ATOMSKA SKLONIŠTA - Njima upravljaju ili gradovi ili suvlasnici zgrade

O atomskim skloništima se u Hrvatskoj nije pričalo od kraja 90-ih godina. Posljednji događaji u svijetu mnoge su gurnuli u paniku zbog čega su počeli tražiti gdje se u njihovoj sredini nalaze atomska skloništa. 

Do 2015. godine postojala je regulacija skloništa, no od tada ti pravilnici više ne postoje. 

Naime, izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite 2015. godine proglašene su ništetnim sve dotadašnje odluke o tzv. atomskim skloništima.

Tada su van snage stavljeni:

• Pravilnik o određivanju gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91.)
• Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (NN 53/91.)
• Pravilnik o održavanju skloništa i drugih zaštitnih objekata u miru (NN 45/84.)
• Pravilnik o uvjetima pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup (NN 98/01.)

Te 2015. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.849 skloništa. Otad se više ne provode ni redovni inspekcijski nadzori. Ukratko, u potpunosti se odustalo od tzv. atomskih skloništa. 

Članak 96. Zakona kaže da od tada jedinice lokalne samouprave preuzimaju poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području.

PRIMJERI

A to znači slijedeće - primjerice, Osječko-baranjska županija je donijela je odluku krajem 2020. godine u kojoj je pisalo:

• Više nije propisana provedba inspekcijskih nadzora tehničkog stanja skloništa i njihovog održavanja.
• Vlasnici skloništa u stambenoj zgradi samostalno utvrđuju načine njihovog korištenja i održavanja.
• Upravljanje navedenim prostorom, odnosno održavanje i korištenje skloništa u stambenoj zgradi uređeno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
• U ovom trenutku ne raspolaže se pouzdanim podacima o stvarnom tehničkom stanju skloništa.

Grad Koprivnica je također u svojim dokumentima i analizama sustava civilne zaštite 2020. godine napisao:

• Grad Koprivnica je 2015. godine preuzeo upravljanje i održavanje javnih skloništa.
• 2015. godine napravljen je tehnički pregled i kontrola skloništa.
• O skloništima vode brigu voditelji koje je imenovao gradonačelnik.

Grad Zagreb je, primjerice, u svojoj Strategiji upravljanja imovinom Grada od 2020. do 2026. naveo nekoliko važnih podataka: 

• Grad upravlja s ukupno 179 skloništa za koja je postojala dokumentacija da su prilikom izgradnje financirani iz sredstava Grada.

Skloništa se prema vrsti, lokaciji u odnosu na objekt dijele na:

• javna (nalaze se na javnoj površini)
• blokovska (određena za potrebe bloka zgrada u naselju)
• kućna (sklonište u zgradi)

Među skloništima kojima upravlja Grad Zagreb je 16 javnih skloništa, 73 blokovska, a ostalih 90 su tzv. kućna skloništa. 

Sukladno važećim propisima u mirnodopskom periodu 38 skloništa dodijeljeno je na korištenje pojedinim gradskim uredima odnosno udrugama građana.

Analizom je utvrđeno da se značajan broj skloništa nalazi u stambenim zgradama, ali nisu evidentirana u aplikaciji 'Upravljanje imovinom' s obzirom da su u vlasništvu suvlasnika zgrada u kojima se nalaze.

Grad Split je svoja skloništa dao u zakup.

• U skladu s javnim pozivom od lipnja 2020. godine, javna skloništa su dana u zakup.

Navedeni primjeri dani su samo kao orijentir što se do sada događalo s javnim skloništima.  

Grad Split ima 115 skloništa osnovne zaštite i 10 dopunskih kojima upravlja Služba za gospodarenje gradskom imovinom.

Budući da se temeljem Zakona javna skloništa u miru mogu davati u zakup, u dijelu skloništa nalaze se zakupci izabrani javnim natječajem.

U svakom ugovoru o zakupu skloništa navedena je odredba kojom se zakupnik obvezuje, na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata, isprazniti sklonište od osoba i stvari i osposobiti ga za sklanjanje ljudi.

Grad Rijeka ima 200-tinjak skloništa. Izgrađena su uglavnom prije 40 godina. Ima i dosta tunela koja mogu poslužiti kao skloništa. 

Rijeka ima 88 skloništa osnovne zaštite koja su izgrađena uglavnom u 80-im godinama prošlog stoljeća, tridesetak skloništa osnovne zaštite koje u svom vlasništvu imaju stambene zgrade te 80 javnih tunelskih skloništa izgrađenih prije ili za vrijeme 2. svjetskog rata kada su i korištena kao skloništa.

>>>Torba za bijeg: Što sve treba imati pri ruci u hitnim situacijama

Grad Zadar ima 50-ak skloništa, ali su, nakon novog Pravilnika, uglavnom dana u zakup. Do 2003. godine skloništa su bila pod nadzorom MUP-a, a zatim su predana jedinicama lokalne samouprave. Kako piše Zadarski.hr, Grad Zadar svake godine odradi inspekcijski nadzor nad pojedinim skloništima, u kojima se, među ostalim, provjeravaju njihova statička svojstva.

Jedno od tri zadarska atomska skloništa, nalazi se ispod trgovačkog centra na Relji. Ima 290 četvornih metara, sustav ventilacije, dovod vode i struje, u dobrom je stanju i može primiti veći broj ljudi. Ostala zadarska skloništa nalaze se u višestambenim zgradama i u bedemima na poluotoku. 

UPRAVLJANJE SKLONIŠTIMA

Dakle, navedeni primjeri služe kao jasan signal stanja i održavanja skloništa. Isto tako, treba podsjetiti da je gradnja skloništa do 2000. godine bila regulirana Zakonom o unutarnjim poslovima te je predstavljala obvezu investitora pri gradnji stambenih i poslovnih građevina. Županijski, odnosno Gradski ured, mogao je odrediti iznimke ako je na određenom području postojao dovoljan broj skloništa ili ako su, zbog geološko-hidroloških uvjeta, troškovi gradnje bili nesrazmjerno visoki. Odlučujući o zahtjevu za ocjenom ustavnosti Ustavni sud je u veljači 2000. godine ukinuo tu odredbu smatrajući da dio investitora dovodi u neravnopravan položaj.

Skloništa se, dakle, ne grade od 2000. godine, a od 2015. godine upravljanje javnim skloništima preuzimaju županije/gradovi/općine, a skloništa koja su u zgradama i vlasnici su im suvlasnici zgrade, odgovornost su upravo tih suvlasnika. 

Stoga je vrlo bitno znati: 

• javnim skloništima upravljaju JLRS-ovi i odgovaraju za njih 
• skloništima u zgradama upravljaju i odgovaraju suvlasnici (ako su skloništa zajednički dijelovi zgrade)

U velikoj većini slučajeva, skloništa u Hrvatskoj su ili u najmu ili se koriste kao skladišta ili su zapuštena. 

Civilna zaštita RH objavila je brošuru s uputama za postupanje u opasnostima, nesrećama i katastrofama.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.