REZULTATI VELIKE ANKETE - Što se zapravo događa u zgradama u Hrvatskoj?

Zgrade su kao i ljudi - jednake, a opet različite. Svaki čovjek ima kosti, živčani sustav, organe. Svaka zgrada ima temelje, krov, zidove, prozore. Ljudi su jednaki, ali opet su različiti. Svaka osoba je jedinstvena. Tako i zgrada. Sve su jednake, ali svaka je, zapravo, jedinstvena. 

Na temelju svega toga, svaka zgrada ima svoje probleme i vlastita rješenja tih problema. Ipak, dio problema odnosi se na iste ili slične stvari. A da bismo još kvalitetnije i još bolje mogli savjetovati suvlasnike u višestambenim zgradama u cijeloj Hrvatskoj, zamolili smo sve dionike u zgradama da ispune ovu anonimnu anketu. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su izdvojili svoje vrijeme, čak 3.650 osoba, i podijelili svoja iskustva s nama.

Anketa je promovirana na stranicama ZGRADOnačelnik.hr-a, u Facebook grupi "Predstavnici suvlasnika" kao i kroz Facebook i LinkedIn kanale, a anketu su najavili i neki mediji te time anketa ima određeno ograničenje (nije se mogao kontrolirati uzorak). 
Inače, ZGRADOnačelnik.hr je krajem rujna 2023. napravio i preliminarne rezultate na uzorku od 1.410 ispitanika koji ne odskaču mnogo od finalnih rezultata kao ni od rezultata znanstveno-istraživačke studije koju su krajem 2021. i tijekom 2022. proveli Anđelina Svirčić Gotovac i Ratko Đokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu uz medijsku podršku ZGRADOnačelnik.hr-a. 

OPĆA SLIKA

Najveća količina odgovora stigla je iz najvećih gradova u Hrvatskoj, što je i logično. Više od pola ispitanika živi u Zagrebu.

Dvije trećine odgovora dale su žene, a gotovo trećinu odgovora dobili smo od ljudi između 41 i 50 godina starosti.  

Najviše odgovora dali su suvlasnici, čak 68 posto, dok su odgovori predstavnika suvlasnika činili nešto više od 23 posto ukupnog broja odgovora.

Također, zanimljivo je istaknuti da određeni broj predstavnika suvlasnika nije zabilježio da su predstavnici suvlasnika već su pod ''ostalo" upisali da su predstavnici stanara. Za one koji možda nisu upućeni, predstavnik u zgradi predstavlja suvlasnike zgrade (vlasnike stanova), a ne sve stanare (gdje se ubrajaju i podstanari).

Slično tome, određen broj anketiranih nije se izjasnio kao "(su)vlasnik" već je pod "ostalo" upisao da je "vlasnik stana". Obje vrste odgovora smo u finalnoj obradi podataka svrstali pod odgovarajuće kategorije. Ono što nismo izmijenili to je riječ "stanar" koju je 18 ispitanika stavilo pod "ostalo". Zanimljivo bi bilo znati jesu li pod riječ "stanar" mislili da su vlasnici stana ili podstanari. 

Spomenimo i obrazovanje anketiranih - gotovo polovica ima visoku stručnu spremu. 

Promatramo li odgovore svih 3.650 anketiranih, možemo dobiti podatak o njihovim zgradama, odnosno kada su izgrađene, koliko imaju ulaza, katova i stanova. Tako podaci pokazuju da je najviše odgovora stiglo iz zgrada koje su izgrađene od 1941. do 1970. godine  (22,7 posto), slijede zgrade koje su izgrađene između 1971. i 1980 godine (18,9 posto) te zgrade koje su izgrađene između 1981. i 1987. godine (12,8 posto). 

Možemo zaključiti da je najveća količina odgovora (54,4 posto) došla iz zgrada izgrađenih u vrijeme najveće stanogradnje u Hrvatskoj, što je i u skladu s podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Gotovo 50 posto ispitanika živi u zgradi koja ima četiri do šest katova. 

Najveći broj anketiranih živi u zgradi koja ima jedan ulaz.

Najveći broj odgovora dobili smo iz ulaza koji imaju između 11 i 25 stanova, a slijede ulazi do 10 stanova. Zbroje li se da dva podatka, dobije se da 70 posto ulaza ima do 25 stanova. 

 Ako ćemo dosadašnje podatke o zgradama usporediti i međusobno ih dovesti u korelaciju, tada ćemo dobiti zaključak da je: 

• ZGRADA U HRVATSKOJ
• stara oko 60 godina
• ima 1 ulaz
• ima između 4 i 6 katova
• ima do 25 stanova

Uz to, ugradit ćemo podatak da vrlo vjerojatno NEMA DIZALO ili nije u funkciji te da nije oštećena u potresu. 

FINANCIJSKO STANJE

Sada kada smo objasnili tko je i otkuda dao odgovor, potrebno je "ući u dubinu". Prema odgovorima koje smo dobili od 3.650 anketiranih, trenutna razina pričuve* podjednako se kreće u dvije kategorije:

• od 0,41 do 0,53 eura (20 posto)
• 0,27 do 0,40 eura (20,2 posto)

No zabrinjavajući je podatak da čak 11 posto anketiranih ne zna koliki im je iznos pričuve po "kvadratu". 

Prikupljene podatke možemo tumačiti i na nekoliko načina. Iako ne postoji službena evidencija na razini države kolika je pričuva, zbog čega se ne može niti izračunati koliki je prosječan iznos pričuve po metru četvornome, u praksi se uvijek uzimalo da je prosječna pričuva oko 0,53 eura (pa čak i manje). No, poanta je u tome da oko 46 posto zgrada plaća prenisku pričuvu.

U prijedlogu novoga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada odredilo se da bi minimalni iznos pričuve bio 0,36 eura (nije određen točno brojem, nego kao 0,54 posto etalonske vrijednosti građenja). Ako ćemo podatke iz ankete usporediti s potencijalnim budućim iznosom minimalne pričuve, možemo zaključiti da

• JEDNA ČETVRTINA zgrada u Hrvatskoj ima pričuvu MANJU od budućeg zakonskom minimuma. 

Ako ćemo na temelju dosadašnjeg iskustva s terena uzeti u obzir da je solidna razina pričuve (dakle razina s kojom se pokrivaju troškovi održavanja, s kojom se može uštedjeti novac za buduće investicije, razina koja bi trebala značiti određeni financijski mir zgrade) ona koja iznosi minimalno 0,53 eura po kvadratu, tada možemo zaključiti da:

• 42 posto zgrada u Hrvatskoj financijski je mirno (razina pričuve viša je od 0,53 eura) 

Na pitanje o željenoj razini pričuve po kvadratu, ističu se TRI odgovora koja su gotovo na identičnih 15 posto udjela, a to su:

• od 0,55 do 0,66 eura
• od 0,55 do 0,93 eura* 
• trenutna razina pričuve

*u odgovoru na temu iznosa pričuve, i trenutne i željene, napravili smo grešku koju nismo više mogli ispraviti jer je u tom trenu bilo previše odgovora. Naime, u kunama smo napravili dobar omjer od 5,01 do 7, ali u eurima nam se potkrao krivi početni broj koji je trebao biti od "0,66 eura")

Može se zaključiti da suvlasnici i predstavnici suvlasnika žele višu pričuvu:

• gotovo 60 posto anketiranih smatra da bi pričuva trebala biti viša od 0,54 eura

No možda je zabrinjavajući podatak da 25 posto odgovora ukazuje da bi pričuva trebala biti do 0,53 posto, odnosno:

• 12 posto anketiranih smatra da im je pričuva do 0,40 eura dovoljna

Ako se ovi podaci mogu preslikati na razinu cijele Hrvatske, a imajući u vidu potencijalnu buduću propisanu minimalnu pričuvu po kvadratu, čak 25 posto zgrada u Hrvatskoj će morati podići pričuvu.  A zanimljivo bi bilo i ove podatke usporediti s informacijama koje smo prije dobili od nekih upravitelja na temu najvećih iznosa pričuve u Hrvatskoj.

NASTAVAK SLIJEDI

Ovo je prvi tekst od mnogih u kojem analiziramo podatke dobivene u anketi. ZGRADOnačelnik.hr će detaljno obraditi sve pristigle podatke nakon čega ćemo objaviti tekstove na određenu temu. Mogli smo odjednom obraditi i objaviti sve, međutim odlučili smo da nećemo tako jer svaki dobiveni podatak zaslužuje temeljitu i dubinsku obradu te usporedbu s trenutnim stanjem, mogućnostima i potencijalnim budućim stanjem. 

Kako smo naveli u pozivu na ispunjavanje ankete - da bismo još kvalitetnije i još bolje mogli savjetovati suvlasnike u višestambenim zgradama u cijeloj Hrvatskoj - ali i da bi svi dionici u zgradarstvu - od donosioca odluka do suvlasnika i stanara - još bolje shvatili zgradu i kako ona "diše", tako ćemo pristupiti svakom dobivenom podatku i pokušati problematiku zgrade još bolje i efikasnije rješavati. 

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.