USPJEŠNA ZGRADA - Nakon desetogodišnje borbe s vjetrenjačama, ugradili su dizalo

Naime, u zgradi na šest etaža i sa 16 stanova, izgrađenoj 1964. godine s vanjske je strane prilikom gradnje ostavljeno mjesto baš za dizalo, no Generalni urbanistički plan govorio je nešto drugo. A to drugo je da na tom području nisu dozvoljeni dodatni građevinski zahvati na zgradama s više od tri etaže ako se nalaze na čestici manjoj od 600 kvadrata. Čak niti da bi se poboljšali životni uvjeti stanara. A baš tu je bio takav slučaj.

Naime, na višim katovima zgrade živjeli su i žive stariji stanari, neki slabije pokretni, neki nepokretni. Neki su bili srčani bolesnici kojima se teško uspinjati uz stepenice, kao i mlađim ljudima koji su imali malu djecu i kolica. Upravo zbog njih i poboljšanja kvalitete njihova života, ali i vrijednosti zgrade, predstavnik Kresonja pokrenuo je inicijativu za izgradnju lifta. Malo tko je tada znao da će ta borba potrajati desetak godina.

Kroz razgovor nam je ustrajni predstavnik rekao da "kada on nešto zagrize, onda to ne pušta", što je vjerojatno dobro jer svatko drugi bi možda već posustao u ovoj borbi s vjetrenjačama.

Prve prepreke

Stanari prve etaže bili su odmah protiv dizala, uz izjave da njima to nije potrebno niti isplativo. Smatrali su da će se njegovom ugradnjom podići samo vrijednost stanova na gornjim katovima. Predstavnik im je pokušavao objasniti da će se podići vrijednost svih stanova te cijele zgrade, no oni su od prijedloga na dalje imali za reći samo "ne".

Pokušavali su uskraćivanjem svoje suglasnosti opstruirati cijeli proces, što im je neko vrijeme i uspijevalo. Isto tako, zakoni i propisi nisu bili na strani stanara Zelenog dola.

Kada je na kraju cijelog i, slobodno možemo napisati, mukotrpnog procesa 84 posto stanara, odnosno njih 13 izašlo kao pobjednici, preostala tri stana na prvoj etaži izuzeta su iz povećanja pričuve i otplate petnaestogodišnjeg kredita. Isto tako, izuzeti su i iz pristupa dizalu. Naime, iako ono staje na njihovoj etaži, ne mogu ga koristiti jer nemaju šifru potrebnu za ulazak. Ispostavilo se da su njihove opstrukcije na kraju štetile samo njima, čuli smo od predstavnika.

Nekoliko su puta kasnije čak pitali za korištenje, ispričao nam je Kresonja, ali su glatko odbijeni. Trebali su biti pametniji, poručio je. Umjesto toga, nisu željeli sudjelovati u plaćanju veće pričuve i nisu pokazali nikakvu empatiju prema starijim i bolesnim stanarima.

U nekim od svojih pisama koje im je predstavnik pisao kako bi ih potaknuo na suradnju stoji čak i kako su izjavili da oni koji se ne mogu penjati na svoj kat trebaju iseliti iz zgrade.

- Ti stari ljudi znali su gdje kupuju stan, u zgradi bez dizala. Ostali invalidi neka se sele u zgrade na niže katove ili neka si kupe kuće - bila je poruka stanara nižih katova.

Nova dizala - nova tehnologija

Kresonja je stalno isticao da se ugradnjom dizala povećava tržišna vrijednost stanova svih vlasnika i cijele zgrade, isto tako i onih na prvom katu. Novija dizala su, pojašnjavao je, bešumna, ne smetaju nikome, građena su po novoj tehnologiji i bitno poboljšavaju život i stanovanje i njima na prvoj etaži. Oni će prije svega imati veći mir, tišinu i udobnost te manje dodira sa stanarima gornjih etaža koji neće prolaziti ispred njihovih stanova - objasnio je Kresonja. Samim time bit će manje prljanja stepenica, prašine, smeća...

Kada su početkom 2018. ipak otklonjene sve prepreke za početak izgradnje, treba napomenuti da to nije postignuto preko noći. Kresonja je pisao mnogobrojnim institucijama tražeći podršku i razumijevanje, što u financiranju što u otklanjanju zakonskih barijera. Naposljetku je, saznajemo od njega, došlo do promjene propisa, skidanja generalnih urbanističkih zabrana i zaštite spomeničke baštine, za što je trebalo izraditi brojne studije, programe, projekte, ekspertize, pisati mnoštvo dopisa i zahtjeva udrugama, utjecajnim i stručnim osobama.

Tu se iskristalizirao i jedan drugi veliki problem, a to je bila sanacija devastiranog krovišta i krovne terase. Naime, da bi se tome uopće i moglo pristupiti, potrebno je dizalo kojem bi se dopremio materijal i sve potrebno do samog krova. Bez sanacije postojala je prijetnja urušavanja i narušavanja sigurnosti.

Kresonja je taj problem, kao i onaj da na najvišim etažama zgrade žive nepokretni, teško pokretni i bolesni stanari, "stavio" u sve svoje apele i dopise.
Tražio je također da se ukine odredba o potrebnoj suglasnosti svih postojećih suvlasnika te da za tu odluku bude dovoljna natpolovična većina, o čemu se očitovalo i Ministarstvo pravosuđa koje je ukazalo da postoje moguće iznimke.

U njihovu odgovoru stoji:

Ugradnja dizala

Ugradnja dizala

Ugradnja dizala

1. 
2. 
3. 

Prema članku 87. navedenog Zakona iznimno nije potreban pristanak svih ako suvlasnici koji imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se poboljšica učini, a da će oni sami snositi troškove te ako ta poboljšica neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika. Osim toga, propisano je da pristanak svih suvlasnika nije potreban ni za poboljšanja kojima se na zajedničkim dijelovima i uređajima nekretnine osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti.

Dakle, trebalo je skupiti više od natpolovične većine za suglasnost i krenuti s ishođenjem dozvola. Skupljeno je 84 posto potpisa.

Suradnja s upraviteljem

Predstavnik zgrade je u suradnji s Upraviteljem GSKG-om,pokrenuo potom pripreme za izradu projektnog rješenja, troškovnika i prikupljanja ponuda za izbor izvođača radova te za ishođenje lokacijske odnosno građevinske dozvole za ugradnju dizala. Paralelno je pak o svemu informirao svoje sustanare te u suradnji s njima izabrao najpovoljnijeg izvođača koji je također dobio i "blagoslov" upravitelja. Bila je to tvrtka Ading Projekt d.o.o.
Projekt ugradnje dizala bio je osmišljen tako da se dogradi na istočnu stražnju stranu zgrade, u uvučenu vertikalu, izvan vidokruga, ulično-prometnog dijela, tako da nikome ne bi moglo smetati, "bosti oko" i narušavati vizuru čitave zgrade i okoliša općenito.

Tehničke karakteristike dizala su - nosivost šest osoba, odnosno 450 kilograma, klizna vrata širine 90 centimetara, dok je ostatak stijene ostakljen s mogućnošću otvaranja za provjetravanje. Pogon dizala je na struju, a električni motor smješten je na vrhu sa suprotne strane od zida (sjever), tako da je bešuman i bez ikakvih vibracija koje bi se prenosile na zgradu. Kroz vrata će moći ući i invalidska kolica. Dizalo ima sedam stanica iako se neke ne koriste, a naglašeno je da upravo ta zgrada ima idealne uvjete da se od ulice do vrata stana može doći bez ijedne stepenice i prepreke.

Trebalo je pribaviti geodetski elaborat, projekt i troškovnik, elektroenergetsku suglasnost, elektroenergetski projekt i elaborat o zaštiti od požara.
Kresonja, čija je struka inače elektrotehnika i koji je dio radnog vijeka proveo kao organizator rada u HŽ-u, iskoristio je sve svoje iskustvo za traženje izvođača i ishođenje svega potrebnog, od dozvola do novca.

Plan je bio podići dugoročni kredit preko upravitelja čime je pričuva svim stanarima koji su sudjelovali podignuta na oko jedan euro po četvornom metru, što je mnogima bilo dosta izazovno za platiti. Naime, većini stanova se pričuva dvostruko povećala, i to na otprilike tadašnjih 500 kuna.
I za to je Kresonja tražio pomoć institucija u financiranju, pa je čak "pitao" i državu da se odrekne PDV-a na cijeli kredit što je iznosilo nemalih 88 tisuća kuna, no naišao je na zatvorena vrata. Pokušao je ukazati na lošu socijalnu situaciju starih i bolesnih te na velik udar na njihovu financijsku stabilnost, no bez uspjeha.

Za sada su već otplatili dobar dio kredita od ukupnih 440 tisuća kuna, odnosno oko 60 tisuća eura.

S ugradnjom se konačno krenulo u ožujku 2018., a sve je dovršeno u svibnju iste godine.

Radove na dogradnji dizala nadzirala je ovlaštena projektantska tvrtka „DIV CONSULT“, d.o.o. poduzeće za građevinski inženjering iz Zagreba.
Kresonja je istaknuo kako su svi stanari bili zadovoljni izvedbom, pristupnom rampom za invalide, uređenim pretprostorom i samim dizalom koje ih od tog dana besprijekorno služi.

Dobili su i 10 minuta vremena u udarnom terminu na slovenskoj televiziji kako bi prenijeli svoje iskustvo i borbu te su na to izrazito ponosni, a svojim primjerom žele pomoći i drugima koji se bore da ostvare isto.

Kada stvari u zgradi krenu loše, kada vam je potrebna motivacija, pratite #UspješnaZgrada i znat ćete da se može i da nije nemoguće dobro i kvalitetno upravljati zgradom.

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.