Imate pristup privatnoj plaži? Jeste li sigurni?

Većina nas se susrela s pričama i natpisima poput 'Ovoj plaži zabranjen je pristup svima osim stanarima!‘, 'Zabranjen pristup – privatna plaža', 'Privatna plaža isključivo za goste' kao i podizanjem ograda i postavljanjem zaštitara na plaže. No da krenemo redom i razjasnimo što je to pomorsko dobro, kao i koja je razlika između koncesije i koncesijskog odobrenja i malo se pozovemo na, ne uvijek svima potpuno jasan, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakon o koncesijama. Inače, Zakon o koncesijama uređuje kako se daju koncesije, a Zakon o pomorskom dobru govori što se smije. No ne zaboravimo da postoji i Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru.

Pomorsko dobro

Kako piše u Zakonu o pomorskom dobru, pomorsko dobro 'čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Dijelom kopna smatra se i morska obala, luke, nasipi, hridi, grebeni, plaže, sprudovi i tako dalje. Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kakvoj osnovi. Republika Hrvatska upravlja pomorskim dobrom neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) / lokalne samouprave.

Također, Zakon navodi da morska obala obuhvaća pojas kopna širokog najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda, tj. šest metara od crte mora prema kopnu je opće (pomorsko) dobro. Znači, tu nema vlasništva.

Koncesija

Koncesija je 'pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje fizičkim i pravnim osobama, sukladno prostornim planovima', stoji u članku 2. navedenog Zakona.

Zapravo, Zakon o pomorskom dobru kaže da netko ima pravo koristiti dio ili cijelu plažu, odnosno pristup moru, no nju i nije baš tako lako dobiti jer da bi je dobio mora ispuniti cijeli niz kompliciranih pravnih zahtjeva. Koncesija se daje na rok od 5 do 99 godina, a onaj tko ima koncesiju na plažu koja isključuje opću uporabu, može napraviti svašta - staviti ogradu ako je to definirano natječajnom dokumentacijom i prostornim planovima, postaviti zaštitara, staviti znak da je zabranjeno kupanje.

Onaj tko dodjeljuje koncesiju ima obvezu oformiti stručno povjerenstvo s ljudima različitih struka, koji predlažu kome dati koncesiju, a Ugovorom o koncesiji određuje se mnogo toga, pa čak i maksimalna cijena npr. ležaljki i suncobrana, a sve kako bi se izbjegla samovolja koncesionara i visoke cijene.

Koncesija može biti:

• ograničavajuća koncesija - može se dopustiti slobodno kretanje, ali zadržava se pravo da vas se potjera u bilo kojem trenutku, recimo od 22 sata nemate više mogućnost pristupa (npr. marina za brodove)
• isključujuća koncesija - potpuno zabranjuje prilazak komadu plaže ili obale i u svakom trenutku vas netko s punim pravom i pod zaštitom zakona može izbaciti s tog komada zemlje/mora (recimo brodogradilište)

Koncesijsko odobrenje

Za razliku od koncesije, spomenuti članak 2. Zakona kaže da je koncesijsko odobrenje pak 'akt na temelju kojeg se fizičkim i pravnim osobama daje na korištenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti koje ne isključuju niti ograničavaju opću upotrebu pomorskog dobra'. A koncesijsko odobrenje daje se na zahtjev na rok do najviše pet godina (članak 38).

U biti, koncesijsko odobrenje daje nekome mogućnost da nešto privređuje od tog komada pomorskog dobra (npr. da ima ležaljke, štand sa sladoledima, naplati vam korištenje infrastrukture koju je napravio) ali ne smije one koji nešto ne konzumiraju otjerati kao niti ograničiti nekome pristup tom dijelu.

Devastacija

Inspekcije su zadužene provjeravati je li došlo do devastacije pomorskog dobra probijanjem puta za pristup moru, betoniranjem, provlačenjem električnih kabela i postavljanjem rasvjete, različitih cijevi i slično na samoj obali.

Kome se obratiti

Sve što je sumnjivo građanima može se provjeriti u registru koncesija gdje bi trebale biti objavljene sve informacije o bilo kojoj koncesiji, a registar koncesijskih odobrenja drži lokalna samouprava. Lučka kapetanija bi također trebala znati sve detalje (ne policija).

Kao primjer uzmimo slučaj iz Vodnjana kada su postavljene obavijesti 'Zabranjen pristup – privatna plaža' te da pravo pristupa imaju isključivo korisnici stambenih objekata, komunalni redari izišli su na teren, obavili očevid temeljem dojava građana i uklonili sve lažne obavijesti, a gradska uprava obavijestila je o tim slučajevima općinsko državno odvjetništvo i poslala im zapisnik komunalnog redara. 

Upravo zato, komunalni redari Grada Vodnjan pozivaju građane i goste da im prijave bilo kakav pokušaj uzurpacije plaža ili provokaciju na broj telefona 099 216 79 63. Isto vrijedi i za bilo kakva takva kršenja diljem Hrvatske obale, stoga pronađite broj telefona zaduženog komunalnog redara i prijavite nepravilnosti. 

Problemi uzurpiranja plaža, brojnih koncesionara i prekomjernog broja ležaljki, prvenstveno na gradskim plažama, posebno su se osjetili u Dubrovniku. Do te mjere da je kreirana i Facebook grupa Uživo s dubrovačkih plaža, gdje su građani prijavljivali kršenja kojima su svjedočili. Grupa danas broji preko 2.200 članova.

Isto tako, slučaj iz uvale Vruja, između Omiša i Makarske, doveo je do organiziranog prosvjeda pod ironičnim nazivom ‘Festival bespravne gradnje i devastacije prirode’ s ciljem da naglase da već gotovo 20 godina traje priča o bespravnoj gradnji na pomorskom dobru i državnom zemljištu na tom jedinstvenom dijelu naše obale. Festival se i dalje održava.

Jedan nedavni primjer upravo ovakvog kršenja Zakona dogodio se i na otoku Drvenik Veli gdje je vlasnik dio 'plaže' ispod svoje vile proglasio svojim vlasništvom i iznajmljivao je turistima, odnosno svojim gostima. Slučaj je završio u gotovo svim medijima i na društvenim mrežama, a na kraju je morala intervenirati i policija.

Zanimljivo je da postoje slučajevi poput onog u Selinama, mjesta u općini Starigrad Paklenica, gdje se nalazi legalno izgrađena dvokatnica s prizemljem na samoj morskoj crti. Iako su navodno ovakvi slučajevi rijetki, treba ih provjeravati.  

Inače, pogledajte i zanimljiv Indexov video sa stručnjakom dr.sc. Goranom Vojkovićem, autorom knjige 'Pomorsko dobro i koncesije' na temu Tko vas može potjerati s plaže u kojem se spominje i pristup kućnim ljubimcima (prvenstveno psima), postavljanje ležaljki, pristup automobilima itd., a nije loše povremeno posjetiti i stručni portal Pomorsko dobro. Pročitajte i zanimljiv tekst o grubim kršenjima Zakona o pomorskom dobru i na Dnevno.hr.

A ako vas ova tema zanima puno šire, proučite i Nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža koji je objavilo Ministarstvo turizma. U njemu možete vidjeti čak i klasifikaciju plaža.

Za različite nepravilnosti koje vas muče svakako pročitajte tekst s korisnim kontaktima 'Problemi u i oko vašeg doma - kome ih prijaviti'.

Da zaključimo

Prije nego što sami pokušate 'sagraditi privatnu plažu' za potrebe svoje vikendice, kuće, zgrade ili kakve god nekretnine ili se prilikom rezervacije smještaja (bilo kakvog) susretnete s izrazom 'privatna plaža' (koji pojedini vlasnici vole istaknuti), ipak imajte na umu da je to gotovo nemoguće. Iako postoje izuzeci, poput spomenutog slučaja iz Selina, oni su uistinu rijetki.

Znači, da ponovimo, privatne plaže ne postoje, ali se može ograničiti korištenje pomorskog dobra temeljem koncesije. Ali i u tom slučaju takvo isključenje ili ograničenje opće uporabe mora biti predviđeno odlukom o davanju koncesije, objasnio je jednom prilikom Branko Kundih, pravnik i urednik stručnog portala ‘Pomorsko dobro’.

Važno: Ove godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uputilo je u saborsku proceduru novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (.pdf), nakon što je u još u srijedu, 8. srpnja 2015. bio na dnevnom redu otvorenog dijela 235. sjednice Vlade Republike Hrvatske.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.