energetska zajednica
Izvor: Freepik
Poticaj za lokalnu energetsku tranziciju

Kako olakšati uključivanje u energetske zajednice građana

Hrvatska ima izniman potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije, a uključivanjem u energetske zajednice građana potaknula bi se i brža tranzicija prema obnovljivim izvorima energije, a samim time i manjim emisijama stakleničkih plinova. Međutim, složene regulatorne obveze i administrativna opterećenja usporavaju uspostavu energetskih zajednica, a time i otvaranje energetskog tržišta prema građanima. 

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) je u suradnji s Međimurskom energetskom agencijom (MENEA) predstavilo Studiju provedivosti energetskih zajednica građana u Hrvatskoj, izrađenom u sklopu LIFE projekta CEESEU-DIGIT. 

Studija ističe potencijale i izazove s kojima se suočavaju građani prilikom osnivanja energetskih zajednica te pruža sveobuhvatan pregled zakonodavnog, administrativnog i financijskog okvira osnivanja energetske zajednice. Cilj ove studije je olakšati proces formiranja energetskih zajednica koje omogućuju građanima da aktivno sudjeluju u proizvodnji i distribuciji obnovljive energije, doprinesu smanjenju emisija stakleničkih plinova te postanu dio održive energetske tranzicije.

Hrvatska ima izniman potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije, a kako bi se potaknula demokratizacija energetskog sustava i diverzifikacija izvora energije bitan je razvoj energetskih zajednica građana. Međutim, studija ističe kako su administrativni postupci poput zahtjeva za izdavanjem energetskih dozvola i složene regulatorne obveze, prepreke koje usporavaju proces osnivanja zajednica.

- Za dobivanje energetske dozvole potrebno je prikupiti čak 18 dokumenata, što obeshrabruje mnoge potencijalne inicijative. Također, propisano je da energetska zajednica, kako bi mogla biti u pisana u registar HERA-e, mora imati zaposlenu jednu osobu što je mnogim malim zajednicama neisplativo pa time i neostvarivo - ističe Maja Bratko, starija stručna suradnica u DOOR-u. Usprkos tim izazovima, energija građana i lokalnih zajednica ključna je za uspješnu provedbu klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije.

Studija također naglašava važnost financijske podrške za projekte energetskih zajednica. Uvođenje poticaja, javno-privatnih partnerstava, nacionalnih subvencija i poreznih olakšica može značajno olakšati pokretanje ovih inicijativa. U Hrvatskoj u ovom trenutku postoje tek tri službeno registrirane energetske zajednice, iako su mnoge druge inicijative u pripremi.

- Čak i ove postojeće energetske zajednice građana, funkcionalne su samo na papiru, jer još uvijek nisu ostvareni tehnički preduvjeti kako bi se proizvedena energije mogla dijeliti među članovima. Ovdje je bitna dobra komunikacija s HEP ODS-om kako bi se što prije našlo rješenje i omogućila puna funkcionalnost zajednica - napomenuo je Ivan Duilo, stariji stručni suradnik iz DOOR-a.

Predložene preporuke za poboljšanje zakonodavnog i administrativnog okvira iz izrađene Studije pomažu ubrzati ovaj proces, omogućujući građanima da se aktivnije uključe u energetsku tranziciju te da izravno iskoriste financijske i ekološke prednosti proizvodnje čiste energije.

Društvo za oblikovanje održivog razvoja i Međimurska energetska agencija pozivaju građane, lokalne vlasti i organizacije civilnog društva da iskoriste prilike koje pružaju energetske zajednice te da se uključe u projekte koji imaju potencijal smanjiti troškove energije, stvoriti nova radna mjesta i povećati energetsku neovisnost lokalnih zajednica.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.