energetska učinkovitost
Izvor: Freepik
AMBICIOZNI PLANOVI

TRI ČETVRTINE zgrada energetski je neučinkovito!

Najambiciozniji plan Europske komisije je - vizija Europe kao klimatski neutralnog kontinenta do 2050. godine. Ovaj krovni cilj zelene tranzicije, oko toga nemamo dvojbi, ključ je održive zajedničke europske budućnosti. 

Piše: Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica Odjela za medije

Ne moram pritom naglašavati koliko je postizanje ovog cilja zahtjevno - kako politički, tako svakako i u financijskom i tehničkom smislu. 

Na samome kraju aktualnog mandata Komisije, mogu doista s ponosom reći da je na tom putu doista odrađen golem posao. Uspostavili smo snažan okvir za postizanje dekarbonizacije te jačanje energetske suverenosti i konkurentnosti Europe. 

Osobito ističem zakonski paket "Fit for 55" ("Spremni za 55") i smanjenje emisija stakleničkih plinova za barem 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990-ih. U okviru tog paketa postignut je europski dogovor o gotovo svim područjima klime i energetike, a donijeli smo i strategije o brojnim aspektima prelaska na čistu energiju.

Osvrnut ću se na jedan jako važan dio tog paketa, a to je revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada.

Komisija je naime u prosincu 2021. objavila prijedlog revizije Direktive o energetskim svojstvima zgrada - radi povećanja energetske učinkovitosti zgrada, smanjenja emisija te borbe protiv energetskog siromaštva. Nakon dvije godine pregovora između Vijeća - dakle država članica - te Europskog parlamenta, u prosincu 2023. postignut je dogovor te bi Vijeće revidiranu Direktivu trebalo usvojiti sredinom travnja 2024.

Na snagu bi trebala stupiti sredinom lipnja 2024., dok će države članice imati vremena do sredine 2026. za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo. Dakle, transponiranje se, naravno, ne događa od danas do sutra. 

Revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada predstavlja pravu ravnotežu između ambicije, fleksibilnosti i izvedivosti.

Zgrade su najveći pojedinačni potrošač energije u Europi - govorimo o otprilike 40 posto ukupne potrošnje energije. Isto tako, zgrade emitiraju čak 36 posto stakleničkih plinova koji nastanu u Europi. Zahvaljujući novim građevinskim metodama, materijalima i proizvodima, nove zgrade danas troše manje od polovine u usporedbi sa zgradama izgrađenima prije prve Direktive o energetskim svojstvima zgrada. No to su nove zgrade i nisu reprezentativne za fond zgrada Europske unije, gdje je 85 posto stambenih zgrada izgrađeno prije 2000. Njih 75 posto ima nisku energetsku učinkovitost.

Stopa obnove

Jasno je iz navedenih brojeva - ako ne riješimo pitanje energetskih svojstava zgrada, na izazove dekarbonizacije i s njima povezane gospodarske izazove opskrbe energijom jednostavno nećemo moći odgovoriti.

Revizijom Direktive se povećava stopa obnove zgrada u državama članicama, pogotovo onih ZGRADA u najgorem stanju. Direktivom o energetskim svojstvima zgrada pomaže se i riješiti problem energetskog siromaštva i dugoročno se povećava cjenovna pristupačnost energije. Jer zdravi i održivi životni uvjeti nedostupni su za prevelik broj građana Europe. I to se mora promijeniti.

Moramo preispitati način na koji gradimo i obnavljamo domove te kako pomažemo u stvaranju zajednica i dinamičnih prostora koji su dostupni i cjenovno pristupačni svim europskim građanima.

Kroz reviziju Direktive raspolažemo pravim mjerama za povećanje energetske učinkovitosti zgrada s najlošijim svojstvima, ali bez obvezivanja pojedinačnih vlasnika nekretnina na obnovu. Građani neće biti prepušteni sami sebi, već će se moći obratiti jedinstvenim kontaktnim točkama za savjetovanje o obnovi zgrada te će moći u nekoliko koraka provesti obnovu kroz novouvedene putovnice za obnovu zgrada.

U nacionalnim planovima obnove zgrada izradit će se transparentni i pouzdani planovi s nacionalnim ciljevima za obnovu zgrada, razradom politika i potreba za ulaganjima te dostupnim resursima.

Nove zgrade bit će zgrade s nultim emisijama, spremne za klimatski neutralnu budućnost, a solarne instalacije postat će norma za nove zgrade. Uz promicanje energetski učinkovitijeg, ugodnijeg i povezanijeg stanovanja u velikim razmjerima.

Prilagođenim pravilima za energetske certifikate izgradit će se povjerenje u učinkovitost zgrade i učinak radova obnove te će se pojednostavniti pristup financiranju.

Odredbe o javnom i privatnom financiranju upotpunit će sliku kako bi obnova bila cjenovno pristupačna i izvediva. A inovativne, digitalizirane tehnologije i tehnologije s nultom neto stopom emisija iskoristit će se za postizanje najboljih rezultata. I sve to kroz revidiranu Direktivu o energetskim svojstvima zgrada.

Ove zakonske izmjene u doći će i s važnim pozitivnim impulsom za gospodarstvo.

"Made in EU"

Kako bude rasla potražnja za proizvodnjom čistih tehnologija – kao što su rješenja za grijanje i hlađenje "proizvedena u Europskoj uniji" – povećat će se i potražnja za pružateljima usluga, tehničkim ekspertima i financijskim savjetnicima. Ovime će se kreirati nova zelena radna mjesta i potaknuti ulaganja i rast.

Znatan broj lokalnih radnih mjesta otvorit će se u građevinskoj i opskrbnoj industriji, sektoru koji u velikoj mjeri pokreću mala i srednja poduzeća. U nestambenom sektoru minimalni standardi energetskih svojstava potaknut će obnovu najlošijih rezultata, gdje je to najisplativije.

Kad pričamo o revidiranoj Direktivi, moram pritom istaknuti jednu važnu stvar iz hrvatske perspektive, kao i iz perspektive brojnih drugih država članica. Prepoznate su i revizijom uvažene razlike između država članica Europske unije s obzirom na:

  1. postojeći fond zgrada te
  2. geografski položaj i
  3. klimu, za što se Hrvatska tijekom trijaloga posebno zalagala.

Direktivom se omogućuje državama članicama da same odluče o mjerama obnove koje najbolje odgovaraju njihovu specifičnom nacionalnom kontekstu. Države članice također će moći izuzeti različite kategorije zgrada od pravila Direktive, uključujući zgrade sa statusom kulturnog dobra i kuće za odmor.

Rekordna razina

Na kraju bih dodala kako je strateška – dakle i financijska – potpora Europske unije energetskoj učinkovitosti zgrada u Hrvatskoj na povijesno visokoj razini.

Uz sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira od 2021. do 2027. za obnovu višestambenih zgrada i javne infrastrukture u iznosu od 400 milijuna eura, kroz Plan za oporavak i otpornost alocirano je nevjerojatnih dvije milijarde eura za energetsku obnovu i obnovu nakon potresa.

I to sve dodatno, uz već potrošenu jednu milijardu eura iz Europskog fonda za solidarnost.

Zajednički nam je cilj energetska učinkovitost što više zgrada u Hrvatskoj redi uštede energije i smanjenja emisije stakleničkih plinova. Naša ambicija - postizanje klimatske neutralnost do 2050. - veliki je izazov za Uniju, a možemo je realizirati samo i jedino – zajedno. I Hrvatska je dio te velike zelene slagalice. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.