CO2 DO 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU
Izvor: Motus Media
ZGRADOnačelnik.hr
CO2 DO 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU

Dekarbonizacija zgrada i kuća nema alternativu!

Energetska obnova zgrada i kuća je zdrav (EcoLOGICAL) pothvat. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija još je 2009. godine poručila da su energetski učinkovite zgrade zdrave zgrade i služe poboljšanju zdravlja, ako su dobro projektirane, dobro izvedene i održavane. Jasna je to poruka profesora Bojana Milovanovića s Građevinskog fakulteta u Zagrebu zaključujući drugu konferenciju CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku.

Konferenciju 'CO2 DO 55 - Zeleni plan za Hrvatsku' drugu godinu za redom organizirali su zajednički ZGRADOnačelnik.hr i Motus media uz programsko partnerstvo s Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i uz pokroviteljstvo Europske investicijske banke (EIB). Ovogodišnja zemlja partner konferencije je Kraljevina Belgija.

Milovanović je rekao da bi energetska obnova trebala rezultirati zdravim zgradama, ali i financijski učinkovitijim zgradama.

- Naime, financije su iznimno važan aspekt, a energetska obnova tome jako doprinosi. U ovakvim projektima struka mora surađivati i raditi na ovim ciljevima i obećanjima. Svi radimo u istome smjeru i ono što projektiramo i izračunamo moramo i isporučiti – jasan je bio Milovanović.

PRATITE TEMU
#CO2DO55

U energetskoj tranziciji moraju sudjelovati - SVI

Energetska obnova zgrada u izrazitom je fokusu Europe. Postići cilj klimatski neutralnog kontinenta bit će izazovno. Svaka članica mora dati svoj obol, pa tako i Hrvatska. Ovogodišnja konferencija “CO2 do 55” bavila se aktualnim temama, novim pravilima i direktivama Europske unije te njihovim utjecajima na poslovni svijet i građane.

Na početku su sve okupljene pozdravili Tomislav Stojak iz Motus Media Grupe i Ana Leko Vučković, suvlasnica ZGRADOnačelnik.hr-a. Zatim se veleposlanik Kraljevine Belgije, koja je ovogodišnja zemlja partner konferencije, Willian De Baets, obratio prisutnima pozdravnim govorom. Putem video linka javila se Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku, Buildings Performance Institute Europe (BPIE), koja je objasnila na realnim primjerima zašto dekarbonizacija u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji kasni te kojim bismo se tempom trebali primiti posla da bismo ostvarili zadane ciljeve.

PREUZMITE PREZENTACIJU
SIBILEAU

Anđelka Toto Ormuž iz HUPFAS-a i Anamari Majdandžić iz DOOR-a održale su predavanje o dvjema direktivama i novoj energetskoj karti Europe.

- Europski parlament prošli je tjedan usvojio Direktivu, a očekuje se da će na snagu stupiti sredinom 2026. godine. Ova Direktiva spominje zgrade s nultom emisijom – zgrade koje ne troše energiju ili jako malo troše energiju i zgrade koje nemaju emisije iz fosilnih goriva ili ih imaju malo. Ova Direktiva nalaže državama uvođenje putovnica za zgrade koja pokazuje što zgrada sve mora napraviti do 2050. Godine – rekla je Anđelka Toto Ormuž i dodala da se energetski certifikati neće harmonizirati na razini EU-a.

PREUZMITE PREZENTACIJU
TOTO ORMUŽ

- Direktiva se puno oslanja na rješavanje energetskog siromaštva što nije ni čudno jer se ona pojavila 2023. godine, nakon što je počeo rat Ukrajine i Rusije - rekla je Anamari Majdandžić.

PREUZMITE PREZENTACIJU
MAJDANDŽIĆ

Nova pravila igre za obnovu postojećih zgrada – što je MEPS? bila je tema prve panel rasprave na kojoj su sudjelovali:

  • Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
  • Zoran Veršić, predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB
  • Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA-e
  • Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a.
    • Raspravu je moderirala Anđelka Toto Ormuž.

- Postojeće programe ćemo revidirati i implementirati u planove u skladu s Direktivom - rekla je Križ Šelendić.

- Treba razlikovati dva pojma - energetska obnova zgrade i energetska ušteda. Sama energetska obnova zgrada nije dovoljna, važno je ponašanje korisnika - rekao je Velimir Šegon i dodao da ako smanjimo prosječnu temperaturu zgrade za samo jedan stupanj, smanjili smo potrošnju za pet posto, a da nismo ništa obnovili.

U raspravi je spomenut i problem radne snage koje kronično nedostaje. Naime, istaknuo je Veršić, na prste jedne ruke može se nabrojati školovane radnike koji izlaze iz strukovnih škola. Na to se nadovezao i Goran Dolenec i rekao da je važno obrazovanje, ali da se najviše uči kroz praksu.

- Mi stalno unaprjeđujemo znanje naših djelatnika. Jasno je da postoji nedostatak kvalificirane radne snage i bit će teško u obnovi zadržati kvalitetu radova – zaključio je Dolenec.

Dobra praksa

Nakon prvog panela prezentaciju “Primjer dobre prakse - Belgija” održao je Fabian Scuvie, viši industrijski stručnjak za greentech sektore u AWEX-u - agenciji za vanjsku trgovinu i ulaganja za Valoniju (južni dio Belgije).

PREUZMITE PREZENTACIJU
SCUVIE

O dekarbonizaciji javnih zgrada na drugoj su panel raspravi govorili:

  • Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj
  • Alen Višnjić, direktor MENEA-e
  • Miroslav Antolčić, ravnatelj Srednje strukovne škole Velika Gorica.
    • Raspravu je moderirala Ivana Belić, voditeljica strateških komunikacija REGEA-e.

- Svaka obnova podiže kvalitetu života i cijenu nekretnina. Puno je europskog novca za obnovu zgrada, tri milijarde eura. Imamo milijardu i pol samo za energetsku obnovu i obnovu od potresa. Imamo i investicije za energetsku obnovu zgrada kulturne baštine - rekla je Judita Cuculić Župa.

Energetska obnova podiže vrijednost nekretnine, ali i povećava ugodu boravka, i sve to s manjim negativnim utjecajem na okoliš, a tu je i financijska dobrobit jer se okreće kapital.

- Energetske agencije su na terenu najbolji savjetnici jedinicama lokalne samouprave. Pratimo što se događa u institucijama, ali i na terenu. Moramo dati dobre informacije vlasnicima zgrada trebaju li obnovu - rekao je Alen Višnjić.

O obnovi Srednje strukovne škole Velika Gorica iz prve je ruke govorio ravnatelj Antolčić koji je istaknuo da je prije obnove bilo problema s grijanjem, stolarijom. A onda je županija donijela odluku o energetskoj obnovi.

- Nakon obnove su puno bolji uvjeti rada. U zgradi je ugodno, grijanje je kvalitetnije i općenito je više toga je pozitivnog u odnosu na prije - rekao je Miroslav Antolčić.

Na panel raspravi “0 CO2 – Energetski učinkovite poslovne zgrade” sudjelovali su

  • Margareta Zidar, zamjenica voditeljice Odjela za energetsku učinkovitost i glavna projektantica obnove zgrade, Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP)
  • Emanuel Kovačić, glavni savjetnik za vanjske subjekte, Strateško poslovanje i javni poslovi, INA – Industrija nafte
  • Mladen Čavić, stariji stručni suradnik za upravljanje projektima, ENNA Opskrba.
    • Raspravu je moderirao Darko Buković, osnivač i glavni urednik PoslovniFM.

EIHP obnovom svoje poslovne zgrade želi biti primjer drugima i svoja iskustva prenose onima koji planiraju energetske obnove.

- Zgrada EIHP-a prolazi sveobuhvatnu energetsku obnovu. Osim ostvarivanja ušteda u energiji, želja nam je prenijeti sva ta iskustva sudionicima u gradnji kroz nZEB trening centar – rekla je Margareta Zidar.

INA – Industrija nafte ima svoje najveće poslovne zgrade, ukupno 80 tisuća kvadrata, u Zagrebu. Te su zgrade bile odraz nekog stila.

- Troškovi u tim zgradama su veliki, ali su optimizirani. Svaka kompanija koja drži do sebe pokušava biti učinkovitija. INA ovdje dijeli sudbinu Europe, spremni za 55 – smanjenje emisije CO2 te energetska učinkovitost. INA ima motiv uštedjeti i zbog sebe - rekao je Kovačić.

- Mi djelujemo kroz nekoliko kompanija. Fokus je na solarnim elektranama. Mi svojim partnerima omogućavamo izgradnju solarnih elektrana za vlastitu potrošnju. Svi smo svjesni prirode sunčeve energije, radimo na kapitaliziranju sunčevog materijala i potrošnje naših partnera. Ako imate krov stavite elektranu, ENNA će sve otkupiti - kaže Čavić.

Inicijativa za učinkovite zgrade

Prezentaciju na temu "Zgrade moraju biti energetski učinkovite", održao je Hrvoje Krapanić, predstavnik Inicijative za učinkovite zgrade.

- Želimo imati učinkovite i održive zgrade, to znači da se moramo koristiti modernim tehnologijama i obratiti pažnju da koristimo obnovljive izvore energije. Želimo da se razmišlja o dubinskoj obnovi zgrada - da su učinkovite i optimalne za život. Tu uključujemo prozore, krov, dekarbonizaciju, rasvjetu koja je ključna za zdravlje u zatvorenim prostorima. Važna i kvaliteta unutarnjeg okoliša koja se odnosi i na kvalitetu zraka unutar prostorija - rekao je Krapanić i dodao da je energetska učinkovitost zanimljiva kao poseban segment u zakonodavstvu.

Inače, ovu Inicijativu čine multinacionalne kompanije prisutne u Hrvatskoj.

PREUZMITE PREZENTACIJU
KRAPANIĆ

U panel raspravi “0 CO2 – Energetski učinkovite zgrade i kuće” sudjelovali su

  • Nevena Štrbić, voditeljica Službe za informacijski sustav i regulativu iz Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI)
  • Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
  • Dolores Sorić, direktorica, Labin Stan i članica Udruge Upravitelj
  • Krešimir Ižaković, predstavnik suvlasnika.
    • Raspravu je moderirao Tin Bašić, ZGRADOnačelnik.hr.

- U 36 sati su se prijavile sve kuće koje su bile spremne. Mislim da će sve kuće koje imaju dokumentaciju biti prihvaćene. Zanimljivo je da gotovo 50 posto prijavljenih su fotonaponi i dizalice, što je ogromna promjena u trendu zadnjih nekoliko godina. Sveobuhvatne obnove su u 25 do 30 posto slučajeva - rekao je Ilijević.

- Obnovili smo do 100 zgrada, bili smo aktivni 2015. i 2016. godine, a prije toga smo obnovili sredstvima suvlasnika oko 20 zgrada. To je mukotrpan posao, morate ga voljeti da biste ga radili. Željeli smo dokazati suvlasnicima da smo korisni. Mislim da smo dokazali jer smo obnovili puno zgrada, suvlasnici su zadovoljni. Mali smo grad, promijenili smo sliku grada. Nakon 2016. nismo bili uspješni u prijavama, u najbržem prstu. Nakon toga smo energetski obnovili samo jednu zgradu. To je ispalo skupo u odnosu na prethodne obnove, ali moralo se to dogoditi. Naši su suvlasnici već od 2007. svjesni da se moraju brinuti o svojim zgradama. Onda su došli javni pozivi, trebalo je ljude nagovarati, a nakon toga smo imali najavu. Sada se čekaju javni pozivi i da se prijavimo - rekla je Dolores Sorić, direktorica Labin Stana i članica Udruge Upravitelj.

- Još 2011. smo krenuli sa stolarijom pa sa sanacijom krovišta 2013. To je bilo prije fondova i svega. Nakon toga smo počeli s ozbiljnijim projektima energetske učinkovitosti - ugradnjom razdjelnika. Dobili smo oko 600 tisuća tadašnjih kuna. Oko 30 posto uštede ostvarili smo nakon ugradnje razdjelnika - rekao je Ižaković i istaknuo je da se njegova zgrada nalazi blizu jednake zgrade koja nije provela nikakve mjere energetske obnove.

- Nakon uvođenja razdjelnika pojavila se plijesan. Zgrada je bila bez vanjske ovojnice pa su ljudi počeli štedjeti, zatvarati prozore i pojavila se plijesan. Ali nakon 2016. smo i to riješili energetskom obnovom zgrade - rekao je Ižaković.

PREUZMITE GRAFIKON POTROŠNJE-UŠTEDE
IŽAKOVIĆ

- Do 2050. bi toplane trebale biti obnovljive. Ako uspijemo dekarbonizirati toplane onda smo dekarbonizirali i zgrade - jasna je bila Štrbić.

Raspravi se pridružila i Andreja Horvat Friščić, voditeljica Odjela za pripremu poziva i ugovaranje EU projekata stambenih zgrada iz Sektora za pripremu poziva i provedbu EU projekata javnih i stambenih zgrada pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) koja je prokomentirala novi javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada te poručila da sve zgrade koje se prijave "ulaze" u javni poziv, odnosno u konkurenciju za sufinanciranje.

 CO2 do 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!