Kako postaviti fotonaponsku elektranu na krovu višestambene zgrade

Povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora postaje cilj svih zemalja svijeta. Kako bi ubrzali povećanje instalirane snage fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj nužno je usmjeriti se na male fotonaponske elektrane čija je glavna namjena pokrivanje vlastite potrošnje električne energije.

ZAKONODAVSTVO

Zakonodavni i regulatorni sustav Republike Hrvatske tijekom nekoliko zadnjih godina doživio je promjene, pojednostavile su se procedure i uvjeti priključenja kućanstvima s vlastitom proizvodnjom.

Ono što je postojećim zakonodavnim okvirom ostalo nedefinirano je pitanje uloge postojećih višestambenih zgrada i iskorištavanja raspoložive krovne površine. Izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i viskoučinkovitoj kogeneraciji te Zakona o tržištu električne energije, koje su trenutno aktualne:

• uvodi se i definira položaj višestambenih zgrada pod kategorijom korisnika postrojenja za samoopskrbu
• definiraju se energetske zajednice

čime višestambene zgrade imaju priliku sudjelovati na tržištu električne energije.

Izmjene predmetnih zakona trebale bi stupiti na snagu tijekom 2021. čime višestambene zgrade po prvi puta dobivaju svoje mjesto unutar gore spomenutih zakona, što je veliki iskorak i prilika uključivanja višestambenih zgrada u aktivnu energetsku tranziciju.

PRIMJER DOBRE PRAKSE - JESENICE (SLO)

U očekivanju promjena kod nas, ne treba daleko otići kako bismo vidjeli kako to može funkcionirati, primjer dobre prakse nalazimo u Sloveniji.

Slovenija je još 2018. godine započela rasprave na temu izmjena energetskih zakona u području samoopskrbe električnom energijom. Cilj je bio da se suvlasnicima višestambenih, energetskim zadrugama, poljoprivrednim gospodarstvima i poslovnim zgradama omogući prilika za ugradnju fotonaponskih elektrana za samoopskrbu što je i učinjeno tzv. Uredbom o samoopskrbi s električnom energijom iz OIE koja je omogućila ugradnju solarnih elektrana na krovove višestambenih zgrada.

Poduzeće Gen-i sunce provelo je pilot projekt zajedničke samoopskrbe na višestambenoj zgradi Jesenice. Prvi koraci, prije samog projektiranja, uključivali su:

• izbor lokacije
• dogovor s vlasnicima stambenih jedinica
• pregled objekta
• pripremu dokumentacije

U fazi izrade projektne dokumentacije:

• potpisala se ugovorna dokumentacija
• bilo je potrebno dobiti odgovarajuće suglasnosti
• bilo je potrebno dobiti odgovarajuće ugovore potrebne za izgradnju i puštanje u rad fotonaponske elektrane.

Završna faza bila je sama izgradnja.

Na zgradu koja se sastoji od 23 stambene jedinice u kojoj je živi 55 stanara, ugrađene su dvije solarne elektrane snage 36,7 kW s mogućnošću nadogradnje na veličinu koja će omogućiti potpunu samoopskrbu.

Elektrana proizvodi:

• 37.000 kWh električne energije godišnje te
• ostvaruje smanjenje emisije ugljičnog dioksida za otprilike 17 t/god.

Ukupna vrijednost investicije iznosila je 36.400 eura s prosječnom mjesečnom ratom od 15 eura na rok otplate od sedam godina. Godišnje uštede koje ostvaruje elektrana iznose 4.500 eura.

PRIMJER HRVATSKA

Pokušamo li sada po tom primjeru vidjeti kako bi to izgledalo kod nas, dolazimo do sljedećeg primjera. Recimo da se fotonaponska elektrana postavlja:

• na višestambenu zgradu
• na urbanom području sjeverozapadne Hrvatske
• raspoložive ravne krovne površine 400 m2

Kako bi se pokrila ukupna procijenjena potrošnja zajedničkih prostorija i trošila u zgradi koja iznosi 9.000 kWh/god postavit će se fotonaponski sustav od 9 kW, a financijski bi to izgledalo:

• prosječna cijena investicije kreće se oko 7.200 kn/kW
• što za elektranu od 9 kW iznosi 64.800 kuna (navedene cijene ne uključuju PDV)
• ukupna investicija iznosi 69.984 kuna (bez PDV-a) i podrazumijeva:
• ulaganje u opremu, odnosno fotonaponski sustav
• trošak priključenja i rada
• izradu projektne dokumentacije
• nadzor

Fotonaponska elektrana snage 9 kW proizvodit će okvirno 9.000 kWh/god električne energije, od čega će se barem 7.500 kWh/god potrošiti na mjestu proizvodnje.

Pretpostavit ćemo da će se viškovi predati u mrežu i to:

• oko 11% proizvodnje iz elektrane u vrijeme visoke tarife i
• 6% u vrijeme niske tarife

Prihodi od prodaje viškova u mrežu u vrijeme visoke i niske tarife računati su sukladno izračunu za samoopskrbu prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije.

Vrijeme povrata investicije

1. 11,6 godina - Razdoblje povrata investicije uzevši osnovne parametre u obzir te gledajući investiciju konzervativno.
2. 6,8 godina - Uvrstimo li u priču sufinanciranje bespovratnim sredstvima te mogućnost osiguranja 45 posto bespovratnih sredstava u ukupnu investiciju, udio u ukupnoj investiciji koji snose vlasnici stanova iznosi 48.114 kuna, odnosno 1.605 kuna po stanu, što je gotovo upola manje ulaganje po stambenoj jedinici u odnosu na slučaj kada u investiciju nije uključeno sufinanciranje te je vrijeme povrata iznosilo 11,6 godina. U slučaju sufinanciranja bespovratnim sredstvima dijela investicije vrijeme povrata ulaganja iznosi 6,8 godina, što čini ukupnu investiciju prihvatljivom i isplativom za ulaganje.

ZAKLJUČAK

Ugradnja fotonaponske elektrane na krovove višestambenih zgrada za pokrivanje potreba potrošnje zajedničkih prostorija predstavlja najjednostavniji model ugradnje fotonaponske elektrane na višestambene zgrade u tehničkom i izvedbenom smislu. Pritom se uzimaju u obzir potrebe zajedničkih prostorija i trošila za električnom energijom u zgradi te se sukladno potrošnji dimenzionira elektrana.

Iako se najčešće radi o višestambenim zgradama koje nemaju veliku potrošnju električne energije za zajedničke prostorije gdje je malo trošila, ovakav pristup bio bi idealan i jednostavan za zgrade čija je zajednička potrošnja električne veća. U slučaju velike potrošnje električne energije zajedničkih prostorija i trošila na lokaciji, isplativost ulaganja u fotonaponsku elektranu je sve veća, a time je i vrijeme povrata investicije sve kraće.

Uzmemo li u obzir da je životni vijek fotonaponske elektrane veći od 25 godina, uz konstantno smanjenje cijena tehnologije, možemo zaključiti da će u budućnosti rok povrata biti značajno kraći, a jeftina energija puno dostupnija.

Ovo je tek projekcija nečega što u Hrvatskoj treba postaviti u prave okvire te raditi na realizaciji. Sve što trebamo kako bi započeli ovu priču su brže promjene i veća prilagodba, fleksibilniji i sveobuhvatniji zakonodavni okvir te informiranje i edukacija na svim razinama društva.

*tekst podržava Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)

REGEA tim posljednjih je trinaest godina proveo više od 50 EU projekata za koje je osigurano preko 500 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Pod vodstvom REGEA-e realizirane su brojne projektne investicije ukupne vrijednosti čak 950 milijuna kuna.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.