Model koji bi mogao pokrenuti bržu i efikasniju energetsku obnovu zgrada

Temelj sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru je nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE). Cilj je obuhvatiti i redovno pratiti ISGE-om sve zgrade javnog sektora i sustave javne rasvjete do kraja 2030. godine. 

Inače, Informacijskim sustavom za gospodarenje energijom (ISGE) upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Budući izazov u polju sustavnog gospodarenja energijom predstavlja širenje u ostale sektore - privatni sektor, stambeni sektor, industrijski sektor, prometni sektor i sl. kroz upotrebu ISGEa, a u svrhu obuhvata kompletne potrošnje energije i vode na teritoriju Hrvatske. Na temelju direktnog praćenja potrošnje energije i vode putem ISGE sustava dobivaju se kvalitetni pokazatelji energetskih potreba te se prema njima može bolje planirati i raspolagati sredstvima. Sustavnim praćenjem i razumijevanjem potrošnje energije, sektori se mogu kapacitirati da postanu informirani sudionici na energetskom tržištu.

Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. utvrđen je problem nedostatka financijskih sredstava krajnjih korisnika za potrebe energetske obnove zbog čega postoji manjak interesa za takvim projektima. Kako bi se riješio ovaj problem, potrebno je pronaći model financiranja koji će biti prihvatljiv krajnjim korisnicima.

Financijske prepreke i ograničenja

Direktiva 2012/27/EU nalaže potporu razvoja tržišta energetskih usluga, razvoj novih financijskih mehanizama i poticaja te institucionalnih, financijskih i pravnih okvira za uklanjanje postojećih tržišnih prepreka i nedostataka koji sprječavaju učinkovitu krajnju potrošnju energije.

Prepreke financijske prirode koje trenutno koče razvoj projekata energetske obnove, a čijem uklanjanju treba doprinijeti Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine uključuje:

• vrlo ograničena raspoloživa sredstva javnih potpora
• nedostatak kontinuiteta u programima javnih potpora
• nedostatak financijske sposobnosti i visok stupanj zaduženosti javnog sektora
• porezni (PDV) i statistički (EUROSTAT) tretman ugovora o energetskom učinku
• manjak adekvatnih, obnovljivih financijskih instrumenata
• visok trošak kapitala zbog rizične percepcije projekata energetske obnove te manjak financijskih proizvoda namijenjenih projektnom financiranju
• nepostojanje posebnih programa potpore za energetsku obnovu zgrada kulturne baštine
• manjak potpornih instrumenata za velike poduzetnike
• nepostojanje poreznih olakšica za projekte energetske obnove
• nerazvijeno ESCO tržište
• netržišne cijene energenata
• visoka minimalna veličina projekata za korištenje EU programa tehničke pomoći za investitore iz Republike Hrvatske

Država, županije, gradovi općine

• Postojeće institucije i pripadajući izvori financiranja u Hrvatskoj trenutno ne posjeduju dovoljnu financijsku snagu kako bi iznijeli cjelokupnu investiciju predviđenu Dugoročnom strategijom. Ovo posebno vrijedi za ograničena proračunska sredstva države i jedinica regionalne i lokalne samouprave, koje je novim i inovativnim mehanizmima financiranja nužno rasteretiti.

Poduzetnici

• Komercijalni sektor vođen je načelom maksimizacije profita i konstantnim smanjenjem operativnih troškova zbog čega svoj interes u energetskoj učinkovitosti pronalazi u slučajevima kada investicije rezultiraju značajnim smanjenjem izdataka i omogućuju povrat uloženih sredstava u kratkom vremenskom okviru.

Građani

• Građani su posebno osjetljiva skupina krajnjih potrošača za koju je, osim posebnih financijskih modela, potrebno provoditi i promotivne kampanje kako bi se podigla razina svijesti i informiranost o potrebi i koristima od investiranja u energetsku obnovu njihovih domova. 
• Energetskom obnovom u sektoru obiteljskih kuća i višestambenih zgrada moguće se učinkovito boriti protiv rastuće opasnosti  energetskog siromaštva građana

Što je prenosiva shema?

Kako bi se riješile investicijske prepreke u energetskoj obnovi te kako bi se nadišao problem visoke cijene troškova koji se financiraju kroz dugo razdoblje povrata, moguće je implementirati model prenosive sheme financiranja obnove.

Temeljna ideja ovog modela je da se kupac prijavi na kredit namijenjen energetskoj obnovi, a da se otplate zatim dodaju na račun kupca za toplinsku ili električnu energiju u skladu s uštedom energije i resursa postignutom obnovom. Tako se iznos troškova energetske obnove redistribuira u razliku računa prije i nakon provedene energetske obnove, čime krajnji kupac lakše podnosi troškove.

Tako će se povećati financijske mogućnosti građana za korištenje mjera energetske obnove te povećati interes za provedbom projekata.

Međutim, primjena modela zahtijeva razradu financijskih mogućnosti i isplativosti provedbe, a koju je potrebno vezati uz razvoj informacijskog sustava kroz koji će biti omogućeno praćenje gospodarenja energijom (potrošnja). Iz tog razloga, nameće se potreba za analizom mogućnosti razvoja takvog modela na temelju podataka pilot projekta.

Razvoj modela financiranja

Na temelju podataka koji će se prikupiti o potrošnji energije i vode, izradit će se analiza mogućnosti korištenja modela prenosive sheme troškova obnove te njegove isplativosti provedbe na nacionalnoj razini. Rezultat analize bit će dokument koji će služiti kao podloga za razvoj modela financiranja energetske obnove ako analiza dokaže kako je model isplativ na prostoru Hrvatske.

U slučaju pozitivnog rezultata, model bi olakšao otplatu projekata energetske obnove jer se osigurava neutralan ili pozitivan novčani tok otplate troškova energetske obnove.

Shema je prenosiva jer je vezana uz brojilo na imovini, a ne izravno na kućanstvo, poslovni subjekt ili energetskog dobavljača (nema troškova zamjene). Također omogućava postojećim institucijama korištenje postojećeg sustava fakturiranja za:

• vraćanje kredita/zajma
• praćenje režijskih troškova stope otplate
• omogućuje pristup velikoj bazi kupaca itd.

Cilj je stoga olakšati preuzimanje energije i/ili mjera učinkovitosti resursa, što bi dovelo do povećanja energetske učinkovitosti i stope energetske obnove uz istovremeno smanjenje potrošnje energije.

Razvojem novog modela financiranja omogućilo bi se razvijanje specifičnog odgovora na prepoznate potrebe, izbjeglo bi se prenošenje rješenja koja ne odgovaraju specifičnostima hrvatskog lokalnog konteksta, čime bi se povećale uštede, ali i mogućnosti financiranja iz različitih izvora (uključujući IFI, komercijalne banke, ESCO, i dr.).

Modeli financiranja koji su bili aktualni do 2020. godine

Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2014. do 2015.

• Privatni izvori - pružatelji energetskih usluga (ESCO)
• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – bespovratna sredstva

Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2016. do 2020.

• ESI fondovi (EFRR) temeljem OPKK – sufinanciranje investicije putem bespovratnih sredstava
• ESI fondovi (EFRR) temeljem OPKK – specijalizirana kreditna linija HBOR-a s povoljnom kamatnom stopom
• Sredstva Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata osiguranih od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini

Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine

• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi – bespovratna sredstva

Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine

• ESI fondovi (EFRR) temeljem OPKK – sufinanciranje investicije putem bespovratnih sredstava 
• FZOEU

Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2016.

• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – bespovratna sredstva
• ESI fondovi (EFRR) temeljem OPKK – sufinanciranje investicije putem bespovratnih sredstava za zgrade iz sektora turizma i trgovine

Energetska obnova zgrada više nije izbor, nego postaje obaveza kako bi se postigle uštede u potrošnji energije te ispunili EU planovi dekarbonizacije. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Sadržaj podržava Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.