'U valu obnove utvrđena su tri glavna područja na kojima treba raditi'

Velika sredstva se moraju uložiti u energetsku obnovu, koja je preduvjet za ugradnju bilo kojeg obnovljivog izvora energije. Temeljem dugoročnih planova i strategija, do 2050. godine u energetsku obnovu zgrada uložit će se nevjerojatne 32 milijarde eura! Jednostavnije rečeno, riječ je o 241 milijardi kuna, odnosno vrijednosti oko 120 Peljeških mostova. To je malo više od TRI mosta godišnje. 

Energetska obnova zgrade prvi je korak ka energetskoj neovisnosti, održivosti i dekarbonizaciji. Obnovom zgrada i značajnim smanjenjem potrošnje energije, suvlasnici zgrade smanjuju svoje račune za energiju, odmiču se od rizika energetskog siromaštva i povećčavaju vrijednost svojih nekretnina. U isto vrijeme, investicije u energetsku obnovu povećavaju otpornost energetskog sustava i konkurentnost EU. No takav korak je financijski i tehnički zahtjevan. I zato Europska unija potiče energetskue obnoveu višestambenih zgrada u Hrvatskoj.

PRIJAVITE SE NA KONFERENCIJU

U valu obnove utvrđena su tri glavna područja na kojima treba raditi, a to su rješavanje problema energetskog siromaštva i najgorih zgrada, u što ulaze i javne zgrade i socijalna infrastruktura te dekarbonizacija sustava grijanja i hlađenja. Strategija i akcijski plan za val obnove objavljeni su 2020. uz dokument, u kojem su predstavljena dostupna rješenja iz proračuna EU-a za financiranje kojima bi se val obnove mogao poduprijeti na različite načine kao što su izravna ulaganja, poticanje privatnih ulaganja, ulaganja usmjerena na istraživanje i inovacije i uklanjanje tržišnih prepreka i dostupna tehnička pomoć.

Uloga države

Dugoročna strategija zahtijeva cjelovit i sustavan pristup kojim će se dugoročno osigurati najprikladniji mehanizmi financiranja za investitore iz javnog i privatnog sektora. Primarna uloga države je u stvaranju i unaprjeđenju uvjeta kako bi se među investitorima stvorila povoljna investicijska klima za realizaciju potrebnih ulaganja definiranih u sklopu Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske.

Raspisan je poziv za dodjelu javnih bespovratnih sredstava za sufinanciranje energetske renovacije stambenih zgrada, pri čemu je odobren 91 projekt ulaganja u ukupnom iznosu od 64 milijuna EUR, djelomično financiran iz hrvatskog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. U dosadašnjoj praksi pojavio se niz različitih financijskih instrumenata i modela od kojih najznačajniji uključuju bespovratna sredstva, povlaštene zajmove, garancije, porezne instrumente, a svi oni mogu koristiti različite izvore financiranja. Investitori u Hrvatskoj dosad su se pretežno oslanjali na javne izvore financiranja iz kojih su osigurana bespovratna sredstva, odnosno razni oblici subvencija.

Pada broj stanovnika

U planiranju budućih energetskih potreba stambenog sektora u okviru Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. korišten je model temeljen na demografskim podacima, prema kojem se u 2050. godini očekuje da bi Hrvatska mogla imati 3,27 milijuna stanovnika. Uz pad broja stanovnika, očekuje se i smanjenje broja članova prosječnog kućanstva na 2,0 osobe što se mora uzeti u obzir kada je riječ o planiranju energetske obnove.

Za sam način provođenja podjele sredstava je svakako nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

A što sve ostali stručnjaci koji sudjeluju na ovoj konferenciji kažu, pročitajte na:

• 'Svi znamo koliko je ljepše i ugodnije živjeti u mjestima s lijepim fasadama i obnovljenim zgradama'
• Nismo više u kunama ali '1 kn bespovratnih sredstava za energetsku obnovu, rezultira s 2,76 kn bruto dodane vrijednosti'
• Cilj je obnoviti 4 posto zgrada godišnje i da su svi svjesni pozitivnih učinaka energetske obnove
• 'Lukavi izvođači znaju što nadzori ne znaju pa obično suvlasnici izvise'
• Obnova zgrada ne smije biti SAMO energetska, ali ni SAMO statička i energetska, već treba razmišljati i o izvorima energije
• Obnovljivi izvori energije - moda svakako jest, ali smanjuje trošak energije, čuva okoliš i održiva je

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Inače, ZGRADOnačelnik.hr već godinu i pol dana provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.