Cjeloviti sustav otpada u Hrvatskoj nije uspostavljen!

Koje ključne greške gradovi rade, a tiču se otpada? Svi znamo da je regulativa među temeljnim problemima.

Problem otpada istovremeno je u svojoj biti i banalan i kompliciran, prvenstveno zbog mnoštva dionika koji u gradnji i funkcioniranju sustava sudjeluju. S načelnim ciljevima očuvanja okoliša svi se vrlo lako slože, ali u konkretizaciji aktivnosti često prevladaju partikularni interesi i oportunističko izbjegavanje promjene uobičajenog ponašanja.

PROGRAM KONFERENCIJE

Mehaničkim prepisivanjem EU legislative, bez promišljanja o njenoj primjenjivosti u stvarnim uvjetima hrvatske prakse, problemi se ne mogu riješiti. Ovo je nešto čega bi zakonodavac itekako trebao biti svjestan. Također, različita ministarstva pišu prijedloge zakona iz svoje domene, a međuresorna suradnja nije uvijek na visini na kojoj bi trebala biti. Rezultat bude pomalo "neuštiman" jer se na isti problem primjenjuju različiti pokušaji rješenja.

Da pojasnim na primjeru: nesporno je da (nažalost uobičajeno) nepropisno postupanje s otpadom izaziva komunalni nered na terenu. Otpad je reguliran Zakonom o gospodarenju otpadom, a komunalni nered Zakonom o komunalnom gospodarstvu. I jedno i drugo bi trebali rješavati komunalni redari gradova i općina. Bilo bi dobro kad bi njihove ovlasti i način ponašanja bili ovim propisima jednoznačno i jednostavno određeni, ali nije uvijek tako.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Uostalom, iako govorimo o dva različita problema, u stvarnosti se radi o samo jednom problematičnom predmetu: istoj vreći otpada na javnoj površini. Problem treba gledati integralno i to je jedini način da ga se riješi.

Postupanje jedinica lokalne samouprave određeno je propisima koje donosi država, ali postoji i nevoljkost da se lokalno "zamjeri" svojim građanima. Odgađanje rješenja, tj. kretanje linijom manjeg otpora je obično lakše i jednostavnije, osobito u uvjetima nedostatka sredstava za sve prioritete.

Struci je jasno da sustav odvojenog sakupljanja otpada, reciklaže i obrade kakav kao država nastojimo implementirati ne može biti jeftiniji od onog klasičnog sustava "sakupiti sve zajedno i zakopati pod zemlju". Dakle, od građana se očekuje dodatni napor u razvrstavanju, ali i da bez prigovaranja plaćaju veće račune.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Pored ovakvih "softverskih" problema, imamo problema i s "hardverom": nije dovoljno samo odvojeno sakupiti, zbog nečistoća to treba i sortirati (postrojenja sortirnica nema dovoljno), biootpad treba i obraditi (sva postrojenja, osim na Krku, nalaze se na sjeveru Hrvatske), a reciklažere koji stvarno od otpada proizvode nove sirovine i proizvode u Hrvatskoj možemo nabrojiti na prste.

Centri za gospodarenje otpadom proizvode gorivo od otpada koje nema nikakvu tržišnu vrijednost, nego za njegov plasman treba platiti nekome da ga uopće preuzme.

Inzistiranje na centraliziranom sustavu gospodarenja otpadom podrazumijeva i prevoženje otpada kilometrima i kilometrima daleko, što kroz ugljični otisak transporta ima značajan okolišni efekt, a i košta.

Uzmemo li u obzir i NIMBY efekt (skraćenica engleske složenice Not In My Back Yard, hrv. ne u mom susjedstvu, op.ur.), jer građani ne žele nikakvu građevinu za gospodarenje otpadom u svojoj blizini, dolazimo do nove dimenzije problema. Nepovjerenje u institucije sustava čine da ljudi "pušu i na hladno". Nije slučajno ni to da su npr. kompostane i bioplinare na sjeveru Hrvatske: cijena prostora na obali je previsoka i rezervirana gotovo isključivo za turizam.

Možemo se složiti da cjeloviti sustav u Hrvatskoj nije uspostavljen.

Koliko građani sudjeluju u povećanju problematike otpada i kako građani mogu doprinijeti smanjenju otpada?

Korisnici usluge, tj. građani su najbrojniji dionici sustava, vrlo heterogeni. Dovoljno je pročitati komentare ispod članaka o otpadu na portalima kako bi se ustanovilo o čemu se radi. Ima onih koji su usvojili odgovornije navike zbog svijesti o okolišu, ali ima i onih koji su revoltirani većim računima i većim osobnim obavezama, pa je uobičajena mantra "ja odvajam otpad umjesto smetlara, a oni na mom besplatnom radu još i zarađuju". Ovdje se djelomično radi o nepoznavanju stvarne situacije (jer nema zarade na komunalnom otpadu!), a djelomično i o svjesnom izbjegavanju bilo kakve osobne obveze.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Težište je još od 2004. stavljeno na edukaciju korisnika, pa sami procijenite dokle smo dospjeli. U potpunosti je izostalo razumijevanje da penalizacija nepoželjnog ponašanja ima i preventivnu ulogu, odnosno da svijest o izvjesnosti dobivanja kazne itekako motivira ljude na promjenu ponašanja.

Konačno, kad se naš čovjek preseli u neku zapadnu zemlju, odmah se raspita o pravilima postupanja s otpadom i poštuje ih. A kod nas na obalu dolaze zapadnjaci, pa se i oni ponašaju daleko slobodnije nego u svojoj zemlji, odnosno tokovi otpada od turizma predstavljaju golemi problem za komunalnu infrastrukturu turističkih krajeva.

U Europi postoje sjajni primjeri kako se problem otpada može znatno smanjiti. Zašto u Hrvatskoj ne primjenjujemo načela tih primjera?

Ovime zaokružujemo priču o problemima i vraćamo se na početak: nije dovoljno mehanički prepisati zakonodavstvo neke druge i drugačije sredine i primijeniti ga kod nas.

Treba identificirati stvarne probleme na terenu i razloge njihove pojave, pa unutar okvira zadanih EU politika potražiti kvalitetna rješenja po našoj mjeri.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Svaka sloboda podrazumijeva i odgovornost, a odgovorni moraju biti svi dionici sustava: država, lokalna samouprava, gospodarski subjekti koji se otpadom bave i građani.

Stoga je nužno uvesti efikasne kontrolne mehanizme i naći pravu mjeru između edukacije i kažnjavanja svih dionika sustava kako bi se postigao ujednačeniji razvoj sustava.

OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina

koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati 
u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb

Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu

 PRIJAVA NA KONFERENCIJU

"Otpad nije smeće" - i to je fraza koja se često može čuti već nekoliko godina i koju mnogi smatraju samo ispraznom. No, iako fraza, ona je točna, istinita i provediva. O otpadu se često govori kao o nečemu lošemu, nečemu što nitko ne želi u svojem dvorištu, a zapravo je svugdje. Ova konferencija otvara nove teme i predstavlja rješenja, pokazuje pozitivne primjere iz okolice, ukazuje na prilike koje se nalaze ispod zakopanih brda smeća te govori o zelenoj, čistoj i održivoj budućnosti.

Cilj konferencije je govoriti o škakljivim temama kao što su energane (u medijima često nazivane spalionice) o kojima će stručnjaci govoriti "za i protiv", pokazati uspješne primjere hrvatskih gradova, ali i gradova susjednih država, kao i samih država te modele koje su primijenili u rješavanju problematike otpada. Na konferenciji će se govoriti o ulozi velikih kompanija u stvaranju, ali i recikliranju otpada.

Uz predavanja, na konferenciji će se održati TRI PANEL RASPRAVE:

• Energana - prilika ili prijetnja? - Bečka energana nedavno je proslavila 60. obljetnicu. U Hrvatskoj se na spomen energane na noge dižu sve zelene udruge. No je li uistinu energana "opasnija" od, primjerice, ispušnih plinova automobila, kruzera ili novogodišnjeg vatrometa?
• Čisti gradovi, sretni građani - Nova pravila igre u prikupljanju otpada u Hrvatskoj uzburkala su mnoge vode. Neki gradovi već godinama imaju uspješan sustav prikupljanja i odvoza otpada, čiste ulice i efikasnu "čistoću", a neki se bore s brojnim izazovima.
• RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle - od žličice preko hrane i namještaja do elektronike – Kompanije u Hrvatskoj i svijetu okreću se ekološkom djelovanju i poticanju ekološke svijesti. Više nema plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja radi se novi, a stara elektronika udahnula je novi život modernim uređajima.

PROGRAM KONFERENCIJE

Konferencija je besplatna za sve sudionike uz obveznu prijavu. Vidimo se prijestupnog datuma 2024. godine.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Aktualne teme o otpadu provjerite u POSEBNOJ TEMI ZGRADOnačelnik-hr-a.  

Ako vas zanima tema oko komunalnog otpada, odvajanja, odvoza i zbrinjavanje otpada, recikliranja, cijena i informacija povezanih s komunalnim poduzećima pratite #otpad.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.