obnova zgrada i kuća
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA I KUĆA

Prava energetska učinkovitost se postiže bez udara na standard i životnu udobnost

Jedan od bitnijih, ako ne i najbitniji korak u postizanju energetske učinkovitosti kuća i zgrada, kako poslovnih tako i višestambenih, je dekarbonizacija toplana. Odnosno, samo njihovom obnovom uspjelo bi se dostići ciljeve koji su Pariškim sporazumom postavljeni Hrvatskoj do 2050. godine.

Toplane bi se trebalo obnoviti tako da postanu učinkoviti sustavi, odnosno do 2050. bi trebale biti obnovljivi izvori energije ili s otpadnom toplinom.

Za to je ključno udruživanje i zajednički napor svih sektora: ne treba se ciljati samo i isključivo na energetsku obnovu zgrada, već i cjelokupnog sustava. Kvartovske toplane trebale bi postojati tamo gdje je to moguće, a u ostalim dijelovima naselja, gdje su zgrade raštrkane i neplanski organizirane, na uštedu energije trebalo bi se ići s pomoću dizalica topline i fotonaponskim sustavima.

No, za sada se energetska obnova uglavnom temelji na obnovi kuća i zgrada koje najčešće ovise o javnim pozivima za sufinanciranje, europskim fondovima i vanjskim izvorima novca. Pozitivno je ipak to što su stanari i suvlasnici donekle promijenili svijest i na energetsku obnovu ne gledaju samo kao na način da dobiju „lijepu zgradu“ u kojoj će živjeti već i kvalitetan prostor za život koji njima štedi energiju te usput čuva okoliš.

Kada pogledamo energetsku obnovu kuća, na javni poziv za subvencije u 2024. prijavilo se oko 12.000 zainteresiranih korisnika te je potom javni poziv privremeno zatvoren. Time se daje naslutiti da će biti i drugi krug natječaja i da će se moći prijaviti još korisnika koji sada iz nekog razloga to nisu mogli ili stigli.

Novac nije problem

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) se za njihovu energetsku obnovu nalazi 120 milijuna eura, što znači da postoji optimistična mogućnost da svi prijavljeni s ispravnom dokumentacijom mogu očekivati neka sredstva za obnovu. Za mogućnost „rastezanja sredstava“ tako da bude dovoljno za sve zaslužen je i manji prosjek prijava po pojedinačnoj prijavi - za što je pak razlog i vlastito učešće prijavitelja. Tako da prijavitelji, unatoč subvenciji od 40 ili 50 tisuća eura, moraju dodati i vlastiti dio koji često nije zanemariv, a što mnoge od njih odbija. Zato su prijavitelji iskombinirali one mjere koje su im prihvatljive i na njih se i prijavili.

Gotovo 50 posto pristiglih prijava čine one za OIE mjere (obnovljive izvore energije), bilo da se radi o fotonaponskim stanicama ili dizalicama topline, što je ogromna promjena trendu obnove u odnosu na zadnjih nekoliko godina.

Sveobuhvatne obnove mogle su dobiti najviše iznose subvencije, a takvih prijava bilo je oko 30 posto od svih ukupnih. Druge prijave se pak odnose samo na građevinske ili OIE mjere u jednakom omjeru.

Inače, do sada je kroz javne pozive obnovljeno 25 tisuća kuća, a stope sufinanciranja kreću se uglavnom od 60 pa čak i do 80 posto. O ostvarenoj uštedi energije nakon obnove kod njih je vrlo teško govoriti jer u obnovljene kuće spadaju i one kod kojih je možda samo promijenjena stolarija ili je ugrađen neki od sustava obnovljivih izvora energije. Ipak, uštede će biti moguće odrediti putem certifikata koji bi se izvadili prije obnove i nakon nje. Posebnom metodologijom bi se potom iz razlike starog i novog certifikata mogla odrediti i dokazati ušteda energije.

Govorimo li o energetskoj obnovi zgrada, tu se stanje također bitno promijenilo unazad 10 godina, prije silnih edukacija i tuđih iskustava, ciljali na energetsku obnovu samo kao sredstvo uljepšavanja zajedničke kuće.

Javni poziv za energetsku obnovu zgrada - nema najbržeg prsta, svi koji se prijave "ulaze u bubanj"!
Zgrade koje su od 2022. na listi čekanja, dobivaju ukupno 25,8 milijuna eura za energetsku obnovu

Pozitivni primjeri

Upravitelj Labin Stan pozitivan je primjer kako upravitelj može i treba funkcionirati. Upravo kako bi pokazali da oni ne obavljaju svoj posao „pro forme“, energetski su uspjeli obnoviti oko 100 zgrada na svom području. To im je pošlo za rukom javljajući se na javne pozive 2014., 2015. i 2016. godine, pri čemu su ostvarili pravo na sufinanciranje čak 65 zgrada. Sredstvima samih suvlasnika obnovljeno je dodatnih 20 zgrada, a benefiti nakon odrađenog posla su itekako vidljivi.

Vidljivi su i u jednom osječkom neboderu čiji su suvlasnici 2011. krenuli s projektima energetske učinkovitosti. Obnovili su zajedničke dijelove stolarije jer je bila u izuzetno lošem stanju, 2014. su radili sanaciju krovišta pri čemu su stavili termoizolaciju, a sve je napravljeno prije fondova i mogućnosti prijave za razne subvencije. Prva pozitivna stvar koju su uočili bila je smanjenje računa za grijanje stanarima na gornjim katovima, što je svima dalo vjetar u leđa.

Krenuli su na ozbiljnije projekte na temu energetske učinkovitosti, a to je bila ugradnja razdjelnika, ugradnja balans ventila i frekventnih pumpi te su prešli s direktnog na indirektni sustav grijanja. Sami razdjelnici su im bili vrlo poticajni jer je njima ostvarena ušteda od oko 36 posto što su suvlasnici prepoznali kao onaj dobar aspekt energetske obnove.

Uspoređujući njihov neboder sa susjednim koji nije prošao energetsku obnovu, do ugradnje razdjelnika vidi se da su bili vrlo slični po količini utrošene energije. No nakon ugradnje razdjelnika ta razlika postaje vidljiva, pa je tako zgrada bez njih trošila nešto više od 1400 kWh energije godišnje, dok se potrošnja druge zgrade stabilizirala na nekih 900 kWh.

Jedini problem koji se pojavio nakon ugradnje razdjelnika je plijesan. Zgrada je, naime, bila bez obnovljene vanjske ovojnice, imala je hladnih mostova i na njima je, s obzirom na to da se smanjilo provjetravanje u svrhu regulacije temperature, došlo do pojave neželjene plijesni.

No, tješi činjenica da nakon svih provedenih projekata ovaj neboder troši 55 posto manje toplinske energije nego je trošio prije svih obnova.
I ostale zgrade morat će što prije početi slijediti dobre primjere iz prakse, a zakonska regulativa bit će puno stroža na onim nestambenima koje očekuju puno veće obveze.

One će, naime, imati pragove koje će morati zadovoljiti svake određene godine, dok se isto neće odnositi na stambene zgrade. Kod njih će se zbrajati ukupne uštede koje su postignute nakon obnove iz europskih i nacionalnih fondova.

Cilj je svakako raditi na energetskoj učinkovitosti, ali u isto vrijeme imati na umu da suvlasnici ne smiju postati robovi zgrada u kojima žive te učinkovitost stvarati tako da će se smrzavati, smanjiti broj tuširanja, manje provjetravati, rjeđe kuhati i slično. Prava energetska učinkovitost se postiže bez udara na standard i životnu udobnost.

Na konferenciji CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku na panel raspravi 0 CO2 – Energetski učinkovite zgrade i kuće* sudjelovali su:

  • Nevena Štrbić, voditeljica Službe za informacijski sustav i regulativu iz Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI)*
  • Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
  • Dolores Sorić, direktorica, Labin Stan i članica Udruge Upravitelj
  • Krešimir Ižaković, predstavnik suvlasnika
    • Moderator: Tin Bašić, suvlasnik, ZGRADOnačelnik.hr

* Uz gospođu Nevenu Štrbić na raspolaganju za odgovore bila je i Andreja Horvat Friščić, voditeljica Odjela za pripremu poziva i ugovaranje EU projekata stambenih zgrada iz Sektora za pripremu poziva i provedbu EU projekata javnih i stambenih zgrada, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI).

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

CO2 do 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.