije zgrade u Hrvatskoj premašuje ekonomski životni vijek zgrada – oko 50 godina
• većina konstrukcija vanjske ovojnice ima životni vijek oko 30 godina
• najskuplji elementi termotehničkih sustava – kotlovi i ventilacijski uređaji imaju životni vijek do 15 godina

Prema posljednjim izračunima:

• četvrtina stanova je starosti do 10 godina
• četvrtina starija od 50 godina

Prema tome, čak i 'novi' stanovi na tržištu su već blizu točke na kojoj će biti potrebna znatna intervencija unutar sustava za grijanje i hlađenje, a već se nazire potreba za znatnom investicijom u vanjsku ovojnicu, što je prvi okidač za pokretanje energetske obnove. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.