Električni automobil puni se i na kućnu utičnicu. No, jeste li razmišljali o zakupljenoj snazi zgrade?

Već smo pisali o tome koje stambene zgrade moraju imati povučenu predinstalaciju za postavljanje punjača za električna vozila, o čemu možete pročitati ovdje. Ako želite postati vlasnikom električnog vozila, potrebno je uzeti nekoliko faktora u formulu pri donošenju odluke poput:

• ispravnog odabira punjača
• procjene vremena punjenja
• prilagodbu načina vožnje
• pregled financijskih davanja

Vrste električnih vozila

Na početku bi trebalo ispravno podijeliti električna vozila prema vrstama koje se odnose na način pogona samih automobila – od hibridnih do potpuno električnih.

HEV („Hybrid Electric Vehicles)

- vozila koja pri laganom opterećenju, na primjer tijekom početnog ubrzanja, troše samo električnu energiju. Baterija se nadopunjava energijom koju generira motor s unutrašnjim izgaranjem, kao i regenerativnim kočenjem.

PHEV (“Plug-in Hybrid Electric Vehicles)

- ovu vrstu automobila pokreću i benzin i električna energija. U usporedbi s prethodnim hibridom, mogu se uključiti u utičnicu ili stanicu za punjenje radi punjenja ugrađene baterije. Uz to, obično posjeduje sposobnost rada samo na bateriju, kao i samo na benzin ili u kombinaciji, uz regenerativno kočenje.

BEV (“Battery Electric Vehicles”)

- nemaju motor s unutrašnjim izgaranjem, spremnik za gorivo ili ispušnu cijev i za pogon se oslanjaju samo na električnu energiju. Iako su prihvatljivi za okoliš (i novčanik), vlasnici mogu imati problema zbog dometa jer moraju osigurati da njihov BEV sadrži dovoljno energije za putovanja - osim ako se ne odluče za model koji ima back-up generator na benzinski pogon.

FCEV (“Fuel Cell Electric Vehicles”)

- električna vozila s gorivim ćelijama rade na komprimirani tekući vodik. Kada se vodik kombinira sa zrakom unutar gorivih ćelija, reakcija pokreće instalirani električni motor za pogon kotača. Slično BEV-u, tihi su, ne proizvode emisije, ali spremnik se može napuniti u nekoliko minuta. Trik je u pronalaženju stanice - u trenutku pisanja ovog članka ne postoji baš previše dostupnih punionica.

Zašto električna vozila?

Troškovi prijevoza pod utjecajem cijene goriva su u konstantnom porastu te se očekuje nastavak trenda u budućnosti. Drugim riječima, svakodnevno će biti potrebno izdvojiti više novca za prijevoz. Uz to, većina velikih gradova unutar EU će postupno zabranjivati prometovanje klasičnim automobilima te postupno povećavati porezna davanja prilikom kupnje i registracije.

Nadolazećom transformacijom tj. dekarbonizacijom društva, uvode se nove tehnologije poput električnih vozila koja nemaju emisije štetnih plinova u atmosferu te ne zagađuju okoliš bukom. Takvi će se automobili moći slobodno kretati unutar gradova za razliku od fosilne konkurencije, a odlika ovih automobila su i smanjeni troškovi prijevoza.

Dodatna pogodnost je manje porezno opterećenje za vlasnike električnih vozila o čemu možete više saznati na stranicama Carinske uprave i Porezne uprave. Tako BEV nisu predmet oporezivanja, dok se za plug-in modele iznos umanjuje za postotni iznos koji odgovara dosegu vozila u potpuno električnom načinu rada. 

Odabir automobila i punjenje

Odabir vozila na električni pogon ovisi o velikom broju faktora među kojima se ističe:

• potrebna udaljenost u dnevnim/mjesečnim/godišnjim migracijama korisnika tj. duljina relacija te
• vrsta punjenja

Dometi navedeni u opisima automobila su WLTP, što je kratica za globalno ujednačeni postupak ispitivanja lakih vozila u standardiziranom ciklusu od:

• 57 posto gradske vožnje
• 25 posto prigradske vožnja
• 18 posto autoceste

Često ovi dometi 'zavaraju' buduće korisnike budući da domet uvelike ovisi o potrebi putovanja. U nekim slučajevima se automobil koristi samo u gradskoj vožnji, dok u drugim korisnik treba često putovati autocestom. Budući da električni automobil brže troši bateriju pri većim brzinama, brzom vožnjom se uvelike smanjuje domet nego u gradskoj vožnji.

S druge strane, prilikom kupnje električnog vozila mora se uzeti u obzir vrsta punjenja samog automobila tj. mogućoj snazi punjenja preko punionice koja ovisi o pretvaraču unutar auta i spoju na elektroenergetsku mrežu.

Usporedni prikaz vrsta punjenja dan je tablicom u nastavku s objašnjenjem. 

Općenito, baterije u vozilima se pune istosmjernom strujom zbog čega se pretvarači iz izmjenične u istosmjernu struju nalaze unutar svakog vozila.

KUĆNA UTIČNICA

Najrašireniji punjač je nadaleko poznata kućna utičnica. Da, kućna utičnica je ono što treba za punjenje električnog vozila preko noći i ništa više. Ako se vozilo ne koristi za vožnju taxija, ovo će biti sasvim dovoljno za 99 posto potreba. Struja koju baterija može dobiti iz kućne utičnice preko noći dovoljna je za 200 km što je čak šest puta više od hrvatskog dnevnog prosjeka vožnji.

Za punjenje će biti potreban pretvarač koji se dobije uz auto, a maksimalna snaga koja se dobiti iz električne utičnice iznosi 3,6 kW. Kod nekih modela električnih automobila se ta snaga punjenja može smanjiti i na 2,2 kW ako su instalacije stare. Cijena punjenja putem kućne utičnice iznosi 0,50 kn po kW, odnosno 7-8 kuna za prijeđenih 100 km ako se vozilo puni po noći. 

*tekst preuzet sa strujnikrug.hr

KUĆNI PUNJAČI

Ako postoje veće potrebe, na primjer, vozilo služi za dostavu proizvoda ili za prijevoz osoba tada je potrebno instalirati kućni punjač jače snage. Kućni punjač može puniti i do 22 kW ako vozilo to podržava. Vrlo je važno provjeriti podržava li vozilo brže punjenje jer će se u suprotnome kupiti skupi komad elektronike koji se neće u potpunosti iskoristiti. Neki proizvođači vozila dodatno naplaćuju ugradnju jačih pretvarača pa treba dobro proučiti tu temu prije kupnje vozila ako postoje potrebe za više od 200 km dnevno. Cijena punjača iznosi oko 5.000 kuna, a možete ga se kupiti online.

Cijena punjenja iznosi kao i na kućnoj utičnici 0,50 kn po kW, odnosno 7-8 kuna za prijeđenih 100 km ako se vozilo puni po noći. Neki modeli kućnih punjača dolaze s priključnim kabelom, a neki imaju samo utičnicu pa se mora koristiti kabel koji se kupuje odvojeno. On je danas obavezan komad opreme svakog električnog vozila s obzirom da AC punjači na cestama vrlo često imaju samo utičnicu, a ne i kabel za punjenje.

*tekst preuzet sa strujnikrug.hr

Snaga pretvarača ovisi o modelu automobila – od 3,6 kW do 22 kW. Automobili koriste posebne kabele za punjenje s kojima se ostvaruje tražena (i maksimalno moguća snaga) te imaju standardizirani priključak Tip 2.

Za punjenje snagom većom od 22 kW, pretvarač je izbačen iz vozila i postavljen u punjače unutar samih punionica koje zbog toga pune automobile istosmjernom strujom. Zbog toga ovakav način punjenja zahtjeva drugačiji model punjača (CSS ili rjeđe CHAdeMO), ali i priključka unutar automobila kojeg većina novih vozila ima. Ovakvim načinom dolazi se do snage punjenja od 30-180 kW ovisno o izvedbi punionice (obično javne ili komercijalne) i samog priključka za punjenje u automobilu (u praksi od 30-100 kW) čime se brzina punjenja može povećati na 120-370 km/h. Bitno je naravno voditi računa o ispravnim kabelima za punjenje.

Zakupljena snaga

Po pitanju priključka na elektroenergetsku mrežu, ovisno o mogućnostima kada govorimo za punjenje do 22 kW, moguć je jednofazni ili trofazni priključak jakosti struje 16/32A gdje kućna utičnica odgovara jednofaznom 16A priključku.

Uz to, jako je bitno znati kolika je zakupljena snaga priključka na lokaciji kako ne bi došlo do premale snage. Drugim riječima, ako se punionica spoji na jednofazni 32A priključak, mjerno mjesto mora imati dovoljnu zakupljenu snagu (7,4 kW) kako bi se napajala punionica paralelno s ostalim uređajima na lokaciji koji troše električnu energiju.

Često se može dogoditi da zbog ovoga ne iskorištavamo puni potencijal te ovo za posljedicu ima popularnu praksu punjenja električnih automobila noću kada trošimo manje. Uz to, pri odabiru punionice valja voditi računa o zakupljenoj snazi priključka na elektroenergetsku mrežu s obzirom na nezanemarivi trošak zakupa dodatne snage ako postojeći priključak nije zadovoljavajući (oko 1.700 kuna/kW).

Zaključno, treba uzeti u obzir oba faktora kako se ne bismo našli u problemu u kojem imamo premalu snagu punjenja kroz punionicu s kojom ne možemo u traženom roku napuniti automobil ili preveliku koja onda ne može biti iskorištena zbog ograničenja pretvarača unutar automobila ili priključka. U takvim slučajevima bi nam za punjenje trebalo dosta dulje vremena nego što smo to mislili.

Sufinanciranje

Za kupnju vozila na električni pogon moguće je na nacionalnoj razini ostvariti prava na sufinanciranje do 40 posto investicije kao privatna osoba, tvrtka ili javna ustanova. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je poziv za građane i tvrtke na svojoj internet stranici, a više informacija je dostupno ovdje.

Za razliku od prije, na ovom natječaju prodajni predstavnici su prijavljivali korisnike za sufinanciranje. Tako se za električno vozilo (BEV) može dobiti 70.000 kuna ili do 40 posto vrijednosti vozila, a za plug-in hibride (PHEV) do 40.000 kuna.

Dodatno, novac je osiguran za mopede i motocikle te vozila za prijevoz putnika i teretna vozila.

Prodajni zastupnici unose osnovne podatke kupaca i ispunjavaju obaveznu dokumentaciju, a korisniku je nakon toga dodijeljen redni broj prijave te uputa za plaćanje obveznog minimalnog predujma. Korisnik u roku od 8 dana mora uplatiti predujam u iznosu od minimalno sedam posto traženih sredstava Fonda na račun prodajnog mjesta, a prijava se se završava učitavanjem računa za predujam i dokaza o primitku uplate.

Više informacija o električnim automobilima, punionicama i ostalim vijestima iz svijeta električnih automobila možete dobiti na stranicama Udruge Strujni Krug te kao njihov član.

*tekst podržava Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)

REGEA tim posljednjih je trinaest godina proveo više od 50 EU projekata za koje je osigurano preko 500 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Pod vodstvom REGEA-e realizirane su brojne projektne investicije ukupne vrijednosti čak 950 milijuna kuna.