REGISTAR KUĆANSTVA - Ne zavaravajmo se, stiže POREZ NA NEKRETNINE

Ministarstvo financija planira u prvome tromjesečju 2024. godine donijeti Zakon o Registru stanovništva, obitelji i kućanstava, a to je potvrđeno i na sjednici Vlade na kojoj se odlučilo o planu normativnih aktivnosti u 2024. godini. 

O donošenju toga zakona govorilo se u posljednjih godinu dana i uglavnom su se rasprave svodile na to da je riječ o jedinstvenom registru od kojeg će benefite imati i javna uprava i građani. Neki od benefita tog registra su:

• Digitalni popis stanovništva

Ministar financija Marko Primorac je u kolovozu 2023. godine izjavio da je u pripremi "uspostava jedinstvenog Registra stanovništva, obitelji i kućanstava kojem je cilj pojednostaviti i administrativno rasteretiti postupke ostvarivanja prava i ispunjavanja obveza građana pred javnopravnim tijelima, a javnopravnim tijelima omogućiti praćenje makroekonomskih i demografskih pokazatelja u realnom vremenu, omogućiti planiranje financijskih paketa dodjele socijalnih prava i pomoći te u konačnici stvoriti preduvjete za praćenje i uspostavu digitalnog popisa stanovništva".

• Popis birača i uvijek ažurirani podaci

U siječnju 2024. godine pisalo se o tome da bi prijedlog Zakona o registru stanovništva, obitelji i kućanstava u kojemu bi se objedinili podaci o stanovnicima i njihovoj imovini trebao biti izrađen ove godine, a bit će u skladu s uredbom Europske unije o statistici o stanovništvu i stanovima. Ovime će biti poznati najnoviji razni podaci, ali i točan broj birača. Registar stanovništva, obitelji i kućanstava promijenit će neke do sada poznate stvari, u prvom redu popis stanovništva. Podaci će se ažurirati redovito pa se više neće služiti podacima starim pet godina. 

Kada se registar stvarno i počne koristiti, on će objediniti podatke iz drugih registara, poput registra zdravstvenih osiguranika, registra umirovljenika, registra učenika i ostalih. Brojni podaci će biti puno točniji, a neće se uzimati u obzir podaci koji su prestari. Registar će raditi Porezna uprava, a imao bi koristi za državna tijela, ali i za stanovništvo. Građani će moći jednostavno mijenjati stanje u njemu, a moći će i kontrolirati sve što ih zanima.

Uvođenjem registra stanovništva znat će se tko ima prebivalište u Hrvatskoj i tko je, prema definiciji Eurostata, stalni stanovnik.

• Prihodi i imovina pojedinca

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša je još u ožujku 2023. godine govorio o tome da bi registar imao podatke kojima raspolaže Porezna uprava, ali i druga tijela, od ministarstava do jedinica lokalne uprave i drugih institucija. Ono što Poreznoj nedostaje su podaci o prihodima i imovini pojedinca, ali i prihoda i imovine obitelji ili kućanstva, a ovim projektom će se to objediniti.

Registar kućanstava bi imao koristi za državna tijela, ali i za stanovništvo, a da bi sve bilo kako treba, potrebno je ažurirati podatke. Upravo zato bi i izrada mogla potrajati.

Iz tog registra, tijela državne vlasti i jedinice lokalne samouprave mogle bi vući podatke koji su im potrebni za njihov djelokrug poslova, a s druge strane administrativno bi rasteretili i stanovništvo, koje ne bi moralo pred svakim tijelom opet donašati dokaze da oni stvarno ostvaruju neko pravo na socijalne ili bilo koje druge naknade.

Jednom kada se registar napravi, građani će moći jednostavno mijenjati stanje u njemu, a moći će i kontrolirati sve što ih zanima. Jednako tako, ovime neće morati svaki građanin zahtijevati nekakvu uslugu, već će država proaktivno utvrditi da imaju određena prava. 

Ravnatelj Porezne uprave istaknuo je kako se registrom otvara prostor za velik napredak tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i da će sva državna tijela moći djelovati u korist građana. Usto, ovime će se vidjeti tko čini zajedničko kućanstvo.

• Porez na nekretnine

Ideja uvođenja ovoga poreza nije nova, naravno. Ideju uvođenja tog poreza imala je i Vlada premijera Zorana Milanovića, pokrenute su pripreme i najavljivalo se da će svjetlo dana ugledati u proljeće 2013. godine. Iako gotovo svaki ministar financija od tada priželjkuje uvođenje tog poreza, to se još nije dogodilo. 

Možda javno mnijenje do sada nije bilo dovoljno zrelo, no čini da se bi sada mogao biti pravi trenutak. Struka, ali i sve više građana zalažu se za uvođenje ovoga poreza. 

- Porez na vlasništvo nad nekretninama ne predstavlja inovativan način prikupljanja javnih prihoda. On je u različitim oblicima i pod raznim nazivima prisutan u većini zemalja gdje se pojavio mnogo prije poreza na dohodak ili poreza na promet. No, zanimljivo je što je upravo posljednja globalna gospodarska kriza (2008. i 2009. godine, op.ur.) taj porez učinila ponovno popularnim, pa se inicijativa za uvođenje poreza na vlasništvo nad nekretninama podudara s prevladavajućim trendovima kada je riječ o poreznoj politici - stoji u stručnome radu kojeg 2012. godine potpisuju Nenad Kukić, ovlašteni porezni savjetnik, Ad valorem i Sandra Švaljek, tada viša znanstvena suradnica s Ekonomskog instituta. 

U tom se radu upozorava samo na one elemente pripreme uvođenja poreza na nekretnine o kojima treba voditi osobitu brigu, a to su:

• konceptualna razrada novog poreznog oblika
• Kod razrade koncepata na kojima će se temeljiti oporezivanje nekretnina treba odrediti kakav će biti značaj poreza na nekretnine unutar poreznog sustava i hoće li prihodi od tog poreza dijelom zamijeniti prihode od drugih poreza. Vezano uz značaj poreza treba odrediti kojoj će razini vlasti pripasti prikupljeni prihodi te, ako će se dijeliti među razinama vlasti, odrediti u kojem omjeru će se izvršiti podjela.
• Zatim treba definirati osnovicu poreza i način njezina utvrđivanja, a potrebno je odrediti i poreznu stopu odnosno porezne stope ako se namjerava diferencirati opterećenje s obzirom na vrstu nekretnine, vrstu poreznih obveznika, visinu dohotka poreznih obveznika i slično.
• Treba također donijeti odluku hoće li se primjenjivati i kakva oslobođenja i izuzeća. Svaka od ovih odluka trebala bi se temeljiti na simulaciji učinaka pojedinih kombinacija stopa, osnovica, olakšica i izuzeća na porezne prihode i na raspoloživi dohodak građana, a po mogućnosti bi trebalo utvrditi i utjecaj odabranog oblika poreza na distribuciju bogatstva i/ili dohodaka u cijeloj populaciji kao i na regionalne nejednakosti.
• stvaranje tehničkih preduvjeta za uvođenje poreza na nekretnine
• S obzirom na to da oporezivanje nekretnina zahtijeva mnogo podataka, osobito ako se osnovica određuje na temelju procjene tržišne vrijednosti nekretnina, prije uvođenja poreza na nekretnine treba uspostaviti dvije važne evidencije, a to su evidencija prodajnih cijena nekretnina i evidencija nekretnina. Podaci u tim evidencijama moraju biti sveobuhvatni i točni te se mora osigurati njihovo redovno ažuriranje.
• Daljnji važan preduvjet je obučavanje dovoljnog broja stručnjaka za oblikovanje modela za procjenu tržišnih vrijednosti nekretnina te konačno izgradnja i testiranje tih modela. Nadalje, treba unaprijed predvidjeti načine i dinamiku provedbe redovnih revaluacija nekretnina.
• uspostavljanje administrativnih preduvjeta za uvođenje poreza na nekretnine
• Budući da porez na nekretnine podrazumijeva koordiniranu aktivnost različitih institucija, treba odrediti koje će institucije biti uključene (npr. Državna geodetska uprava, Ministarstvo pravosuđa, Porezna uprava, eventualno privatni procjenitelji i slično) te koje bi institucije trebalo osnovati (npr. posebnu agenciju za procjenu vrijednosti nekretnina).
• Nadalje, treba odrediti način međusobne suradnje tih institucija te uspostaviti odgovarajuće informacijske sustave. I ovaj korak, kao i ostale, treba pratiti izrada odgovarajuće zakonske osnove.
• priprema i provedba komunikacijske kampanje
• pokazalo se da usprkos dobrim ekonomskim značajkama poreza na nekretnine, građani za njega imaju malo razumijevanja. Stoga veliku pozornost pri uvođenju poreza na nekretnine treba posvetiti jasnoj komunikaciji ciljeva i načina oporezivanja nekretnina te predstavljanju njegovog očekivanog učinka. I nakon uvođenja porezne vlasti moraju održavati dobru komunikaciju s poreznim obveznicima te im pomagati pri ispunjavanju porezne obveze.

Pitanje je vremena kada će Hrvatska dobiti porez na nekretnine. U nekim državama EU-a "izravnao" je probleme na tržištu nekretnina. Nije ih riješio jer niti jedan porez ne može riješiti problem, ali ga može možda ublažiti. 

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.