Zelenim planom stvaraju se nove prilike za inovacije, ulaganja i nova radna mjesta

Klimatske promjene i uništavanje okoliša egzistencijalna su prijetnja Europi i svijetu. Europska komisija donijela je i niz prijedloga da se to postigne – kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Kako bi se riješili ti problemi, kroz europski zeleni plan Europska unija će se transformirati u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo; osigurat će se da do 2025. više ne bude emisija stakleničkih plinova, čime će Europa postati jedini klimatski neutralan kontinent. Europskim zelenim planom osigurat će se i gospodarski rast koji nije povezan s resursima.

Time će se stvoriti nove prilike za inovacije, ulaganja i nova radna mjesta. Osim toga, otvorit će se radna mjesta i ostvariti gospodarski rast, rješavat će se pitanje energetskog siromaštva, smanjit će se ovisnost o vanjskim izvorima energije i poboljšat će se zdravlje i dobrobit građana.

Uz to, stvorit će se prilike za svakoga, ranjivim građanima pružat će se potpora suzbijanjem nejednakosti i energetskog siromaštva te će se jačati konkurentnost europskih poduzeća, a da pritom nijedna osoba i nijedno radno mjesto ne budu zapostavljeni.

PRIJAVITE SE NA KONFERENCIJU

Tko će uložiti, a tko odraditi?

Svih se 27 država članica EU-a obvezalo dati svoj doprinos preobrazbi Europe u prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Kako bismo to postigli, obvezale su se da će do 2030. godine smanjiti emisije za barem 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine. Procjene su da bi trebalo između 165 i 200 milijardi eura dodatnih godišnjih ulaganja kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti do 2030. i ciljevi obnove zgrada na razini EU-a.

Trećina od 1,8 bilijuna eura ulaganja iz plana za oporavak u okviru instrumenta NextGenerationEU i sedmogodišnjeg proračuna Unije bit će namijenjena financiranju europskog zelenog plana u državama članicama. Za energetsku učinkovitost, EU je kroz višegodišnji financijski okvir i instrument sljedeće generacije EU namijenila oko 120-150 milijardi eura ulaganja. Jasno je da proračun EU-a i nacionalna proračunska sredstva sami po sebi neće biti dovoljni. Javna se sredstva stoga, moraju koristiti na najisplativiji način za mobiliziranje privatnih ulaganja i uspostavljanje okvira koji omogućuje održivo investiranje u energetsku učinkovitost i tržište obnove zgrada.

U budućnosti će biti ključno uspostaviti financijske instrumente i kombinirani oblik potpore (bespovratna sredstva, povoljni krediti i tehnička pomoć) kao zadani oblik potpore obnovi zgrada. U stambenom sektoru potreban je napredak na području inovativne perspektive financiranja kako bi se građanima pružila rješenja koja mogu povećati pristup privatnom financiranju.

Ciljevi i obveze za Hrvatsku

Jedan od ciljeva u okviru dimenzije dekarbonizacije Hrvatske je prilagodba u suzbijanju klimatskih promjena, koju razrađuje Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine, s pogledom na 2070. godinu. Ključno u dimenziji energetske učinkovitosti je Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada u Hrvatskoj do 2050. godine, kojom se promiče potreba ulaganja u fond zgrada.

Važni ciljevi prikazani u Integriranom energetskom i klimatskom planu su cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za Republiku Hrvatsku za 2030. godinu, udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije i energetska učinkovitost, i to iskazana kao potrošnja primarne energije i neposredna potrošnja energije. Obnovom domova i zgrada uštedjet će se energija, zaštititi se od ekstremne vrućine ili hladnoće i suzbiti energetsko siromaštvo.

U okviru zakonodavne strukture Europske unije u području klime i energetike, države članice morat će dostaviti nacrt ažuriranih planova do 30. lipnja 2023. godine. U studenome 2022. objavili smo smjernice za države članice o postupku i opsegu ažuriranja tih planova. Naša analiza i preporuke bit će spremni u prosincu 2023. godine.

A što sve ostali stručnjaci koji sudjeluju na ovoj konferenciji kažu, pročitajte na:

• 'Svi znamo koliko je ljepše i ugodnije živjeti u mjestima s lijepim fasadama i obnovljenim zgradama'
• Nismo više u kunama ali '1 kn bespovratnih sredstava za energetsku obnovu, rezultira s 2,76 kn bruto dodane vrijednosti'
• Cilj je obnoviti 4 posto zgrada godišnje i da su svi svjesni pozitivnih učinaka energetske obnove
• 'Lukavi izvođači znaju što nadzori ne znaju pa obično suvlasnici izvise'
• Obnova zgrada ne smije biti SAMO energetska, ali ni SAMO statička i energetska, već treba razmišljati i o izvorima energije
• Obnovljivi izvori energije - moda svakako jest, ali smanjuje trošak energije, čuva okoliš i održiva je
• 'U valu obnove utvrđena su tri glavna područja na kojima treba raditi'
• Za ostvarivanje 'zelenih' ciljeva nužna je sinergija gospodarstva, javnih institucija i financijskog sektora

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Inače, ZGRADOnačelnik.hr već godinu i pol dana provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.