Zgrada
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ZGRADOnačelnik.hr
ENERGETSKA UČINKOVITOST

Edukacija i mjerenje su ključ smanjenja potrošnje energije

U zgradama boravimo, živimo, radimo. Treba nam energija za zagrijavanje, primjerice za zagrijavanje zraka. Tim sustavima treba znati upravljati. 

Na razini Europe ne postoji konkretan mjerni instrument koji prati tijek dekarbonizacije. Zato Buildings Performance Institute Europe (BPIE) mjeri tijek dekarbonizacije na temelju indeksa koji su kreirali.

Tri su pitanja:

  • Kako je dekarbonizacija zgradarskog fonda u EU napredovala od 2015. godine?
  • Napreduje li dovoljno fond zgrada u postizanju ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine?
  • Koji stupanj poboljšanja je potreban između sadašnjeg stanja i onoga koji se očekuje 2050. godine kako bi se postigla klimatska neutralnost?

Prema provedenim istraživanja, Europska unija kasni s procesima dekarbonizacije, promatrano na razini svih članica. Postoji raskorak između onoga gdje bismo trebali biti i gdje jesmo. Taj raskorak je na razini 10,3 posto.

U regiji centralne i istočne Europe, također je raskorak, no on je još veći, zapravo dvostruko je veći od europskog prosjeka.

Dekarbonizacija se događa, ali se ne događa dovoljno brzo - jasan je i nedvojben rezultat spomenutih mjerenja. Da bi se dostigao cilj klimatske neutralnosti, svi moramo djelovati sada, koordinirano te brzo kako bi se taj cilj ostvario.

Smanjiti potrošnju energije

BPIE Tracker je izgrađen na pet pokazatelja, a gotovo svi nisu na pravom putu. Stoga i EU i CEE regija trebaju uložiti više napora u svim dimenzijama - smanjenje krajnje potrošnje energije, smanjenje emisije CO2, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u električnoj energiji i grijanju i hlađenju te kumulirana ulaganja u obnovu.

Da bi se ubrzala dekarbonizacija zgrada i postigla klimatska neutralnost, a često su problem - novac, političke odluke, regulativa, kao što pokazuju rezultati za indikatore Trackera, moramo drastično smanjiti konačnu potrošnju energije iz fonda zgrada. To se postiže dubinskom obnovom i mora biti povezano s prelaskom na obnovljive izvore energije. Zauzvrat, to će omogućiti smanjenje emisije CO2 iz zgrada. Da bi se to dogodilo, potrebna nam je snažna politika na svim razinama, ne samo usvojena, nego i implementirana.

Revidiranom Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada koja će se uskoro prenijeti u pravne sustave država članica, postoje velike mogućnosti za ubrzanje stope dekarbonizacije zgrada u Europi.

Indikator Trackera o ulaganjima također pokazuje da su u ovom području potrebni dodatni napori. Općenito, dekarbonizacija naših zgrada je kolektivna akcija, koja se temelji na dobro osmišljenim i dobro provedenim politikama, snažnom financijskom i savjetodavnom okviru te akcija u koju su uključeni svi - od vlada, tvrtki, financijskih institucija, civilnog društva i potrošača.

Što se tiče podataka za Hrvatsku, Tracker ne dopušta izravnu usporedbu, niti s učinkom u EU niti u regiji CEE. Međutim, analiza podataka pokazuje da je za pokazatelje poput emisije CO2 ili udjela obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju stanje u Hrvatskoj stabilno i slično stanju iz 2015. godine.

Što se tiče finalne potrošnje energije, smanjenje je zabilježeno u stambenim zgradama do 2019. godine, ali se zatim preokrenulo, povećalo i vratilo na razine iz 2015. godine. Bit će potrebne dodatne analize kako bi se vidjelo radi li se o trendu koji će trajati dulje ili je to posljedica specifičnosti „covid godina“. 

Ključne direktive

  • Direktiva o energetskoj učinkovitosti / Energy Efficiency Directive (EED)
    • koja je stupila na snagu u listopadu 2023. godine
  • Direktiva o energetskim svojstvima zgrada / Energy Performance of Buildings Directive (EPBD)
    • za koju se očekuje da će stupiti na nagu sredinom 2026. godine

Anđelka Toto Ormuž, iz Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) i Anamari Majdandžić, iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) su na konferenciji 'CO2 DO 55 - Zeleni plan za Hrvatsku' objasnile što te direktive znače i što će se promijeniti.

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada

Očekuje se da će EPBD stupiti na snagu sredinom 2026. godine. Ova Direktiva spominje zgrade s nultom emisijom - zgrade koje ne troše energiju ili jako malo troše energiju i zgrade koje nemaju emisije iz fosilnih goriva ili ih imaju malo. Ova Direktiva nalaže državama uvođenje putovnica za zgrade koja pokazuje što zgrada sve mora napraviti do 2050. godine.

Energetski certifikati se neće harmonizirati na razini EU-a. Očekujemo da je zgrada certificirana u Francuskoj kao D da je i u Hrvatskoj D, ali to ipak nije tako. Najviše su se koplja lomila oko MEPS-ova (Minimum energy standards). Države moraju izraditi svoje ciljeve do 2033. godine. Kroz MEPS-ove će se osigurati da se 16 posto najlošijih zgrada obnovi do 2030. godine.

Što se tiče stambenih zgrada države moraju osigurati da od 2020. godine se prosječna potrošnja zgrada smanji za 1.6 posto svake godine. Bitno je da 55 posto ušteda energije se mora postići obnovom 43 posto zgrada s najlošijim svojstvima iz nacionalnog fonda. Mi koji se zalažemo za sveobuhvatnu obnovu važna nam je kvaliteta unutarnjeg okoliša.

Solarna inicijativa, zahvaljujući njoj naše zgrade će se pretvoriti u male elektrane. Do 2030. na krovovima europskih zgrada proizvodit će energiju koja je ekvivalent 400 nuklearki.

Dvije direktive mogle bi uzorkovati tektonske promjene na energetskoj karti Europe. Riječ je o direktivama: 

Direktiva o energetskoj učinkovitosti

Sve što trebamo iz Direktive prenijeti u zakonodavstvo krenuli smo prenositi. Direktiva se puno oslanja na rješavanje energetskog siromaštva. To i ne čudi s obzirom na to da je ona pojavila 2023. godine nakon što je počeo rat Ukrajine i Rusije, kriza posvuda.

Jedna od novih fraza vezanih uz energetsko siromaštvo 2023. je uveden - suprotstavljeni interesi. Iako u Hrvatskoj stoji da smo 90 posto u vlasništvu nekretnina, a 10 posto u najmu, ispada da ipak nije tako. Kod nas je zanimljiv pojam skriveno podstanarstvo – npr. otac je vlasnik kuće, a sin nije, otac ne bi išao u obnovu kuće, a sin bi… Renovikcija - kad se pokreće obnova onda raste cijena rente, ljudi se iseljavaju iz stanova jer ne mogu plaćati rentu.

Prijenos direktiva u zakonodavstvo

Na panel raspravi na temu “Nova pravila igre za obnovu postojećih zgrada – što je MEPS?”, panelisti su bili:

  • Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
  • Zoran Veršić, predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB i prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
  • Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)
  • Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a.
    • Moderatorica: Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) i ROCKWOOL Adriatic.

- Programe koji su postojeći ćemo revidirati u planove i zakone sukladno Direktivi. Imamo dvije godine vremena za to. Prošloga puta to je značilo izmjene Zakona o gradnji, nekoliko pravilnika i tehničkog propisa. U te izmjene planova uključit ćemo sve dionike i partnere na terenu. Jako je bitan način kako se direktive prenose u regulativu. Taj prijenos radit će Sektor za energetsku učinkovitost pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI), inicijalno na tome će raditi 15 ljudi a kasnije će se proširiti na njih 100.

Nacionalni plan obnove zgrada bit će „Biblija“ obnove zgrada. Europska komisija želi da se dugoročne strategije obnove zgrada, a Hrvatska takvu ima od 2014. godine, i što je skup lijepih želja koje se na kraju nisu ostvarile, zamijene provedbenim dokumentima na temelju kojih će se pratiti indikatori koji se ostvaruju. Hrvatska, za razliku od nekih, već ima tradiciju donošenja planova obnove zgrada koje je Vlada donijela za razdoblje 2014-2020., a sada su donijeti kao indikatori u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Komisija je to prigrlila. Donijeli smo planove za do 2030. godine. Jedini plan koji nismo donijeli su bile obiteljske kuće, ali on je u fazi donošenja.

Energetsko siromaštvo

Još smo 2020. godine donijeli „revolucionarni“ model za obiteljske kuće. Riječ je o potpunoj dubinskoj obnovi kuća građanima koji su u opasnosti od energetskog siromaštva, a ne o gotovo pa holističkim mjerama u drugim članicama kao što su zamjene žarulja. No, iako je financiranje bilo 100-postotno, alokacija nije potrošena, nego samo trećina. Naime, problem je u tome što ljudi žive u kućama koje su ili bespravne ili nisu riješeni vlasnički odnosi. Primjerice, vlasnik 1/18 kuće živi u njoj, a ostali u SAD-u. To su problemi s terena s kojima je jako teško raditi i država ne može dodijeliti javni novac ako papiri nisu uredni. I tu je proces zakočen.

Važno je napomenuti kako u Hrvatskoj ne postoji definicija energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo puno je širi pojam od pojma „siromaštvo“ u socijalnom smislu. Dakle, netko tko nije siromašan u socijalnom smislu može biti i energetski siromašan. Energetsko siromaštvo je širi pojam - rekla je Irena Križ Šelendić.

Još 2018. godine, dakle već šest godina, Ministarstvo provodi projekt, odnosno program otvorenog dijaloga s partnerima i dionicima u zgradarstvu. Cilj je potaknuti i povećati dekarbonizaciju u Hrvatskoj.

Potrebni su stručnjaci

Projekti dekarbonizacije, koliko god bili odlični i svrhoviti, netko te projekte mora odraditi. Može li hrvatski obrazovni sustav spreman za ovaj veliki val obnove?

- Jedno je pitanje obrazovanja stručnjaka koji će raditi na projektima energetske obnove zgrada, a drugo je pitanje edukacije građana. Visokoobrazovne institucije redovito prate sve što se događa u EU i u skladu s promjenama se mijenjaju i unaprjeđuju modeli učenja. Potrebno je puno više poraditi na edukaciji građana. Zgrade će uvijek trošiti energiju, samo je pitanje od kuda će ta energija doći. Zgrada nikada neće biti „nula energetska“, nego će samo u ukupnoj bilanci biti takva.

U zgradama boravimo, živimo, radimo. Treba nam energija za zagrijavanje, primjerice za zagrijavanje zraka. S tim sustavima treba znati upravljati.

Hitna edukacija

Istraživanja ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostalim zemljama EU-a, pokazuju raskorak između projektiranih ušteda energije, odnosno koliko će zgrada trošiti energije nakon obnove, i onoga što je na terenu. Te razlike su posljedica neprimjerenog korištenja zgrade. Treba educirati građane o tome. Još sredinom 60-ih godina postojao je priručnik o životu u stambenim zgradama, kada su ljudi iz ruralnih područja dolazili živjeti u gradove. Bilo je objašnjeno kako se koriste stvari u kućanstvu, pa čak na očigled banalne stvari poput kako funkcionira razvodna kutija u stanu. Danas takve edukacije nedostaje. Nemamo sustavne edukacije korištenja svih tehnologija koje se koriste u kućanstvu, u zgradi.

Sanirati ovojnicu zgrade tehnički je nužan postupak, no nije krucijalan za energetsku učinkovitost. To su pojmovi kao što su transmisijski gubici. Prvi koraci energetske učinkovitosti kreću edukacijom, time se postiže 20 posto manje potrošnje energije.

Treće pitanje je - tko će izvesti sve te radove. Nije dovoljno niskokvalificirani radnik, tu su i „fini poslovi“ ugradnje tehnologije, izvođenje spojeva i tako dalje.

Da bi se postigli ciljevi, svake je godine potrebno „izbaciti“ 2.000 kvalificiranih radnika, stručnjaka i 1.000 inženjera. Hrvatski obrazovni sustav nije spreman to isporučiti. Visokoobrazovni sustav čak i je spreman, no kada se pogledaju brojevi strukovnih zanimanja, na prste jedne ruke možemo nabrojati školovane radnike koje izlaze iz tih škola. Mislim da je tu velik problem”, rekao je Zoran Veršić.

Dodaje kako na fakultetima imaju kolege koji studentima pružaju interdisciplinarni pristup. “I studenti se okupljaju oko neke teme kao udruga za promicanje energetske učinkovitosti, sami se organiziraju jer su svjesni da je interdisciplinarnost neophodna da bi se napravila energetski učinkovita zgrada”.

Neodržavane zgrade

Energetska obnova došla je kao injekcija, uložimo u zgradu, energetski ju obnovimo. No, ta obnova došla je usred neriješenih vlasničkih odnosa, neodržavanja zgrada. Ulaganje u energetsku obnovu samo je mali dio dovođenja zgrade u red. Zgrade su desetljećima neodržavane. U takvim slučajevima energetska obnova je kao kada na truli zub stavite navlaku - lijepo izgleda, ali ispod je trulo. To su problemi u zgradama. Obnova zgrade mora biti sveobuhvatna.

Treba razlikovati dva pojma - energetska obnova zgrade i energetska ušteda. Sama energetska obnova zgrada nije dovoljna. Važno je ponašanje korisnika. REGEA je u posljednjih 15 godina sudjelovala u stotinjak projekata energetske obnove javih zgrada. U većini slučajeva, projektirane uštede nakon energetske obnove su ipak manje. Nekad i upola manje.

Obrazovanje korisnika

Kada se zgrada obnovi, korisnici misle da mogu raditi što žele, da se mogu jače grijati, više otvarati prozore. Tada se uštede ne ostvaruju. Dio rješenja je svakako obrazovanje korisnika, promocija, informiranje. No, to nije dovoljno. Bilo kojim sustavom mora se mjeriti i upravljati”, rekao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Pokušajte zamisliti - vozite automobil i netko vam stavi povez preko očiju i svakih pet minuta makne taj povez. Nekoliko sekundi vidite cestu i onda vam vrate povez. Kako ćete voziti? Nikako. Kako mjerimo parametre u našim zgradama, prvenstveno se misli na zgrade javne namjene.

Postoji ISGE, zakon propisuje da to javni sektor mora raditi na mjesečnoj razini. To su podaci s računa. Ne mjere se podaci unutrašnje kvalitete zraka, temperatura, razina CO2. Način mjerenja podataka je kao spomenuta usporedba,. Mi ne vidimo cestu. Moramo mjeriti potrošnju najmanje svakih 15 minuta kako bismo identificirali potrošnju, možda po noći, možda vikendom, kako bismo otkrili curenja vode, griju li se prostorije previše. Jedan stupanj viša temperatura je pet do šest posto viša potrošnja.

Mjeriti potrošnju

- Ako smanjimo prosječnu temperaturu zgrade za 2 stupnja smanjili smo za 10 posto potrošnju bez da smo išta obnovili-  kaže Šegon.

Pristup - mjeri da bi upravljao vrijedi za bilo koji sustav, pa tako i za zgrade, i stare i nove. Procjena troškova ugradnje takvih sustava je jedan i manje posto od troškova sveobuhvatne obnove zgrade. Cijena građevinskih radova i materijala je posljednjih godina rasla, a cijena tehnike i elektronike padala. I takvi sustavi se isplate ugraditi. Nema niti jedan razlog da se masovno takva mjerila ne bi ugradila u sve zgrade.

Ako se želi postići energetska ušteda od 502 posto, mora se ugraditi rekuperator topline, bez toga nema uspjeha jer će se provjetravati prostore. U projektima u kojima je REGEA sudjelovala, a gdje su ugrađeni rekuperatori, korisnici su ih isključili tvrdeći da ne rade, da je zagušljivo te su provjetravali prostore otvaranjem prozora. Ako se ne mjeri razina CO2a u tim prostora, ne možemo egzaktno znati treba li otvarati prozore ili ne.

Svakako mjerenja treba provoditi minimalno godinu dana prije energetske obnove i nakon da bi se podaci mogli usporediti.

- Grad Zagreb je pokrenuo pilot projekt usluga mjerenja i dostave podataka u ISGE i na temelju toga će se plaćati, to je model koji se treba replicirati na širu Hrvatsku - kaže Šegon.

Nova ulaganja

HUPFAS je uputio pismo europarlamentarcima kojim je podržao donošenje ovih direktiva. Imamo problem s radnom snagom kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Donošenje ovih direktiva potaknut će nova ulaganja pa i u obrazovni sustav jer će nam trebati stručnjaka da iznesu dekarbonizaciju na svojim leđima”, kaže Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a.

- Važno je obrazovanje, ali najviše se nauči kroz praksu. Mi stalno unaprjeđujemo u znanje naših djelatnika. Jasno je da postoji nedostatak niskokvalificirane radne snage. Bit će teško u obnovi zadržati kvalitetu radova -rekao je Dolenec.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

CO2 do 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.