Dosta je kukanja! Ulaganje u zgradu nije trošak, nego prilika za razvoj

Naime, kao što je mnogo puta istaknuto, situacije s klimatskim promjenama su alarmantne. Sva izvješća govore da imamo još 10 godina, što se ne čini baš puno, ali Domac je uvjeren da se još puno toga može promijeniti u tih 10 godina.

- Za neke stvari je prekasno, ali moramo biti svjesni da ne govorimo o kraju planeta Zemlje, nego o kraju načina života kakvoga poznajemo i otvaranju poglavlja koje će biti iznimno neugodno za ljude – rekao je Julije Domac i dodao da to podrazumijeva česte ekstremne vremenske uvjete, kojima već i svjedočimo, te da se očekuje da će naša djeca biti tome izložena mnogo više nego mi.

ŠTO NAM JE ČINITI?

Dobro je to što se ipak može nešto napraviti, samo treba dobro pojasniti svima što se može učiniti i kako stvari promijeniti.

- Ne postoji način da preveniramo krizu razmišljajući – zašto bi to krenulo od mene, ima još vremena i neka se svi drugi promijene pa ću onda ja. To nas je, na neki način, i dovelo do ovdje – kazao je Domac.

Ljudi će morati početi razmišljati o tome što kupuju, kakvu odjeću kupuju, što jedu, kako se kreću, odnosno kakav prijevoz koriste, kako i koliko odvajaju otpad. Ipak, kako kaže Domac, nada postoji, načini postoje, tehnologije postoje, a mi moramo biti ambasadori promjena i pritisnuti politiku jer je na njoj da donese tu promjenu.

- Gradovi su ti koji nose priču i koji mogu donijeti najviše promjena. Gradovi imaju interakciju s građanima. Oni obnavljaju objekte i potiču građane da to rade. Puno se toga događa na razini gradova i klimatske promjene koje će se, ili neće, dogoditi prvenstveno su na gradovima.

SUNCE NA KROVU

Jedan od načina za smanjenje klimatskih promjena su svakako obnovljivi izvori energije. Stoga je REGEA pokrenula projekt PVMax koji će pomoći javnom i privatnom sektoru, a ponajviše građanima da postave fotonaponske elektrane na svojim krovovima.

- Ovim projektom želimo potaknuti zamrlo tržište fotonapona u Hrvatskoj. Po glavi stanovnika Hrvatska je na začelju EU, što je fascinantno s obzirom na broj sunčanih dana – rekao je ravnatelj REGEA-e i dodao da Hrvatska ima desetak puta manje instaliranih fotonaponskih elektrana nego Slovenija, 30 puta manje nego Italija te 80 puta manje nego Njemačka, što je fascinantan podatak.

Kroz PVMax projekt pomagat će se i raditi tehničke analize, projektnu dokumentaciju, pravne ugovore, natječaj i sve za industriju, za javni sektor, odnosno gradove, županije, općine. Projekt za građane počinje iduće godine, pa se svi koji žele imati fotonaponske elektrane na svom krovu imaju priliku javiti putem Javnog poziva.

- Inače, što se građana tiče, postoji način kako se to rješava na obiteljskim kućama i to funkcionira relativno uspješno. Stambene zgrade još nisu u tom sustavu. Čekamo novi Zakon o tržištu električne energije koji će otvoriti ta vrata. Nadam se da ćemo od iduće godine vidjeti energetske zajednice, odnosno fotonaponske elektrane na krovovima višestambenih zgrada koje onda dijele tu energiju. To je onda jedna zgodna kombinacija kako građani mogu koristiti energiju, kako mogu i financijski sudjelovati. To se u Europi već događa, nije nešto što do sada nismo vidjeli – pojasnio je Domac.

OBNOVA NAKON POTRESA

Naravno, cijela ova priča oko stambenih zgrada na panelu je pokrenula pitanje energetske obnove, a pogotovo obnove zgrada na potresima pogođenim područjima. U toj poslijepotresnoj obnovi spominje se stalno i energetska obnova, ali nijedna još nije u potpunosti krenula. Među brojnim problemima na kojima obnova zapinje, našli su se i konzervatori koji nerijetko inzistiraju na korištenju točno određenih materijala prilikom obnove zgrada.

- Moramo doći do toga da struke surađuju više nego do sada. Uostalom, sve što se izgradilo vrijedno i uspješno, radio se najbolje što se moglo u tom trenutku. Stoga će jedna konzervatorska struka morati, prije ili kasnije, dopustiti da se obnova zgrada radi najmodernijim mogućim materijalima, bez obzira na to želimo li zadržati izvornu boju, oblik, vizuru. Struka mora ići dalje. Tehničke i inženjerske struke stalno napreduju i mi u priči oko klimatskih promjena nećemo razmišljati samo o tome kako se grije neka zgrada ili kako da se zamijene energenti, nego ćemo razmišljati i koje materijale koristimo – rekao je Julije Domac i dodao da nije svejedno koji će se materijal koristiti za izolaciju, stolariju i infrastrukturu u tim zgradama te da u tome leži ogroman potencijal obuzdavanja klimatskih promjena.

Ipak, Domac smatra da će se priča u Hrvatskoj pokrenuti jer već postoje naznake da i konzervatorska struka mijenja svoj vrlo rigidan stav koji je kočio investicije i nije bio dobar ni za koga.

- Kulturna baština nisu samo muzeji, ruševine... Kulturna baština treba biti u funkciji ljudi. Zgrade su građene zbog ljudi, a ne obratno – zaključio je Domac.

ŠTO NAS JOŠ KOČI U OBNOVI ZGRADA?

Potres je, ističe Domac, pokazao jednu tragičnu nefunkcionalnost državnih i gradskih institucija koje su trebale izaći s jednom vizijom i konkretnim rješenjima kako stvar pokrenuti.

- Imali smo jedan dugi period taktiziranja, političkog manevriranja, tko će donijeti Zakon, kada će ga donijeti, što će pisati u njemu... Cijelu priču smo stavili u funkciju nekih izbora koji su se događali, umjesto da smo se okrenuli građanima koji imaju srušene kuće i jednoj viziji poslijepotresne obnove kao jedne prilike da dovedemo grad u red. Problem Hrvatske danas je kronični nedostatak vizije - kaže Domac koji je, između ostalog, i posebni savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu.

Potres je trebao biti prilika, i još uvijek je prilika, da se grad modernizira, ozeleni, učini održivim, naprednim i jednim ugodnim mjestom za život. Blokovi u donjem gradu Zagrebu, kaže Domac, su i prije potresa bili zapušteni, pljesnivi...

- Tu se pogriješilo i priča se od kukanja – jao to košta strašno puno, tko će to platiti – treba dovesti do toga da je to prilika za investiciju i modernizaciju i taj mindset treba promijeniti. Ne treba investiciju gledati kao trošak nego kao priliku za razvoj. Imali smo jedan loš Zakon o obnovi koji je praktički neprovediv, sada imamo novi prijedlog Zakona koji upada u niz problema – derogira javnu nabavu, umjesto jednog stvorit će dva pravna problema, nudi 100-postotno financiranje što je bez presedana i posve nepravedno prema bilokojem drugom građaninu u Hrvatskoj. Zašto nekome u Šibeniku ili Dubrovniku ne bi država obnovila kuću sa 100 posto financiranja. To nije rješenje i to neće pomoći. I dalje lutamo bez koncepta i vizije – kritičan je Domac.

KLIMATSKI NEUTRALAN KONTINENT I ENERGETSKI OBNOVLJENE ZGRADE

S obzirom da Europska unija kroz svoj Europski zeleni plan ima težnju do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent, jedan od tih ambicioznih planova je i energetska obnova zgrada u cijeloj EU. Podsjetimo, zgrade su, nakon prometa, najveće štetočine za klimu, o čemu smo već pisali.

Međutim, ovaj se Europski plan zaista čini kao preveliki zalogaj jer je to izrazito veliki izazov.

- To je svugdje problem, a u Hrvatskoj je malo veći jer se godinama ta priča zapuštala. Kada govorimo o zgradama, nama nedostaje sustav. Nije uvijek samo problem u stanarima, problem je i građevinskog sektora te je pitanje hoće li biti dorastao izazovu i biti u stanju sve te investicije provesti. Teško je zamisliti da će jedan poduzetnik zapošljavati i obrazovati ljude, dizati svoj kapacitet, a bez jasne vizije kako će se ti natječaji provoditi, ne samo sljedeće godine nego i idućih pet ili deset godina. Davno je trebalo napraviti taj raspored natječaja da bi se digao kapacitet sektora kako bi se (su)vlasnici mogli pripremiti – smatra Domac, koji je inače i sam predstavnik suvlasnika u svojoj zgradi i član Facebook grupe 'Predstavnici suvlasnika'.

POVEĆANJE CIJENE ENERGIJE

Svjedočimo rastu cijena energije, a mnogi smatraju da se to događa zbog zelene tranzicije i obnovljivih izvora energije. No Domac razuvjerava je povećanje cijena energenata dolazi zbog poremećaja na tržištu, manjka dobavnih pravaca, veće potražnje u različitim dijelovima svijeta, političkih sporazuma, geopolitičkih pritisaka... To sve, tvrdi Julije Domac, nema veze s obnovljivim izvorima energije jer su oni, zapravo, konkurentni i sada već jedtiniji nego fosilna goriva.

- Tržišta su takva da će cijene energije rasti, što je na neki način dobar signal jer smo mi dugo rasipali energiju, ne brinući se o tome da svaki potrošeni kWh energije ima direktan utjecaj na klimu. Prema tome, ravnomjernom potrošnjom i pametnim izborom kako ćemo energiju trošiti, taj se cjenovni udar da ublažiti. Važno je i da ti obnovljivi izvori nisu ovisni o dobavnom pravcu s istoka, o plinskoj cijevi iz Rusije, nekakvom sporazumu SAD-a i Saudijske Arabije jer tako zapravo mi kontroliramo cijenu. Onog trena kada imam fotonaponski panel na svome krovu, ja kontroliram cijenu i ništa globalno neće moju cijenu promijeniti – zaključuje Domac.

Prema svemu sudeći, građani trebaju biti proizvođači energije, ravnopravni partneri na energetskom tržištu. Naravno da će, kaže Domac, energetske tvrtke nastaviti raditi svoj posao, ali procjenjuje se da će za sljedećih 20 godina svaki drugi građanin EU proizvoditi vlastitu energiju. Tako će građani postati sigurniji da će imati električnu energiju, ali i financijski sigurniji.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.